Posrnuli slovensko-hrvatski poduzetnik proteklih godina imao je neslavni poslovni niz, pet tvrtki koje je osnovao u Zagrebu završile su u stečaju s dugovima od kojih je najveći bio za tvrtku Gropunko u iznosu većem od milijun kuna. Imao je i tri sudske presude za prevare te uvjetnu osudu. Otkrivamo kako je prvo u slovenskom Šoštanju poslovao preko tvrtki istih imena kakve je kasnije osnivao u Zagrebu ali i da je za razliku od stana u zagrebačkom Stenjevcu u Sloveniji imao sjedište tvrtki u obiteljskoj vili. Saznajte i sve druge nepoznate detalje iz života ucjenjivača Štitića koji je članovima kriznog stožera civilne zaštite prijetio i tražio lovu u kripto valuti preko maila opasnivirus2020. Jednu od svojih propalih tvrtki nazvao je čak Samonajbolje d.o.o. ....

Lajkajte našu facebook stranicu

facebook.com/imperijal.net

Na internetu se prva adresa s kojom se nepravomoćno osuđeni za pokušaj ucjene članova Stožera civilne zaštite Alemke Markotić, Vila Beroša i Krunoslava Capaka Boris Štitić (36) prijavio u hrvatski trgovački registar, oglašava kao Vila Kaštelina. Radi se o katnici u XXIII Žitnoj ulici na Viru. Prema podacima iz vlasničkog lista radi se o kući s dvorištem u kojoj suvlasništvo dijele Slovenci, Sašo Hren iz Vojnika i Milena Avberšek iz Nove Cerkev. Prema podacima sa Sudrega Štetić se iz Vira preselio na zagrebačku adresu. Naime, kupio je stan u novogradnji od tvrtke Jadran rent u Ulici Karažnik u zagrebačkom Stenjevcu. Radi se o prostoru u podrumu ukupne površine 84,92 m2 te dvosobnog suterenskog stana sveukupne podne površine 90,67 m2. Na stanu je bila stavljena zabilježba Marjana Koščaka iz Ljubljane koji u Hrvatskoj ima tvrtku Marjan u Malinskoj.

Štitić je zagrebački stan u travnju prošle godine prodao Zoranu Zidareviću. Za Štitića je objavljeno kako je propali poduzetnik sa slovenskim i hrvatskim državljanstvom. U Zagrebu je iza njega ostalo groblje tvrtki koje su se uglavnom bavile internetskim biznisom ili funkcionirale kao web shopovi. No, zanimljivo je kako je i u Sloveniji imao niz ugašenih poslovnih pothvata a hrvatske tvrtke su dobivale i nazive s njim povezanih propalih slovenskih tvrtki. Tako je primjerice u Zagrebu Štitić osnovao web trgovinu Gruponko. Isto tako se zove slovenska tvrtka za trgovinu preko weba a vodi ju Ankica Štitić. Sjedište slovenskog Gruponka je obiteljskoj katnici u Ulici Lokovica u Šoštanju. Na kućnoj adresi u Šoštanju osuđeni Boris Štitić registrirao je tvrtku za zdravstvenu njegu Moja nega koja je ugašena. Propao je i njegov Lusiano, tvrtka za zastupanje u osiguranju.

Na istoj adresi sada nepravomoćno osuđeni Boris Štitić registrirao je i poslovno-društvenu grupu BalkanConnect koja ne funkcionira. Istaknimo kako je slovenska adresa osuđenog Štitića reprezentativna višekatnica u Lokovici u Šoštanju. Nakon preseljenja u Hrvatsku Štitić je osnovao čitav niz tvrtki koje su skončale u stečaju zbog dugova. Radi se o tvrtkama Samonajbolje, Lusiano Company, Gruponko, Business Booster i Steer Consulting. Sada Štitić ima registriranu tvrtku u kojoj je osnivač i direktor Kuda aplikacije koju je registrirao na kućnoj adresi u Stenjevcu. Koliko je bio neuspješan u biznisu vidi se iz dokumenta Trgovačkog suda u Bjelovaru gdje se vodio skraćeni stečajni postupak nad Štitićevim Gruponkom.

'Na dan 1. rujna 2015. dužnik u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u ukupnom iznosu od 1.081.731,35 kn, u koji iznos je uračunata kamata i naknada Financijske agencije za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima. Poziva se osoba ovlaštena za zastupanje dužnika – Boris Štitić, Zagreb, .... da u roku od 15 dana od objave ovog oglasa na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča Trgovačkog suda u Bjelovaru podnese sudu javnobilježnički ovjerovljen popis imovine i obveza na propisanom obrascu', pisalo je u tom dokumentu s datumom 3. lipnja 2016. godine. Gruponko je inače Štitić oglašavo preko Njuškala a tvrtka se bavila prodajom mobitela i tehničke opreme preko interneta. Navodio je adresu u zagrebačkim Mikulićima ali na toj adresi nije imao nekretninu ni na svoje niti na ime tvrtke.

No, tvrtka Gruponko je kao i druge tvrtke povezane s njim koje su se bavile web trgovinom dospjela na zao glas na društvenim forumima gdje su razmjenjivane informacije o kredibilitetu pojedinih tvrtki, odnosno gdje su spominjane prevare potrošača preko interneta. Iz dokumenta Trgovačkog suda u Zagrebu iz studenog 2018. vidljivo je kako je druga Štitićeva tvrtka Samonajbolje na dan 7. rujna 2018. u očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje dužnik imao neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana u ukupnom iznosu od 300.939,72 kn. Imao je i 206.194 kuna duga u rujna 2016. te bio u blokadi dulje od 120 dana u tvrtci Lusiano Company kada je nad istom pokrenut stečaj.

Što se pak tiče tvrtke Business Booster u nizu sudskih dokumenata tijekom stečaja te tvrtke pronašli smo jedan s dokumentom od 27. studenog prošle godine sa sljedećim sadržajem: 'Na prijedlog stečajnog upravitelja od 24. studenog 2020. odlučeno je kao u izreci jer ''u ovom stečajnom postupku nema stečajne mase odnosno motorno vozilo koje bi sačinjavalo stečajnu masu još uvijek nije pronađeno. Za motornim vozilom je raspisana potraga od strane policije. Stečajnog upravitelja je kontaktirala krim policija radi davanja informacija o tome koga se može i u koje vrijeme kontaktirati ako se vozilo pronađe. Vozilo do dana sastavljanja izvješća od 24. studenog 2020. nije pronađeno. Novčanih sredstava za vođenje postupka nema'', kako to sve proizlazi iz navedenih podnesaka stečajnog upravitelja', s potpisom suca Radovana Raduke.

U ožujku je pak napisano kako 'dužnik nema nikakve imovine jer se vozilo u odnosu na koje je evidentiran kao vlasnik, ne može pronaći.... sud je stoga, nakon što niti policija, na temelju naloga ovoga suda, nije uspjela u određenom roku pronaći navedeno vozilo, pozvao vjerovnike stečajne mase i stečajne vjerovnike na očitovanje u roku od 15 dana o obustavi i zaključenju stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom zbog nedostatnosti stečajne mase za pokriće troškova stečajnog postupka, te ih obavijestio da se stečajni postupak neće obustaviti i zaključiti, primjenom čl. 293. SZ-a, ako vjerovnici koji se budu protivili obustavi postupka solidarno predujme dostatan iznos novca za namirenje troškova postupka u roku koji im sud bude odredio rješenjem'. Inače u trenutku otvaranja stečaja u rujnu 2017. Štitićev Business Booster imao je dug u iznosu 123.967,21 kuna.

Što se pak tiče tvrtke Steer Consulting ona je prije stečaja imala čak i najmanja dugovanja - 8. travnja 2019. kada je pokrenut postupak imala 18.653,93 kuna duga. Što se pak tiče jedine Štitićeve preostale aktivne tvtrke Kuda aplikacije nju je osnovao u veljači prošle godine. No, već u listopadu prošle godine objavljeni su naslovi:' Kriptovalutni udar na Alemku Markotić! Šefica Zarazne alarmirala policiju: ‘Ucjenjuju me!‘ Prema kaznenoj prijavi, muke po Markotić počele su krajem rujna kada joj je pristigao jedan u nizu emailova njoj nepoznatih osoba. Kao što je poznato posrnuli Štetić kojem je biznis očito skončao u skoro pa dvomilijunskim dugovima u trenutku kada su mu potonule sve nade u biznis krenuo je s ucjenama zbog kojih je vrlo brzo i skončao iza rešetaka.

Zanimljivo je kako je Štitić na svom Linkedin profilu gdje se predstavlja kao menadžer Gropunka, makar je tvrtka već izbrisana s registra, istaknuo grupu - Crypto Market Cap - što znači da je pratio stanje na kripto tržištu vjerojatno u svojoj glavi zamišljajući kako će mu biznis s ucjenama uspjeti pa da će mu leći kripto valute u njegovom virtualnom kutku svemira. No, umjesto tog, za njega uspješnog ishoda, završio je u zatvoru već početkom listopada prošle godine. Osim Alemke Markotić pokušao je iznuđivati i Krunoslava Capaka i Vilija Beroša. Na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu nepravomoćno je osuđen na dvije godine i četiri mjeseca zatvora. Osim propalih tvrtki Štitić ima i tri sudske presude zbog prevara te je uvjetno osuđivan. Zadnjom presudom sud mu je naložio i plaćanje sudskih troškova od nešto više od 10 tisuća kuna u što su uključeni troškovi vještačenja, dolaska svjedoka na raspravu te paušal.

Drugostupanjsku odluku suda Štitić će dočekati na slobodi jer mu je nakon izrečene kazne ukinut istražni zatvor u kojem se nalazio od lanjskog listopada, a boravak iza rešetaka će mu biti uračunat u konačnu kaznu. 'Iako je na početku suđenja odbacio krivnju, na kraju je ipak odlučio priznati svoje grijehe pravdajući sulude poteze nizom ograničenja zbog covid krize i nemogućnošću da tijekom pandemije vidi svoje dijete koje živi s majkom u Sloveniji, iako su nekoliko tjedana prije slanja jezivih emailova proveli tjedne na moru. Sud mu nije pronašao olakotne okolnosti, ali je kao otegotno ocijenjeno, između ostaloga, da je počinio tri kaznena djela pokušaja iznude na štetu osoba uključenih u borbu protiv pandemije te da je djela počinio na posebno odiozan način i bez ikakve empatije za druge, a odabrane žrtve je izložio visokom stresu prijeteći im pritom lišavanjem života, kako njih samih tako i njihovih obitelji' - objavio je Jutarnji.

Boris Štitić je podsjetimo 30. rujna 2020. godine odaslao na email adrese šefice Infektivne klinike "Dr. Fran Mihaljević" Markotić, šefa HZJZ-a Capaka i ministra zdravstva Beroša emailove sadržaja: “Pazite što i kako radite i odlučujete. Ukoliko napravite grešku, Božić nećete dočekati živi. Ako ovo prijavite organima progona, bit će to kao da ste podnijeli prijavu onima s kojima ste svaki dan na dosegu i koji vam mogu učiniti što god žele. Ako ne uplatite traženi iznos, zauvijek ste gotovi. Sami birate svoju sudbinu hoćete li živjeti ili umrijeti". A iznos koji je tražio bio je 100.000 eura u kriptovaluti monero i uz koji je priložio link računa tzv. wallet adresu. Posrnuli poduzetnik ih je pokušao iznuđivati preko email adresu opasanvirus2020.

Prvi val iznuđivačkih poruka poslao je taj dan oko 18 sati na službene e-mailove Markotić i Capaka, dok je sutradan ujutro u 6.24 isto odaslao i ministru Berošu na privatni email. Kako mu nisu odgovorili slao je nove i nove mailove. Inače, u pretresu doma, policija mu je oduzela dva mobitela, a s jednoga je bio slao prijeteće poruke. Također, oduzeto mu je i 3,7 grama marihuane. Očito su Štitiću svi pokušaji obmane, isprva potrošača koji su kupovali preko njegove web trgovine koju je ustanovila tvrtka Gropunko, propali davno prije nego što se odlučio na pozet očajnika i ucjenu članova Stožera civilne zaštite RH za obranu od korona virusa. Ukoliko mu kazna bude potvrđena u zatvoru će moći analizirati sve svoje poslovne i životne sunovrate. 

Iza Borisa Štitića je pet zagrebačkih tvrtki koje su skončale u stečaju , dvije su se zvale kao i s njim povezane tvrtke iz Slovenije koje su registrirane u vili u Šoštanju

Iza osuđenog Borisa Štitića ostalo je 5 tvrtki čiji su dugovi u stečaju bili veći od: milijun, 300 tisuća, 200 tisuća, 100 tisuća kuna