Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. (OPKK) osiguralo je sredstva za realizaciju niza projekata koji razvijaju i povezuju Hrvatsku. Ugovaranjem strateških projekata, Ministarstvo je generiralo uvjete za sigurniji i učinkovitiji promet i prijevoz te suvremeni i zeleniji razvoj gospodarstva, kao i veću mobilnost svih građana. Zahvaljujući raspoloživim sredstvima iz EU fondova, Ministarstvo je ugovorilo više od 300 projekata čija je ukupna vrijednosti 4,4 milijarde eura, a kojima su osigurana ulaganja u lučku, cestovnu i željezničku infrastrukturu, kao i unapređenje javnog gradskog prijevoza te razvoj održivog prometnog sustava, kako bi se smanjio negativan utjecaj prometa na okoliš.

Ulaganjem u razvoj lučke infrastrukture unapređuje se gospodarska samoodrživost hrvatskih otoka

S ciljem razvoja lučke infrastrukture na Jadranskoj obali te kako bi se omogućila bolja povezanost i razvoj te gospodarska samoodrživost hrvatskih otoka, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture osiguralo je europska sredstava zahvaljujući čemu je u proteklom financijskom razdoblju potpisano 25 ugovora čija je ukupna vrijednost iznosila gotovo 165 milijuna eura.

Ugovaranjem projekata omogućilo se strateško ulaganje u lučke infrastrukture diljem Jadrana. Kroz prvi poziv za nadogradnju lučke infrastrukture realizirano je 5 projekata unapređenja lučke infrastrukture, a odnose se na nadogradnju luke Tkon, Crikvenica, Cres i Unije te projekt Dogradnje vanjskog veza Sućuraj. U sklopu drugog Poziva sufinancirano je 20 projekata, a koji su bili usmjereni ka rješavanju ključnih problema lučke infrastrukture, kao što je povećanje kapaciteta prihvata brodova, podizanje razine kvalitete i sigurnosti linijskog prijevoza na državnim brodskim i brzobrodskim linijama tijekom cijele godine, bez obzira na turistički pritisak ili vremenske uvjete. U tom periodu Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture osiguralo je 143 milijuna eura pokrenuvši infrastrukturni zamah u lukama kroz izgradnju i nadogradnju niza objekata važnih za razvoj luka.

Veća dostupnost javnog gradskog prijevoza

Prometne gužve, loša kvaliteta zraka i buka, negativne su posljedice prometa u gradskim središtima. Kako bi se smanjili negativni učinci, posebice u emisiji stakleničkih plinova od kojih jedna četvrtina dolazi upravo iz gradskog prometa, jedan od prioriteta za financiranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda u sektoru prometa je povećanje broja prevezenih putnika u javnom gradskom prijevozu. U skladu s navedenim prioritetom, Ministarstvo je, kao jedan od strateških ciljeva, postavilo povećanje dostupnosti javnog prijevoza i time omogućio prijelaz na sigurniji, zeleniji i suvremeniji javni gradski prijevoz. Od 2017. godine do danas osigurana su bespovratna EU sredstva za ugovaranje projekata modernizacije voznih parkova javnih gradskih prijevoznika u 10 hrvatskih gradova. Cilj je bio povećanje broja putnika u javnom gradskom i željezničkom prijevozu, čiji je doseg procijenjen na oko 1,6 milijuna putnika.

Prijelaz stanovnika na model javnog gradskog prijevoza, kao primarnog načina prijevoza, moguć je osuvremenjivanjem sustava, olakšavanjem multimodalnog prijevoza te modernizacijom voznog parka. Stoga je u proteklom razdoblju, provedbom projekata sufinanciranih iz EU fondova, nabavljeno 412 autobusa ukupne vrijednosti 126 milijuna eura u Osijeku, Rijeci, Puli, Zagrebu, Splitu, Zadru, Sisku, Dubrovniku, Vinkovcima i Šibeniku. Time se putnicima javnog gradskog prijevoza, koji u prosjeku dnevno provedu sat vremena u vožnji, omogućio moderniji i sigurniji prijevoz s Euro 6 standarda emisije ispušnih plinova.

Osim nabave novih autobusa, Ministarstvo je omogućilo i ulaganja u rekonstrukciju tramvajske infrastrukture u Zagrebu i Osijeku. Završetak radova ukupne vrijednosti preko 144 milijuna eura predviđen je do 2025. godine. Radovi uključuju rekonstrukciju pruga, modernizaciju elektroenergetske mreže, a ugovorena je i isporuka novih niskopodnih tramvaja prilagođenih osobama s invaliditetom, koji imaju klimatiziranu putničku kabinu i digitaliziran sustav za informiranje putnika.

U tijeku 17 velikih projekata obnove i modernizacije željezničke infrastrukture

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture osiguralo je europska sredstva i za ulaganje u željezničku infrastrukturu zahvaljujući kojima se trenutno diljem zemlje provodi 17 projekata obnove i modernizacije željezničke infrastrukture. Projekti će doprinijeti modernizaciji i sigurnosti putničkog i teretnog željezničkog prometa u Republici Hrvatskoj te povećanju ekološke održivosti.

Većina velikih infrastrukturnih projekata, za čiju su realizaciju u narednih 10-ak godina planirana ulaganja od 6 milijardi eura, provode se na koridoru RH2 ili Mediteranskom koridoru, koji preko Rijeke i Zagreba vodi do Budimpešte te na koridoru RH1, od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom.

Neki od značajnijih projekata koji se trenutno provode su radovi na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica, radovi na dionici Dugo Selo – Križevci, kao i na pruzi od Hrvatskog Leskovca do Karlovca, a do kraja godine trebali bi završiti radovi na pruzi Vinkovci – Vukovar.

Razvoj moderne željezničke infrastrukture važan je i za gradsko-prigradski promet te je modernizacija i elektrifikacija željezničke pruge dionice Zaprešić – Zabok, vrijedna preko 81 milijun eura, doprinijela boljoj povezanosti sa Zagrebom, odnosno cjelovitom uključivanju u sustav prigradskoga željezničkog prometa na širem području grada Zagreba.

Radovi se intenzivno izvode i na dionici Kustošija – Zagreb Zapadni kolodvor – Glavni kolodvor, što je nastavak završene obnove dionice Savski Marof – Zagreb Zapadni kolodvor. Završetkom projekta između dva zagrebačka kolodvora, vrijednog 29,2 milijuna eura, obnovit će se cijela pruga od granice sa Slovenijom do Zagreba. Radovi se izvode na kratkoj, ali vrlo frekventnoj dionici, sjecištu koridora RH1 i RH2. Riječ je o pruzi dužine 3,5 km koja je jedna od najprometnijih dionica u državi, a kojom na dan prođe oko 150 putničkih i teretnih vlakova. Njenim završetkom, koji je planiran sredinom 2024., vlakovima će se omogućiti razvijanje brzine do 120 km/h, podići će se razina sigurnosti i interoperabilnosti te propusna moć pruge, kao i prijevoz većeg broja putnika u dnevnom migracijskom prometu.

Trenutno je u tijeku projekt Modernizacije željezničko cestovnih prijelaza, kojim će se modernizirati 94 željezničko-cestovna prijelaza i jedan pješački prijelaz. Radovi za spomenuti projekt sufinanciraju se iz EU fondova.

U skladu sa strateškim ciljem zelene tranzicije, Ministarstvo predviđa sredstva i za razvoj održive mobilnosti te je kroz EU fondove osiguralo 171,7 milijuna eura za nabavu 21 novog elektromotornog vlaka. Krajem 2022. potpisan je i ugovor za kupoprodaju baterijskih vlakova i stabilnih energetskih priključaka. Tako će se u sklopu projekta Primjena zelenih tehnologija u željezničkom putničkom prijevozu nabaviti baterijski elektromotorni i baterijski motorni vlak te šest stabilnih energetskih priključaka za punjenje baterija koji će biti postavljeni u kolodvorima Split, Osijek, Varaždin, Bjelovar, Virovitica i Pula.

Prometna povezanost juga za cjelovitu teritorijalnu Hrvatsku

Najvažnija prometna investicija u novijoj hrvatskoj povijesti zasigurno je otvaranje Pelješkog mosta s pristupnim cestama, čijom izgradnjom je omogućeno spajanje hrvatskog teritorija u jedinstvenu cjelinu. Poboljšanje povezanosti Dubrovačko-neretvanske županije s ostatkom Hrvatske i Europe olakšalo je ulazak u Schengenski prostor, čime je omogućena nesmetana sloboda kretanja ljudi i roba. U okviru projekta Cestovne povezanosti s Južnom Dalmacijom, osim mosta, izgrađene su i pristupne ceste te nova obilaznica oko Stona, kao poveznica s magistralnom cestom prema Dubrovniku i Crnoj Gori. Svi projekti usmjereni su ka poticanju regionalnog razvoja i investicijskih aktivnosti na ovom području te već pokazuju značajne rezultate u proteklih godinu dana, što uključuje povećanje kvalitete života lokalnog stanovništva i turistički uzlet. Ujedno se smanjio i pritisak na granične prijelaze Klek i Zaton Doli, na kojima je promet u odnosu na 2019. godinu pao za oko 70 posto.

Dovršeni projekt Pelješkog mosta, pristupnih cesta na Pelješcu i obilaznice Stona, čija je vrijednost od 534.073.786,98 eura sufinancirana s 426.778.108,62 eura bespovratnih sredstava, preuzeli su najveći dio prometa s Neumskog koridora te je u periodu od srpnja 2022. do srpnja 2023. godine mostom prošlo 2.305.537 vozila.

Osim povijesnog povezivanja juga Hrvatske, važan projekt sufinanciran europskim sredstvima bila je i rekonstrukcija te dogradnja Zračne luke Dubrovnik koja je provedena u dvije faze između 2014. i 2020. godine, a čija vrijednost je iznosila preko 270 milijuna eura.

Veća sigurnost u prometu zahvaljujući modernizaciji prometne infrastrukture

Izvođenjem zahvata dopune i obnove prometne signalizacije i opreme, rekonstrukcije kružnih tokova i izgradnje obilaznica, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture provelo je mjere poboljšanja infrastrukture za sprječavanje stradavanja u prometu, osobito najranjivijih skupina sudionika. Rekonstrukcijom raskrižja Jadranske avenije i Avenije Dubrovnik, poznatijeg kao rotor Remetinec, povećala se sigurnost na ovom izrazito opterećenom prometnom dijelu Zagreba. Vrijednost projekta iznosila je preko 44 milijuna eura, od čega je većina sufinancirana bespovratnim sredstvima.

Bespovratnim sredstvima fondova EU sufinancirana je i izgradnja obilaznice Vodica vrijedna nešto više od 11 milijuna eura, kojom je skraćeno vrijeme putovanja u tranzitnom i gradskom prometu. Sredstva su uložena i u izgradnju obilaznicu Petrijevaca, preko 9 milijuna eura te obilaznice Apševaca i Lipovca vrijedne oko 17 milijuna eura. Navedenim ulaganjima značajno se podigla kvaliteta života stanovništva prometnim rasterećenjem u središtima naselja te poboljšala povezanost sekundarnih i tercijarnih čvorišta s TEN-T mrežom.

Nedavnim puštanjem u promet državne ceste DC403, strateški važnog projekta kojim će se povećati regionalna i lokalna mobilnost te sigurnost prometa u Primorsko-goranskoj županiji, Ministarstvo je omogućilo i spajanje kontejnerskog terminala Zagreb Deep Sea na mrežu hrvatskih autocesta te na transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T). Projekt čija je ukupna vrijednost 69 milijuna eura, od čega se 85 % iznosa sufinancira iz EU fondova, povećava konkurentnost riječke luke, a time i konkurentnost te gospodarski razvoj cjelokupne Primorsko-goranske županije i grada Rijeke. Povezivanje s TEN-T koridorom značajno je za cijelu Hrvatsku jer se omogućio jedinstveni prostor za slobodno kretanje putnika i roba, jačanje ekonomske i socijalne kohezije te promicanje gospodarske konkurentnosti i održivog razvoja.

S ciljem daljnjeg povećanja sigurnosti u prometu, kroz cestovne i željezničke projekte koji se provode u velikom broju županija, bespovratnim sredstvima financiraju se projekti sanacije 23 opasna mjesta na državnim cestama u Republici Hrvatskoj, čija je ukupna vrijednost 9.104.271,39 eura. Projekti će pridonijeti poboljšanju cestovne sigurnosti modernizacijom cestovne infrastrukture i to posebice na mjestima s visokim miješanim prometom.

Razvoj potencijala riječnog prometa u prijevozu tereta

Republika Hrvatska ima četiri luke na unutarnjim plovnim putevima, u Vukovaru na rijeci Dunavu, u Osijeku na rijeci Dravi te u Slavonskome Brodu i Sisku na rijeci Savi. Pouzdanost i sigurnost plovidbe na plovnim riječnim putovima ključni su čimbenici koji utječu na korištenje luka. Stoga je do sada u sklopu OPKK i CEF za projekte modernizacije riječnih luka na mreži TEN-T i projekte poboljšanja plovnosti na Dunavu, Savi i Dravi, uloženo preko 60 milijuna eura. Trenutno je u tijeku projekt izgradnje terminala za pretovar rasutih tereta u luci Osijek, čija vrijednost iznosi gotovo 30 milijuna eura. Radovi su u tijeku i na poboljšanju plovnosti Dunava kod Sotina. Projektom vrijednosti 5.786.443,03 eura, koji je u potpunosti financiran bespovratnim sredstvima iz OPKK, planira se povećanje stupnja sigurnosti plovidbe na dionici rijeke Dunav. Sredstvima OPKK financirano je i ulaganje u sigurnost plovidbe, kroz projekt Razvoja sustava obilježavanja vodnih putova Republike Hrvatske. Projekt vrijedan 3.609.420,88 eura u cijelosti je financiran bespovratnim sredstvima.

Revitalizacija lučke infrastrukture jedan je od preduvjeta za uspješno korištenje unutarnjih plovnih putova u prijevozu tereta, a čiji krajnji cilj je povećanje sposobnosti obavljanja nacionalne i međunarodne trgovine na unutarnjim plovnim putovima. Naime, hrvatske riječne luke koje su uključene u logistički lanac trebaju imati osiguranu plovnost na TEN-T mreži, što će biti omogućeno nizom ulaganja zahvaljujući europskim sredstvima.

Što nam donosi budućnost

U financijskoj perspektivi 2021. – 2027. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture nastavit će s aktivnostima usmjerenim ka realizaciji ciljeva Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017. - 2030.) kroz efikasno i transparentno dodjeljivanje i korištenje europskih sredstava svim zainteresiranim korisnicima. Planirana alokacija za novo financijsko razdoblje, u okviru nadležnosti Ministarstva, za Prioritet 4. Razvoj održive intermodalne Urbane mobilnosti, kao dio prijelaza na niskougljično gospodarstvo, a čiji je cilj Zelenija Europa iznosi 213.371.257,00 eura; alokacija za prioritet 5. Razvoj održive, pametne i sigurne mobilnosti čiji je cilj Povezanija Europa iznosi 1.010.318.392,00 eura.

PROMO FOTO: povezanahrvatska.eu