Sutkinja Ivana Markotić s Općinskog građanskog suda u Zagrebu donijela je rješenje u pravnoj stvari tužitelja Dragutina Biondića kojeg su zastupali odvjetnici iz Odvjetničkog društva Marković i partneri d.o.o. iz Zagreba. Tužena je bila njegova bivša supruga Lana Biondić koju je zastupao zagrebački odvjetnik Davor Galetović. Jedan od najpoznatijih hrvatskih tajkuna iz 90-ih godina bivšu je tužio radi smetanja posjeda. Sutkinja Markotić je nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 22. svibnja 2023. u nazočnosti tužitelja osobno i njegovog punomoćnika Dine Vučića te tužene Lane osobno i njenog odvjetnika Šime Stulara donijela pravorijek 28. kolovoza 2023. godine. U rješenju piše kako je tužena Lana Biondić smetala tužitelja Dragutina Biondića iz Zagreba 'u posljednjem mirnom suposjedu obiteljske kuće ..... bazena i dvorišta'.

Ta se vila, bivši zajednički dom Biondićevih, nalazi u elitnom Gornjem Prekrižju i ukupne je površine 5187 m2. U sudskom dokumentu piše kako je ona 'u razdoblju od 13. rujna 2022. do 15. rujna 2022. godine pristupala u obiteljsku kuću u Zagrebu, ... te demontirala i uklonila 12 kamera koji pokrivaju okoliš obiteljske kuće u granicama ograđenog dvorišta'. Sudskim rješenjem naloženo je tuženoj Lani Biondić 'da o svom trošku uspostavi posjedovno stanje kakvo je bilo prije počinjenog smetanja suposjeda obiteljske kuće i to na način da ponovno instalira i pusti u rad demontirani i uklonjeni sustav video nadzora obiteljske kuće ..... te joj se zabranjuje da ubuduće počini takvo ili slično smetanje, sve pod prijetnjom ovrhe' - piše u rješenju.

Tužitelj Dragutin Biondić odbijen je u dijelu tužbenog zahtjeva kojim je predlažio 'da se utvrdi da je tužena u razdoblju od 13. rujna 2022. do 15. rujna 2022. godine isključila struju u zaštitarskoj kući čime je onemogućila tužitelju i djelatnicima društva Zagreb Zaštita d.o.o. uvid u snimač video nadzora radi kontrole sigurnosti obiteljske kuće .... bazena i dvorišta..... kao i da uključi struju u zaštitarskoj kući kako bi tužitelju i djelatniku društva Zaštita Zagreb d.o.o. omogućila uvid u snimač video nadzora radi kontrole sigurnosti obiteljske kuće, u čijem se suposjedu nalazi tužitelj'. Također, Dragutinu Biondiću sutkinja je odbila prijedlog za donošenje privremene mjere koji glasi:

'Radi osiguranja nenovčane tražbine Predlagatelja osiguranja koju ima prema Protivniku osiguranja na uspostavljanje posjedovnog stanja kakvo je ono bilo prije počinjenog smetanja posjeda nekretnine na način da se ponovno instalira i pusti u rad demontirani i uklonjeni sustav video nadzora obiteljske kuće ..... bazena i dvorišta ..... kao i da uključi struju u zaštitarskoj kući kako bi tužitelju i djelatniku društva Zaštita Zagreb d.o.o. omogućio uvid u snimač video nadzora radi kontrole sigurnosti obiteljske kuće, u čijem se suposjedu nalazi tužitelj, određuje se privremena mjera'.

Odbijen je i sa zahtjevom da se Lani Biondić naloži 'da o svom trošku uspostavi posjedovno stanje kakvo je ono bilo prije počinjenog smetanja suposjeda obiteljske kuće, sve na način da ponovno instalira i pusti u rad demontirani i uklonjeni sustav video nadzora obiteljske kuće .... kao i da uključi struju u zaštitarskoj kući kako bi tužitelju i djelatniku društva Zaštita Zagreb d.o.o. omogućio uvid u snimač video nadzora radi kontrole sigurnosti obiteljske kuće, u čijem se suposjedu nalazi predlagatelj osiguranja. Protivnici osiguranja ostavlja se rok od 48 sata, računajući od dana dostave prijepisa ovog rješenja, da ispuni navedenu obvezu.

Ako Protivnica osiguranja ne ispuni navedenu obvezu, sud Protivnici osiguranja na temelju članka 342. stavak 1. u vezi članka 262. stavak 2. Ovršnog zakona i članka 16. Ovršnog zakona zaprječuje novčanu kaznu u iznosu od 10.000,00 kuna. Ako Protivnica osiguranja i nakon donošenja ovog rješenja ne izvrši navedenu obvezu, sud će na prijedlog Predlagatelja osiguranja izreći novčanu kaznu iz točke 3. izreke ovog Rješenja. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja parničnog postupka zbog smetanja posjeda koji je pokrenut između Predlagatelja osiguranja kao tužitelja te Protivnice osiguranja kao tuženice. Nalaže se Protivniku osiguranja naknaditi Predlagatelju osiguranja ovim postupkom prouzročen trošak u roku od 15 dana.' 

Sutkinja je donijela odluku da svaka stranka snosi svoj trošak. Iz obrazloženje je vidljivo kako je tužitelj naveo da je mirni suposjednik nekretnine - obiteljske kuće. U dokumentu piše: '...... Pored navedenog, isključivi je i jedini nositelj prava doživotnog plodouživanja na predmetnoj nekretnini, koje pravo je evidentirano u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu. Na obiteljskoj je kući 2007., uz znanje i suglasnost tužene, instalirao sustav video nadzora koji se sastoji od 12 vanjskih kamera i pokriva isključivo okoliš kuće, unutar ograđenog dvorišta, a projektirala ga je i montirala ovlaštena tvrtka Parting Elektrik d.o.o. Tužitelj tvrdi da je tužena samovoljno, bez njegovog znanja i odobrenja, u razdoblju od 13.9.2022. do 15.9.2022. dolazila u kuću sa radnicima društva Elmont d.o.o. i Hematec d.o.o. koji su po njezinom nalogu demontirali i uklonili 12 vanjskih kamera.

Po odlasku radnika je isključila struju u zaštitarskoj kući, čime je onemogućila tužitelju, kao i djelatnicima društva Zagreb Zaštita d.o.o., kontrolu sigurnosti kuće. Djelatnici društva Zagreb Zaštita d.o.o. su o opisanom činu smetanja suposjeda obavijestili tužitelja, a po njegovom nalogu i djelatnike MUP-a koji su donijeli zaključak da nema narušavanja javnog reda i mira, a time niti potrebe za njihovom intervencijom. Kako je tužena opisanim postupanjem samovlasno smetala tužitelja u njegovom posljednjem mirnom suposjedu nekretnine, to tužitelj predlaže da sud svojom odlukom utvrdi čin smetanja koji se sastoji u pristupanju tužene u obiteljsku kuću u Zagrebu, Gornje Prekrižje... u razdoblju od 13.9.2022. pa do 15.9.2022. u kojem je periodu demontirala i uklonila 12 kamera koji pokrivaju okoliš obiteljske kuće u granicama ograđenog dvorišta te isključila struju u zaštitarskoj kući, čime je onemogućila tužitelju i djelatnicima društva Zagreb Zaštita d.o.o. uvid u snimač video nadzora radi kontrole sigurnosti obiteljske kuće, u čijem se suposjedu nalazi.

Predlaže i da sud naloži tuženoj da o svom trošku uspostavi posjedovno stanje kakvo je bilo prije počinjenog smetanja suposjeda obiteljske kuće, sve na način da ponovno instalira i pusti u rad demontirani i uklonjeni sustav video nadzora obiteljske kuće u Zagrebu, Gornje Prekrižje ..., kao i da uključi struju u zaštitarskoj kući kako bi tužitelju i djelatniku društva Zaštita Zagreb d.o.o. omogućila uvid u snimač video nadzora radi kontrole sigurnosti obiteljske kuće te da joj zabrani da ubuduće počini takvo ili slično smetanje, sve pod prijetnjom ovrhe. Potražuje i naknadu parničnog troška uvećano za zatezne kamate od presuđenja pa do isplate.

Tužitelj je uz tužbu podnio i prijedlog za donošenje privremene mjere jer drži da su za njeno donošenje ispunjeni uvjeti iz čl. 346. i čl. 347. Ovršnog zakona. Ističe da je predmetna nekretnina vrlo vrijedna i specifična, nalazi se na osami te se tužitelj ne osjeća sigurnim i nije u mogućnosti bezbrižno boraviti u svom domu bez video nadzora. Dvorište kuće se prostire na gotovo 5000 m2, u garažama se nalaze skupocjeni automobili, a unutar kuće vrijedne pokretnine. Stoga predlaže da sud naloži tuženoj kao protivnici osiguranja da o svom trošku uspostavi posjedovno stanje kakvo je bilo prije počinjenog smetanja suposjeda predmetne obiteljske kuće na način da ponovno instalira i pusti u rad demontirani i uklonjeni sustav video nadzora, kao i da uključi struju u zaštitarskoj kući kako bi se tužitelju i djelatniku društva Zaštita Zagreb d.o.o. omogućio uvid u snimač videonadzora radi kontrole sigurnosti obiteljske kuće, u čijem se suposjedu nalazi tužitelj kao predlagatelj osiguranja, sve u roku od 48 sati od dana zaprimanja rješenja i pod prijetnjom izricanja novčane kazne u slučaju nepostupanja po rješenju suda, sve uz naknadu prouzročenog troška.

Tužitelj je kao dokaze uz tužbu s prijedlogom za određivanje privremene mjere priložio projekt izvedenog stanja sustava protuprovale i protuprepada i videonadzora (... i Izvješće voditelja tjelesne zaštite tvrtke Zaštita Zagreb d.o.o. Kreše Janđela ....Tužena se u odgovoru na tužbu protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, kao i prijedlogu za donošenje privremene mjere te ih predlaže odbiti kao neosnovane. Potvrđuje da su ona i tužitelj suposjednici predmetne nekretnine, a što podrazumijeva dolaženje i pristupanje nekretnini slijedom čega tužitelj neosnovano kao čin smetanja posjeda navodi pristupanje tužene u obiteljsku kuću. Potvrđuje da je na predmetnoj obiteljskoj kući bio instaliran sustav video nadzora, no osporava tvrdnju tužitelja da je isti bio postavljen uz suglasnost svih osoba koje su tada živjele u kući. Osporava i tvrdnju tužitelja da je svih 12 kamera pokrivalo isključivo okoliš predmetne kuće unutar ograđenog dvorišta, već tvrdi da je najmanje 5 kamera pokrivalo susjednu nekretninu.....k.o. Grad Zagreb koje je ona vlasnica. Ne osporava da je uklonila kamere.

Tvrdi da je razlog tome bio njihova dotrajalost zbog vijeka trajanja (postavljene prije 15 godina), izloženosti atmosferskim utjecajima te nerentabilnost popravka. Stare kamere je bilo potrebno zamijeniti novim sustavom video nadzora i u tu je svrhu naručila zamjenske, ispravne kamere koje se postavljaju te će tužitelju biti omogućeno njihovo korištenje u svrhu video nadzora čim se puste u funkciju. Također tužena ističe da je stare kamare i snimač pohranila u kući Gornje Prekrižje .... te da ih tužitelj, koji u kuću redovito navraća, može preuzeti u bilo koje doba. Drži da uklanjanje većeg dijela video sustava zbog dotrajalosti i nefunkcioniranja nije čin smetanja posjeda nekretnine jer se posjed kao faktička vlast na stvari i nadalje vrši na jednak način kao do sada. Video nadzor ne predstavlja radnju vršenja suposjeda nekretnine jer video nadzor nije faktična vlast na stvari (video nadzor je moguć neovisno od mjesta gdje se nalaze kamere), već faktični posjed kamera kao zasebnog i samostalnog pravnog objekta pa stoga predmet smetanja posjeda u ovoj pravnoj stvari nije nekretnina već sustav video kamera.

Tužena u cijelosti osporava tvrdnju tužitelja da je isključila struju u zaštitarskoj kući. Tvrdi da je do nestanka struje došlo zbog vremenskih neprilika koje su u to vrijeme bile učestale. Smatra da niti isključenje struje u zaštitarskoj kući ne može biti smetanje posjeda nekretnine jer zaštitarska kuća nije trajno povezana sa nekretninom na kojoj se nalazi pa se u takvom slučaju može raditi o smetanju posjeda zaštitarske kuće, a ne nekretnine na kojoj se nalazi. Protivi se prijedlogu za donošenje privremene mjere jer za to nisu ispunjene pretpostavke obzirom da tužitelj nije učinio vjerojatnim svoje potraživanje. Naime, tužitelju nije onemogućen faktički suposjed predmetne nekretnine na kojoj ima pravo plodouživanja i u navedenom ga ni na koji način ne sprječava uklanjanje 12 nadzornih kamera slijedom čega je njegov tužbeni zahtjev neosnovan' - piše na početku obrazloženja

Sutkinja je saslušala niz svjedoka, tužitelja i tuženu te utvrdila kako je tužbeni zahtjev djelomično osnovan, dok je prijedlog za donošenje privremene mjere u cijelosti neosnovan. Citirat ćemo iz presude: '.... Tužitelj na toj nekretnini uživa pravo doživotnog plodouživanja, a posjed vrši zajedno sa tuženom. Posjedovnu zaštitu traži zbog čina smetanja koji se sastoji u uklanjanju 12 nadzornih kamera iz sustava video nadzora obiteljske kuće i isključivanja struje u zaštitarskoj kućici koja se nalazi na istoj zk čestici, a za koji čin smetanja tužitelj drži odgovornom tuženu. Nesporno je da su po nalogu tužene radnici društva Elmont d.o.o. i Hematec d.o.o. u razdoblju od 13.9.2022. do 15.9.2022. uklonili nadzorne kamere sa naprijed opisane nekretnine u suposjedu tužitelja i tužene.

O navedenom je radnik društva Zaštita Zagreb d.o.o. Krešo Janđel sastavio pisano izvješće za tužitelja. Sporno je predstavlja li opisani čin uklanjanja kamera čin smetanja suposjeda, je li njihovouklanjanje bilo nužno i opravdano, poduzeto u svrhu zamjene dotrajalih kamera novim sustavom video nadzora, je li tužena naručila nove kamere (u vrijeme sastavljanja odgovora na tužbu ističe da se kamere postavljaju) te je li tužena isključila struju u zaštitarskoj kućici koja se nalazi na naprijed opisanoj nekretnini kako bi onemogućila tužitelju kontrolu obiteljske kuće. Sporno je i postoji li opasnost od nasilja ili nastanka nenadoknadive štete koja tužitelju prijeti ukoliko sud privremenom mjerom ne naloži tuženoj uspostavu posjedovnog stanja kakvo je bilo prije počinjenog smetanja na način da ponovno instalira i pusti u rad demontirani i uklonjeni sustav video nadzora na predmetnoj nekretnini, kao i da uključi struju u zaštitarskoj kući kako bi tužitelju i djelatniku društva Zaštita Zagreb d.o.o. omogućila uvid u snimač video nadzora radi kontrole sigurnosti obiteljske kuće.

Iz iskaza svjedoka Miroslava Neratha, radnika Zaštite Zagreb d.o.o. koji od srpnja 2022. radi na poslovima nadzora objekta na adresi Gornje Prekrižje ... (nadgleda ulaske i izlaske na nekretninu, bilježi registarske oznake auta koji dolaze i o svemu izvještava gospodina Kovačevića), sud je utvrdio da je svjedok osobno svjedočio uklanjanju spornih nadzornih kamera. Prve dvije kamere koje su pokrivale kolni ulaz iz Gornjeg Prekrižja su radnici firme Elmont skinuli polovicom rujna. Nakon dva dana su skinuli kamere koje su bile na kući. Svjedok tvrdi da su kamere bile u ispravnom stanju, a što zna jer je ono što su kamere prikazivale on gledao na ekranu u svojoj zaštitarskoj kućici. Kamere su pokrivale okućnicu, kolni ulaz sa Prekrižja i donji ulaz sa sjevera. Kamera na kući koja je postavljena ravno je gledala prema autobusnoj stanici i kružnom toku na zapadnoj strani, a bila je i kamera koja je pokrivala terasu na južnom dijelu. Niti jedna kamera nije pokazivala unutarnje dijelove kuće.

Stare kamere nisu vraćene, a nove nisu postavljene. Na dan kada su radnici Elmonta skidali kamere u kuću je došla tužena. Inače u kuću, za vrijeme dok je svjedok Nerath tamo radio, nisu živjeli ni tužitelj ni tužena. Svjedok iskazuje i da mu je netko u isto vrijeme počeo isključivati struju u kontejneru u kojem je bilo njegovo radno mjesto. Ne zna točno tko, no u to je vrijeme u kući bila tužena. Nije mu poznato da bi prije toga bilo problema sa strujom u zaštitarskoj kućici (kontejneru). Svjedok Darko Kovačević je od 2006. zadužen za pitanje sigurnosti tužitelja i kontakt je osoba Zaštite Zagreb. U svom iskazu svjedok Kovačević potvrđuje navode svjedoka Neraha da ga je 13.9.2022. obavijestio da su na predmetnu nekretninu stigli radnici Elmonta i skinuli kamere na ulazu Gornje Prekrižje.

Potom ga je 15.9.2022. obavijestio i da je došao manji kamion sa kranom i da su počeli skidati kamere sa kuće. O svemu je obavijestio tužitelja koji je u to vrijeme bio na putu. Inače, osiguranje vodi evidenciju o ulascima i izlascima samo trećih osoba, ne tužitelja i tužene. Snimač se nalazi u kući i snimke na njemu mogu pregledavati tužitelj i tužena, djelatnici osiguranja ne, oni mogu gledati samo trenutne snimke. Zna da je te kamere postavio tužitelj 2007., da je njihovo održavanje unazad 4,5 godina preuzela Zaštita Zagreb d.o.o., da su se servisirale najmanje jedanput godišnje i da su u rujnu 2022. bile ispravne. Ne zna gdje su završile skinute nadzorne kamere. Zna da je 14.9.2022. u zaštitarskoj kućici isključena struja, o tome ga je također obavijestio svjedok Miroslav Nerath. Prije toga se to nije dešavalo.

Struju je vratio tužitelj. Svjedok Domagoj Vuga, suprug tužene, u svom iskazu navodi da su u rujnu 2022. tužena, njegov sin iz prvog braka, dva psa i on uselili u predmetnu nekretninu u koju je redovito dolazio i tužitelj budući je nositelj prava doživotnog plodouživanja, kao i suposjednik zajedno sa tuženom kao vlasnicom. Odmah nakon useljenja su krenuli problemi i to na način da su u kuću počeli dolaziti zaštitari, a tužitelj im je isključivao struju, plin, vodu. U takvim je uvjetima dolaskom zime postalo nemoguće živjeti i morali su iseliti. Inače, tužena je i prije njihovog useljenja redovito dolazila u predmetnu nekretninu, što zna jer ju je osobno vozio. Tvrdi da su nadzorne kamere bile u lošem stanju, da su visjele sa žice i da je zato tužena zvala firmu za popravak kamera. Rekli su joj da je taj sustav zastario, da se ne može popraviti i da je potrebno staviti nove kamere.

Bili su u pregovorima oko naručivanju novih kamera, dobili i ponudu po kojoj nisu platili jer nisu imali struju kako bi kamere mogli montirati. U kući nisu imali nikakav snimač preko kojeg se moglo pregledavati ono što kamere snimaju već su sve mogli vidjeti samo zaštitari u svojoj kućici preko svojih ekrana. Ne zna koliko je ukupno kamera bilo postavljeno, misli da su skinute sve, a pokazivale su i unutrašnjost kuće. Sve demontirane kamere su u kući. Tužena Lana Biondić potvrđuje da je po njenom nalogu skinut sustav video nadzora. Tvrdi da su postojale i vanjske i unutarnje kamere te da su zbog toga ona i zajedničko dijete nje i tužitelja cijelo vrijeme bili pod prismotrom. Tvrdi i da su problemi sa postavljenim video kamerama počeli još 2018., a ogledali su se u tome da je slika bila slaba, često se zamrzavala i slično. Budući vanjske kamere pokrivaju veliku parcelu koja je otvorena i na kojoj često puše, vremenske neprilike su oštetile kamere.

Htjela je osposobiti video nadzor i zato je angažirala tvrtku Elmont d.o.o. čiji su radnici pregledali postojeći sustav zaštite, rekli da je zastario, da su to muzejski primjerci i da je potreban novi, moderniji video nadzor. Prihvatila je njihove sugestije i zatražila ponudu. Stare su kamere skinute i stavljene u dvije kartonske kutije u podrum. Preko interneta je naručila dvije kamere koje rade na baterije, jednu za prednji, jednu za stražnji ulaz, kao prijelazno rješenje do postavljanja novog video nadzora. Tužitelj je bio upoznat sa lošim stanjem postojećih kamera, no iako je bio dužan održavati i video nadzor i kuću, to nije činio, unatoč tome što je o njegovojobvezi plaćanja režijskih troškova donesena nepravomoćna presuda. Tužena u cijelosti osporava da bi isključila struju u zaštitarskoj kućici.

Tvrdi da je to poznato i tužitelju budući je jednom prilikom u pratnju gospodina Cesara, električara, obilazio nekretninu, o čemu postoji i snimka na kojoj se čuje da je gospodin Cesar rekao da je razlog nestanka struje u zaštitarskoj kućici bila oluja i da to nije prvi puta da zbog toga nestane struje. Tužena dodaje i da je tužitelj, nakon što je u rujnu uselila u predmetnu kuću sa svojom obitelji, počeo češće dolaziti. Isključivao bi im struju, plin, sve ne bi li im onemogućio normalni život u kući, u čemu je i uspio. Zna da je tužitelj, nakon što su iselili, iznajmio kuću bivšom specijalcu koji tamo trenira belgijske ovčare. U kući sada žive tri zaštitara Klemm security d.o.o. i promijenjena je brava. Tužitelj Dragutin Biondić u svom iskazu vezano za predmet ovog spora, ističe da je njegova obveza kao plodouživatelja predmetne nekretnine bila održavati nadzorne kamere, što je redovito i činio do srpnja 2022. Tada ga je tužena onemogućila da normalno živi u kući na adresi .....

U rujnu 2022. i to 13.9.2022. ga je, dok je sa sinom Josipom bio u Londonu, nazvao svjedok Darko Kovačević kako bi ga obavijestio da je tužena došla s nekim ljudima i skinula dvije kamere. Potom ga je nazvao 15.9.2022. jer je tužena ponovno došla sa nekim ljudima i kamionom sa kran dizalicom kako bi skinuli i preostale kamere. Sve su kamere bile postavljene isključivo radi snimanja okućnice i ulaza u kuću, u samoj kući nije bilo kamera. Nakon što se vratio iz Londona je došao u kuću sa zaštitarima i osobno vidio da su kamere demontirane te da su odneseni snimač i telefonska centrala koja služi za protuprovalni alarm. Tužena nije promijenila skinute nadzorne kamere niti se skinute kamere nalaze u kući. Dakle, kuća je ostala potpuno nezaštićena. Koliko mu je poznato, tužena ili njen suprug su isključili i struju i to isključivo u zaštitarskoj kućici, dok je ostatak nekretnine normalno imao struju.

Kada su ga o tome obavijestili zaštitari, došao je u kuću, u tehničkoj sobi digao sklopku i vratio struju. Tužena je sa svojim suprugom i njegovim djetetom uselila u kuću 15.9.2022. Živjeli su u kući do 18. ili 20.12.2022. On je prestao plaćati račune za struju i plin budući u kući nije mogao živjeti. Račune nije plaćala niti tužena i zbog toga im je Elektra isključila struju. U veljači 2023. je kuću iznajmio, takvo je stanje i danas. Ako tužena sada pošalje ovlaštene osobe da zamijene kamere, zakupac će im to dozvoliti. Prema čl. 10 st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima .... posjednik je osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari. Koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava uposjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda (čl. 21 st. 1 ZV).

Samovlast je zabranjena; bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed. Tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedu uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed (čl 20 st. 1 i 2 ZV-a). Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće (čl. 22 st. 1 ZV-a). Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu (čl. 22 st. 2 ZV-a).

Zaštita zbog smetanja suposjeda nekretnine propisana je čl. 24 ZV-a koji propisuje da je svaki suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti. Raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete (čl. 441 ZPP-a). Primjenjujući citirane zakonske odredbe na utvrđeno činjenično stanje sud ocjenjuje osnovanim dio tužbenog zahtjeva kojim tužitelj traži da sud naloži tuženoj da ponovno instalira i pusti u rad demontirani i uklonjeni sustav video nadzora budući nije sporno da je taj sustav uklonila.

Sud ne vjeruje tuženoj da je to učinila iz opravdanih razloga (dotrajali sustav, kamere vise sa žice, slika se zamrzava) niti da je, nakon konzultacija sa ovlaštenom tvrtkom, naručila nove kamere jer u toj tvrdnji nije uvjerljiva (kao niti svjedok Vuga čiji iskaz sud ocjenjuje neuvjerljivim i pristranim tuženoj) niti je istu potkrijepila kakvim materijalnim dokazom što, u situaciji kada tražiš i primiš pisanu ponudu za novi sustav video nadzora (ili u konačnici kupuješ privremene, jeftinije nadzorne kamere) ne bi trebalo biti teško dokazati. Osim toga, iskaz tužene je u tom dijelu u cijelosti suprotan iskazu svjedoka Miroslava Neratha koji je u sporom vremenskom razdoblju radio na predmetnoj nekretnini kao zaštitar i mogao je putem postojećeg sustava video nadzora obavljati svoj posao. Budući tužena, kao i njen suprug, svjedok Vuga, tvrdi da je uklonjeni sustav video nadzora spakiran u kutijama i nalazi se u podrumu kuće, to joj postupanje po ovoj sudskoj odluci neće biti niti previše tegobno. U odnosu na tvrdnju tužene da se suposjed nekretnine ne može smetati uklanjanjem sustava video nadzora valja reći da je čin smetanja suposjeda ona radnja ili propuštanje zbog koje drugi suposjednik više ne može posjedovati nekretninu kao i prije te je isključen ili bitno onemogućen u dotadašnjem načinu izvršavanja faktične vlasti. Nije sporno da je sustav video nadzora na predmetnoj nekretnini postavljen 2007. i da je njegova svrha da omogući nadzor i kontrolu ulaza u kuću te okruženje cijele nekretnine.

Tužena nije dokazala da su kamere bile postavljene i u samoj kući pa se na isto sud neće posebno osvrtati budući se u tužbi i tijekom postupka tužitelj referira isključivo na 12 nadzornih kamera koje pokrivaju okoliš kuće. Putem tih je kamera tužitelj posredno, preko djelatnika zaštitarske službe koji su u zaštitarskoj kućici na ekranu pratili područje pokriveno sustavom video nadzora, kontrolirao stanje nekretnine i vodio računa o njenoj sigurnosti, a na što kao suposjednik i nositelj prava plodouživanja ima pravo dok tužena kao vlasnica poslužne stvari ne smije činiti ništa što bi onemogućilo ili bitno otežalo obzirno izvršavanje služnosti. Budući je tužena skinula nadzorne kamere, svojim je činom bitno onemogućila tužitelja u dotadašnjem načinu kontrole predmetne nekretnine.

Tužena niti ne osporava da je sustav video nadzora doista potreban, sve obzirom na površinu nekretnine. Zbog toga je, kako tvrdi, i sama odlučila postaviti novi, moderniji sustav iz čega proizlazi i da ona kao vlasnica i suposjednica na isti način kao i tužitelj kontrolira i vodi računa o sigurnosti predmetne nekretnine, dakle, u tom dijelu na isti način vrši faktičnu vlast. Budući je svojom radnjom tužitelja u tome onemogućila, sud je odlučio kao u točkama I. i II. izreke ovog rješenja. Tužitelj nije dokazao da je upravo tužena, po odlasku radnika društva Elmont d.o.o. i Hematec d.o.o. koji su po njenom nalogu u razdoblju od 13.9.2022. do 15.9.2022. demontirali i uklonili 12 nadzornih kamera koje pokrivaju okoliš obiteljske kuće, isključila struju u zaštitarskoj kućici. U navedeno nije niti sam siguran, što proizlazi i iz dijela njegovog iskaza u kojem iznosi sumnju da je to mogao učiniti i suprug tužene.

Stoga sud o ovom dijelu tužbenog zahtjeva primjenjuje pravilo o teretu dokazivanja iz čl. 219. i čl. 221a. ZPP-a. Naime, pravilo o teretu dokazivanja obvezuje sud da uzme za nedokazanu onu tvrdnju za čiju istinitost stranka koja se na tu činjenicu poziva u svoju korist nije u stanju pružiti sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava. Dužnost je stranaka u parnici iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se te činjenice mogu utvrditi. Ako stranka u tome ne uspije sud će izvesti zaključak o nedokazanosti, odnosno o neistinitosti njene tvrdnje pa će njen zahtjev odbiti kao neosnovan. Tužitelj nije svojim iskazom uvjerio sud u osnovanost tog dijela tužbenog zahtjeva, a da bi struju u zaštitarskoj kućici isključila upravo tužena ne proizlazi niti iz iskaza tužiteljevih svjedoka Miroslava Neratha i Darka Kovačevića. Stoga je odlučeno kao u točci III. izreke.

Odredbom čl. 346 Ovršnog zakona .... propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine te ako učini vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Tužitelj je dokazao postojanje svoje tražbine u dijelu koji se odnosi na video nadzor, međutim nije učinio vjerojatnim da bi bez usvajanja privremene mjere tužena spriječila ili znatno otežala ostvarenje tražbine niti da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Dakle, nije ispunio naprijed citirane zakonske uvjete koji moraju biti kumulativno ispunjeni.

Osim toga, usvajanjem predložene privremene mjera iscrpila bi se i bila ostvarena i tražbina predlagatelja osiguranja iz istovjetno postavljenog tužbenog zahtjeva, što je suprotno svrsi ove mjere osiguranja (apsolutni pravni učinak), slijedom čega je odlučeno kao u točci IV izreke ovog rješenja. Sud je odlučio da svaka stranka snosi svoj trošak jer takvu odluku drži pravičnom obzirom na poduzete radnje kao i konačan uspjeh stranaka u sporu. Stoga je temeljem čl. 154. st. 4 ZPP-a odlučeno kao u točci V izreke ovog rješenja' - piše u rješenju koje je 28. kolovoza 2023. potpisala sutkinja Ivana Markotić.

Protiv istog nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku 15 dana. Na kraju navedimo i kako je novi suprug Lane Biodnić Domagoj Vuga Zagrepčanin koji je sa sinom iz prvog braka odbjeglog tajkuna Miroslava Kutle, Tvrtkom, imao zajednički biznis. Radilo se o tvrtci Plavi ozon u kojoj je Tvrtko bio vlasnik i direktor a Domagoj Vuga samo direktor. Istaknimo i kako je novi svekar Lane Biondić Velimir Vuga član NO-a KK Cibone a k tomu je znan i kao glavni tajnik udruženja košarkaških trenera Europske unije. U siječnju ove godine objavili smo članak kako je tajkun Biondić tužio bivšu zbog režija za vilu na Gornjem Prekrižju a da je ona u vilu mogla ući samo u pratnji čuvara.  Prethodno smo u prosincu 2022. objavili članak koji je svjedočio kako je njega bivša supruga tužila zbog ekonomskog nasilja.