Na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu sutkinja Ivana Galić odlučivala je, u pravnoj stvari tužiteljice Nikoline Brajković iz Betine (Tisno). Tužiteljicu su zastupali odvjetnici iz zagrebačkog Odvjetničkog društva Rabar i Visković j.t.d.. Tuženika, nakladnika portala imperijal.net zastupalo je zagrebačko Odvjetničko društva Križanović i Partneri d.o.o., Zagreb. Spor se vodio radi naknade štete. Nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 15. travnja 2024. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice Marije Kos, odvjetnice i zamjenice punomoćnika tuženika Katarine Babić, odvjetničke vježbenice, 24. svibnja 2024. godine sutkinja je odbila tužiteljičin zahtjev.  Naime, Brajković je tražila da joj se isplati 's osnova neimovinske štete iznos od 3.981,68 EUR / 30.000,00 kn  zajedno sa zateznom kamatom.....tekućom od podnošenja tužbe pa do isplate.

Također, tražila je da nakladnik Imperijal jučer danas sutra j.d.o.o. iz Zagreba 'na www.imperijal.net ili pravnom slijedniku tuženika prvom u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude o svojem trošku objavi u cijelosti bez komentara pravomoćnu presudu kojom je obvezan na naknadu štete tužitelju'. Bivša bliska suradnica Miroslava Škore iz vremena kad je bio čelnik Domovinskog pokreta tražila je i naknadu troškova sa zateznim kamatama. Umjesto traženog po nepravomoćnoj presudi dužna je  naknaditi nakladniku Imperijala parnični trošak postupka u iznosu od 1.245,40 EUR, u roku od 15 dana. Iz obrazloženja je vidljivo kako je Nikolina Brajković u tužbi od 08. studenog 2021. navela kako je tuženik nakladnik portala www.imperijal.net, te da je dana 08. kolovoza 2021. u 7:42 objavljen članak pod naslovom: "Fatalna suradnica Miroslava Škore Nikolina Brajković renta luksuzne apartmane" bez naznačenog autora. Ranije smo objavili članak kako je na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu nepravomoćno spor protiv nakladnika Imperijal izgubio i Miroslav Škoro koji je tužio zbog istog članka. 

Citiramo navode iz tužbe Nikoline Brajković: 'U navedenom članku su objavljene netočne i neosnovane informacije čime su teško i trajno povrijeđeni dostojanstvo, ugled i čast tužiteljice. Tako je za tužiteljicu netočno iznijeto: - da je Nikolina Brajković fatalna suradnica Miroslava Škore, - da je čelnik Domovinskog pokreta (Miroslav Škoro) pod misterioznim okolnostima podnio ostavku, dok je peglao stranačku karticu na suradnicu,

- da je mlada Škorina suradnica (Nikolina Brajković) uzrok ostavke Miroslava Škore,

- da je Škoro upravo zbog bliskih odnosa s Nikolinom Brajković ugrozio financiranje cijele stranke i doveo u pitanje i svoju osobnu reputaciju i vjerodostojnost stranke te da bi taj odnos Škoru mogao koštati i funkcije predsjednika Sabora. 

Tužiteljica je u odnosu na uvredljive klevetničke, netočne i neosnovane navode objavljene u članku "Fatalna suradnica Miroslava Škore Nikolina Brajković renta luksuzne apartmane" zatražila objavu ispravka. U njemu je navela: 'Naime netočno se i neosnovano spornim navodima opisuje priroda odnosa gospođice Nikoline Brajković i gospodina Miroslava Škore. Gospođica Nikolina Brajković i gospodin Miroslav Škoro imaju strogo profesionalan, poslovni odnos i navodi da je između njih postojao neki bliski odnos koji je ugrozio reputaciju gospodina Miroslava Škore i stranku su potpuna neistina. Također, za gospođicu Nikolinu Brajković ne može se reći da je bila fatalna suradnica Miroslava Škore obzirom njen rad u stranci i odnos s gospodinom Miroslavom Škorom nije ni na koji način izlazio izvan okvira uobičajenog niti je na što utjecao.

Svakako gospođica Nikolina Brajković nije uzrok ostavke gospodina Miroslava Škore i zlonamjerno se navodi da je on na nju peglao stranačku karticu. Gospođica Nikolina Brajković nikada nije dobila niti primila poklon od gospodina Miroslava Škore koji bi bio plaćen bilo novcem stranke, bilo njegovim osobnim novcem. Na kraju se ističe kako je opisan nezakonit i nemoralan način rada i postupanja gospođice Nikoline Brajković, a kako se to navodi u spornom članku, potpuno stran njoj kao osobi i svemu što je u životu radila, radi i za što se zalaže. Dakle, citirani sporni navodi ne odgovaraju istini te se objavom navedenih netočnih i neosnovanih navoda naštetilo obiteljskim, prijateljskim i poslovnim odnosima gospođice Nikoline Brajković, njezinom dostojanstvu, ugledu, časti i u svakodnevnom životu joj je stvoren niz teških neugodnosti te joj je nanesena ogromna šteta." Tužiteljica je u tužbi navodila kako joj je tuženik teško povrijedio dostojanstvo, ugled i čast te da je zbog toga trpjela znatne duševne boli ..'.

Citiramo i sljedeći dio: 'Pisati za tužiteljicu da je bila u bliskom i neprimjerenom odnosu s gospodinom Miroslavom Škorom koja je za njega navodno bila fatalna i koja je dovela do toga da gospodin Miroslav Škoro nezakonito i nemoralno na nju troši novac stranke Domovinski pokret kao i da je to ugrozilo njegovu i njezinu reputaciju krajnje je sramotno i neistinito. Tužiteljica je s gospodinom Miroslavom Škorom imala isključivo profesionalan odnos koji se ničime nije razlikovao od odnosa s ostalim suradnicima njezina položaja unutar Domovinskog pokreta koji su međusobno surađivali. Stoga pisati i pripisivati navedenom odnosu neku jačinu i utjecaj koji je dovodio do toga da je gospodin Miroslav Škoro navodno nezakonito trošio novac stranke na tužiteljicu je poražavajuće za nju kao osobu u svakom smislu. Tužiteljica je osoba koja je i prije početka svojeg političkog angažmana uspjela u privatnom i poslovnom životu, te se radi o obrazovanoj mladoj ženi kojoj zaista nije bilo potrebno spustiti se na razinu, a kako to opisuje tuženik, da se svede na to da bude nečija ljubavnica (konkretno gospodina Miroslava Škore) i na taj način navodi gospodina Miroslava Škoru da varajući, kradući i nemoralno postupajući na nju kao svoju navodnu ljubavnicu troši novac stranke Domovinski pokret.

Tuženik je bio toliko neprofesionalan u svojoj objavi da čak nije niti provjerio da li su istiniti odnosi o bilo kakvom neprimjerenom odnosu tužiteljice i gospodina Miroslava Škore kao i tko je imao pristup financijama stranke i da li je gospodin Miroslav Škoro uopće mogao bilo kakav novac stranke trošiti na tužiteljicu. Jer da je provjerio utvrdio bi da gospodin Miroslav Škoro i tužiteljica nisu imali nikakav drugačiji odnos nego ostale osobe unutar stranke, da on i ona nisu raspolagali novcem stranke, da su za financije bile zadužene sasvim druge osobe i da je na prometu po računima stranke jasno vidljivo da tužiteljica ili gospodin Miroslav Škoro nisu potrošili niti lipu na bilo što vezano za bilo koga ili bilo što, a što nije vezano za stranku. Dapače, tužiteljica je samo dobivala odobrenja za plaćanja koje je samo fizički obavljala po nalogu nadređenih osoba (što nije bio gospodin Miroslav Škoro) i za to postoje materijalni dokazi (nalozi s parafima i odobrenjima odgovorne osobe).

Upravo suprotno, a da se tuženik imalo potrudio utvrditi stvarno stanje utvrdio bi da je gospodin Miroslav Škoro financijski pomagao stranku na način da joj je posudio iznos od 1 milijun kuna kako bi mogla funkcionirati, a ne da je nezakonito trošio njezin novac. Također, gospodin Miroslav Škoro nije tužiteljici kupovao niti novcem stranke, a niti privatno bilo kakve poklone jer za to nije bilo ikakve osnove i da se tuženik potrudio i to je mogao saznati. Pišući na način da je tuženik za tužiteljicu iznio sve prethodno navedene laži došlo je do ugrožavanja njezina društvenog i poslovnog položaja, a ne činjenicama koje su neistinite i koje je tuženik neprovjereno naveo u svojoj objavi. Na kraju se ističe kako je opisan nezakonit i nemoralan način rada i postupanja tužiteljice, a kako se to navodi u spornom članku, potpuno stran njoj kao osobi i svemu što je u životu radila, radi i za što se zalaže. Dakle, citirani sporni navodi ne odgovaraju istini te se objavom navedenih netočnih i neosnovanih navoda naštetilo obiteljskim, prijateljskim i poslovnim odnosima tužiteljice, njezinom dostojanstvu, ugledu, časti i u svakodnevnom životu joj je stvoren niz teških neugodnosti te joj je nanesena ogromna šteta.

Dakle, tužiteljica je opisana utuženim navodima kao izrazito nemoralna, prevarantica i varalica što je još više grozno kada se uzme u obzir da je ona cijeli svoji život bilo kakvim istupanjem politički istupala upravo suprotno svemu navedenom. Kada se pogleda njezin rad (za što postoje materijalni dokazi) vidljivo je da je tužiteljica pošteno, marljivo i savjesno sudjelovala u radu stranke i nikada ju nije na bilo koji način ugrozila. Na kraju se ističe kako je opisan nezakonit i nemoralan način rada i postupanja tužiteljice, a kako se to navodi u spornom članku, potpuno stran njoj kao osobi i svemu što je u životu radila, radi i za što se zalaže. Stoga se ponovno ističe i naglašava da utuženi navodi ne odgovaraju istiniti te se objavom navedenih netočnih i neosnovanih navoda naštetilo obiteljskim, prijateljskim, poslovnim odnosima tužiteljice, njezinom dostojanstvu, ugledu, časti i u svakodnevnom životu joj je stvoren niz teških neugodnosti te joj je nanesena ogromna šteta. Ovo je sve tim gorje što je prethodno objavi utuženih navoda tužiteljica istupila u javnosti i objasnila što se dešavalo u stranci Domovinski pokret, te u kakvom je odnosu bila s gospodinom, ali je tuženik potpuno zanemarujući njezinu stranu priče nekritički i maliciozno, u namjeri da našteti tužiteljici objavio utužene navode.

Kada su utuženi navodi, nakon objave tuženika, postali dostupni javnosti došlo je do ozbiljnog i teškog narušavanja obiteljskih, prijateljskih i poslovnih odnosima tužiteljice, a njezinom dostojanstvu, ugledu i časti i u svakodnevnom životu joj je stvoren niz teških neugodnosti koje su se manifestirale na način da bi ju o istima propitivale, kako osobe koje poznaje, tako i one koje ne poznaje i koje su joj radi toga prilazile. Tužiteljica se uz osjećaj srama i neugodnosti, opravdavala, te je sve navedeno i kao činjenica da je tako nešto o njoj objavljeno, dovelo do situacije da se iznimno loše psihički osjećala, bila uznemirena, nije jela, izolirala se od okoline i svoje kontakte svela na minimum. Uz sve navedeno, trpjeli su i njezini poslovni odnosi obzirom se obitelj tužiteljice (u koji je ona uključena) bavi poslom u koji je uključen čitav niz osoba u Republici Hrvatskoj i inozemstvu pa je tako još veći broj ljudi, poslovnih i političkih suradnika došao u kontakt s utuženim navodima i o istima propitivao tužiteljicu, od kojih su neki samo pitali, drugi se izrugivali, ismijavali i likovali, bili zatečeni i šokirani. Iz navedenog je razvidno da se objavom navedenih netočnih i neosnovanih navoda naštetilo obiteljskim, prijateljskim i poslovnim odnosima tužiteljice, njezinom dostojanstvu, ugledu, časti, te joj je u svakodnevnom životu stvoren niz teških neugodnosti i ogromna šteta

Naime, tuženik je nakladnik iznimno čitanog, aktualnog portala koji čitaju brojni čitatelji, a prate ga gotovo svi poslovni suradnici obitelji tužiteljice, prijatelji i poznanici tužiteljice i isti je zanimljiv širokom broju ljudi koji nisu usko povezani s tužiteljicom. Zbog navedenog, utužene informacije postale su dostupne vrlo širokom broju ljudi koji su nakon objave spornih navoda kontaktirali tužiteljicu, njezinu obitelj, prijatelje, poznanike i poslovne suradnike. U privatnom, poslovnom, političkom okruženju tužiteljica je postala predmet priča, komentara i ogovaranja, razne osobe su joj, i njoj bliskim osobama, postavljale niz neugodnih pitanja referirajući se na utužene navode, negativno su komentirale njezino ponašanje koje je opisano u utuženim prilozima i to kako u njezinom prisustvu, tako i kada je nije bilo. Tako je primjerice, velik dio poslovnih suradnika tužiteljice i njezine obitelji, komentirao kako je ostao šokiran utuženim navodima, te da nisu znali da je tužiteljica tako amoralna osoba, jer se inače ponaša sasvim drugačije. Tim više utuženi navodi bili su predmet svakodnevnog negativnog komentiranja, prenošenja i razgovora u kojima su se blatili ugled, čast i dostojanstvo tužiteljice.

Neki od poslovnih suradnika tužiteljice i njezine obitelji stavili su u pitanje daljnju suradnju s njima, jer nitko nije želio da se osoba, opisana načina ponašanja, javlja kao njihov poslovni suradnik i osoba koju su baš oni izabrali da njih i dio njihova rada, predstavlja u javnosti. Stoga je tužiteljica uložila ogroman napor kako bi objasnila da utuženi navodi nisu istiniti, te kako bi zadržala poslovne suradnje i suradnje njezine obitelji koje je imala. Dok u tome nije uspjela, tužiteljica je jedan dulji period bila pod strašnim stresom i u strahu od gubitka posla, jer je sve navedeno ozbiljno dovelo u pitanje njezinu egzistenciju, egzistenciju njezine obitelji i njezinu poslovnu karijeru. Kako je tužiteljica bila izložena nizu uvreda, neugodnih pitanja i komentara u svezi utuženih navoda, tužiteljica se povukla iz bilo kakvih kontakata na duže vrijeme.

Kao što je navedeno, jedini kontakti na koje se prisiljavala bili su oni u kojima je pokušavala povratiti povjerenje svojih poslovnih i obiteljskih kolega i suradnika, a sve ostale odnose je potpuno zanemarila. Po cijele je dane bila uznemirena, nije mogla spavati, bila je izrazito nervozna i bila je zabrinuta za egzistenciju sebe i obitelji, svoju karijeru, bilo ju je sram izaći na ulicu i ući u kontakte bilo koje vrste jer se bojala izrugivanju i postavljanju neugodnih pitanja u kojima je morala objašnjavati kako su utuženi navodi potpune neistine. Zbog svega navedenog zanemarila je svoje obiteljske i poslovne obaveze, te je povratak u koliko, toliko normalnu komunikaciju također bio vrlo stresan jer su osobe koje bi s tužiteljicom dolazile u kontakt i nadalje s vremena na vrijeme pitale za utužene navode' - piše u presudi.

Nikolina Brajković istaknula je kako prije objave spornog članka nije kontaktirana čime je pokušala  dokazati kako 'tuženik nije postupao u dobroj vjeri'. Utuženi iznos naknade štete smatrala je 'primjerenom naknadom kao kompenzacijom, s obzirom na intenzitet štete koju je pretrpjela, te jačini povrede njezina dostojanstva, ugleda i časti'. Navodila je i kako njezin ispravak tuženik nije objavi pa je tražila isplatu iznosa od 30.000  kn zajedno sa zateznom kamatom po kamatnoj stopi .....tekućom od podnošenja tužbe pa do isplate. Tuženik, nakladnik portala imperijal.net je odgovoru na tužbu od 19. siječnja 2022. naveo da je na portalu www.imperijal.net 08.08.2021 u 7:42 objavljen tekst: ''Fatalna suradnica Miroslava Škore Nikolina Brajković renta luksuzne apartmane'. Citiran je navod iz članka: 'Mlada poduzetnica iz Betine na Murteru dospjela je u središte pozornosti nakon ostavke čelnika Domovinskog pokreta kada je izbila afera nazvana Škorocard.

Prvi red do mora u Ulici Obala Petra Krešimira IV u Betini nalaze se apartmani Marinero. Dostupni su preko Bookinga a kao domaćice navode se Mare i Nikolina Brajković. Uz njihovu zajedničku sliku nalazi se kratki promotivni opis nekretnine koju iznajmljuju turistima. Nikolinina mama vlasnica je i restorana Marinero a ističe kao kuharskog učitelja Stevu Karapandžu. Život je nepredvidiv, tko bi znao da će u jeku turističke sezone domaćica apartmana Marinero postati top tema hrvatskih medija. Ona, kao i njezin donedavni šef Škoro, demantirali su natpise kako su peglali stranačku debitnu karticu te da je to uzrok Škorine ostavke. 'Naš objekat se nalazi na lijepom, mirnom mjestu svega 30 metara od plaže i bazenom u sklopu objekta. U sklopu objekta imamo restoran koji nudi tradicionalna i nacionalna jela od mesa, riba, rakova, školjaka, salata, te bogati izbor vina, piva i slastica. Parking osiguravamo svim našim gostima kao i wi-fi te razne druge pomoći pri organiziranju fakultativnih i organiziranih izleta na brojna mjesta našeg lijepog arhipelaga.

Marinero je obiteljski turističko ugostiteljski obrt koji postoji već od 20 00 godine. Obitelj se bavi još maslinarstvom, voćarstvom te poljoprivredom. U našoj obitelji se nalazu i kapetani i kalafati (brodograditelji drvenih brodova), tako da možemo mnogo pomoći našim gostima i oko toga. Okolicu našeg objekta krase i dva manja brodogradilišta malih tradicionalnih brodova - Betinska gajeta, crkva Sv. Frane sa impozantnim zvonikom, muzej brodogradnje kao i trajna instalacija muzeja na otvorenom. Betina je jako mirno mjesto sa još uvijek netaknutom prirodom i očuvanim starim dijelom prošaranim uskim kamenim ulicama. Osoblje govori: njemački, engleski, hrvatski' - istaknuto je uz ime Mare i Nikoline Brajković. Ne bismo objavljivali cijeli tekst dostupan na Booking.com da jedna od domaćica - Nikolina Brajković nije postala relevantna za hrvatsku politiku ovog ljeta nakon što je pod misterioznim okolnostima čelnik Domovinskog pokreta podnio ostavku. U medijima je objavljeno kako je peglao stranačku karticu na suradnicu koja je od njega mlađa 34 godine što je on već demantirao.

Kratko je medijima isto negirala i prozvana Nikolina Brajković riječima 'Pogledajte malo Statut stranke'. Pronašli smo njezino ime i na stranicama Sveučilišta Vern. Njezin završni rad nosio je naziv 'Analiza isplativosti ulaganja u izgradnju hotela u Betini na otoku Murter'. No, njezino se ime spominje i na službenim stranicama Općine Tisno. Radi se o odluci odbora za izbor, imenovanje i razrješenje od 11. siječnja 2019. godine. Iz objave je vidljivo kako je Turistička zajednica mjesta Betina podnijela kandidaturu za jednog člana i jednog zamjenika člana Savjeta mladih Općine Tisno pa je tako za članicu predložena Antonija Pavić iz Betine, rođena 1990. godine a za njezinu zamjenicu Nikolina Brajković 1996. godine. Očito je diploma s Verna te iskustvo u iznajmljivanju apartmana Marinero koje vodi s mamom Mare pridonijelo da Brajković bude predložena u taj mjesni odbor. Inače, na Bookingu je vidljiva i bogata foto galerija apartmanske vile s bazenom i restoranom obitelji Brajković.

Uz slike je istaknut i sljedeći tekst: 'Sobe Marinero nalaze se u neposrednoj blizini plaže u Betini, malom slikovitom mjestu na otoku Murteru. Besplatni bežični pristup internet dostupan je u cijelom objektu. Sve sobe imaju klima-uređaj i balkon. Pojedine sobe imaju pogled na more. Na raspolaganju su vam i TV sa satelitskim programima, prostor za sjedenje i vlastita kupaonica s tušem. A-la- carte restoran s velikom terasom poslužuje raznovrsna jela. Gosti se također mogu opustiti u baru ili na terasi za sunčanje. Objekt ima besplatno parkiralište. Autobusna stanica i trgovina udaljene su 150 metara, a sportski centar 500 metara. Tradicionalno dalmatinsko mjesto Tisno udaljeno je samo 6 km. Vodice, popularne zbog noćnoga života i brojnih šljunčanih i pješčanih plaža, udaljene su 20 km od soba Marinero....' - piše na Bookingu. Inače, kao vlasnica tog objekta u posjedovnom listu upisana je Edita Stojiljković iz Betine. Mare Brajković upisana je kao vlasnica restorana Marinero u Betini. Na svom profilu ističe kako joj je učitelj bio kuhar Stevo Karapandža.

Mlada Škorina suradnica koju su neki mediji označili kao uzrok ostavke Miroslava Škore očito s mamom Mare uspješno vodi apartmane dok su im gosti kao domaćicama dali visoku ocjenu - 9,2. Istaknimo i to kako na Bookingu piše da se sobe i apartmani Marinero iznajmljuju od 20. siječnja 2012. godine. Dakle, za turiste su otvoreni kada je Nikolina Brajković imala 16 godina. Nacional je ustrajan u tvrdnjama kako je Škoro upravo zbog bliskih odnosa s Nikolinom Brajković ugrozio funkcioniranje cijele stranke i doveo u pitanje i svoju osobnu reputaciju i vjerodostojnost stranke. Oni prejudiciraju kako bi Škoru taj odnos mogao koštati i funkcije potpredsjednika Sabora. Inače, domaćica apartmana Marinero u Betini na Murteru u veljači ove godine izabrana je i za članicu Nacionalne zaklade Domovinskog pokreta.

No, nakon Škorine ostavke postavlja se pitanje hoće li se ona uspjeti održati u stranci iz koje je već izašla Škorina sestra, saborska zastupnica Domovinskog pokreta Vesna Vučemilović kojoj je prijetio izbačaj. Inače, Škoro je s Nikolinom Brajković posjećivao i zagrebačke restorane a mi smo ga snimili nakon ručka u restoranu hotela As u zagrebačkom Zelengaju. Snimili smo Škoru u društvu Nikoline Brajković kada je napuštao restoran As na zagrebačkom Zelengaju, tada je još bio čelnik Domovinskog pokreta.'' - pisalo je u odvjetničkom odgovoru na tužbu Nikoline Brajković. Odvjetnici iz ureda Milka Križanovića i partnera u odgovoru na tužbu istaknuli su kako 'tužitelj uopće u tužbi ne citira tekst niti dijelove teksta, već iste svojevoljno interpretira, konfabulira pokušavajući u tekstu umetnuti ono što u tekstu činjenično ne postoji.

Radi razumijevanja, tuženik pojašnjava kako iz sadržaja teksta ne proizlaze fabricirani navodi tužbe. Tužiteljici ne pripada pravo na naknadu neimovinske štete na teret tuženika. Miroslav Škoro je saborski zastupnik – predsjednik stranke Domovinskog pokreta, stoga na njega osobno se primjenjuju materijalna i druga prava zastupnika u Hrvatskom saboru vezano uz nadležnost Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove uređena su Ustavom Republike Hrvatske ....., Poslovnikom Hrvatskoga sabora ...., Zakonom opravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru......, Zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosnika ....., Zakonom o sprječavanju sukoba interesa ....., Odlukom o smještaju zastupnika Hrvatskoga sabora u Zagrebu u vrijeme zasjedanja Sabora, radnih tijela i klubova zastupnika ......, Odlukom o uvjetima korištenja službenih osobnih automobila, mobilnih telefona, sredstava za službena putovanja, poslovnih kreditnih kartica i sredstava reprezentacije......

Odlukom o zastupničkom paušalu ......, i Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike, te ostale zaposlene koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima („Narodne novine“, br. 117/12.). Što se tiče navoda ''Fatalna suradnica Miroslava Škore Nikolina Brajković'', predmetni navod nije ništa drugo već vrijednosni sud te su pojedinci i mediji slobodni iznijeti svoj osobni stav i vrijednosni sud. Fatalna žena, je izraz koji se koristi za ženu koja svojom ljepotom ili zavodničkim umijećem izaziva nesavladivu strast i žudnju kod muškarca dovodeći ga u kompromitirajuće ili opasne situacije. Smatra se jednim od najstarijih i najčešće korištenih arhetipova u fikciji. U prošlosti su se uz taj tipski lik često vezivale natprirodne sposobnosti, odnosno njihova zavodljivost tumačila magijom ili "zlim silama".

Odraz takvih shvaćanja se, između ostalog, pronašao i u izrazu vamp, odnosno svojevrsnoj podvrsti fatalne žene karakteristične za nijeme filmove 1910-ih čija su karakteristika, uz "egzotični" izgled, bila bezobzirnost i spremnost da žrtve "isisavaju" poput vampira. Fatalna žena, međutim, predstavlja nešto širi pojam, s obzirom da u djelima fikcije i ona sama može biti žrtvom vlastite strasti, odnosno antiheroine. Dakle, tužiteljica Nikolina Brajković jeste suradnica Miroslava Škore, ista je vidljiva u njegovom društvu, a da je fatalna vrijednosni je sud stoga predmetni navod nije takav da bi tužiteljici pripala naknada štete. Nejasno je zašto tužiteljica tuži kao suradnica Miroslava Škore navod da je fatalna budući izrazi zavodljiva, lijepa, sposobna, pragmatična i sl. su vrijednosni sudovi, a javnost ima pravo propitivati, komentirati pa i slikati tko je u društvu državnog dužnosnika na javnom mjestu i o toj osobi davati svoj vrijednosni sud. Nepobitno je da je sloboda govora neophodna za postojanje demokratske vlasti.

U zemljama u kojima ne postoji sloboda govora, u autokratskim sustavima, ljudi se boje reći ono što misle, a još se više boje to napisati. Citirani svjetski liberalni mislilac John Stuart Mill izrekao da sloboda govora nije važna samo zato što svatko ima pravo na slobodu izražavanja, nego i zato što zajednica u kojoj živimo ima pravo čuti naša razmišljanja. U svijetu, još uvijek postoje mnoge države, Republika Hrvatska nije jedna od njih, a u kojima nema slobode govora i sloboda govora i pisanja se kažnjava disciplinskim kaznama zatvorom ili novčano. Takvi kažnjenici nazivaju se kažnjenici savjesti, pritvoreni, oglobljeni i osuđeni samo zato što su iskoristili svoje pravo na slobodu govora i izražavanja, stoga tuženik kao medij ima pravo pisati – iznositi vrijednosne sudove izražavati se i pisati, jer je dubokog uvjerenja i smatra da demokratski ustroj vladavine prava kao i zaštita slobode govora neće dozvoliti nikome pa ni tužitelju kao državnom dužnosniku da ostvari probitke namjeravane da se disciplinira javni medij - pojedinac u iznošenju svojih stavova i vrijednosnih sudova.

11. Što se tiče navoda ''Ne bismo objavili cijeli tekst dostupan na Booking.com da jedna od domaćica - Nikolina Brajković nije postala relevantna za hrvatsku politiku ovog ljeta nakon što je pod misterioznim okolnostima čelnik Domovinskog pokreta podnio ostavku. U medijima je objavljeno kako je peglao stranačku karticu na suradnicu koja je od njega mlađa 34 godine što je on već demantirao. Kratko je medijima isto negirala i prozvana Nikolina Brajković riječima 'Pogledajte malo Statut stranke'.'', predmetni navod ukazuje o Nikolini Brajković koja u fokus interesa javnosti stupa „...nakon što je pod misterioznim okolnostima čelnik Domovinskog pokreta podnio ostavku...“, budući je sasvim jasno kako upravo u to vrijeme u pisanim tiskanim i elektronskim medijima i TV emisijama danima iz dana u dan se objavljuju informacije pa tuženik u tekstu navodi:

„...U medijima je objavljeno kako je peglao stranačku karticu na suradnicu koja je od njega mlađa 34 godine što je on već demantirao. Kratko je medijima isto negirala i prozvana Nikolina Brajković riječima 'Pogledajte malo Statut stranke'...“. Dakle, kada se pogledaju navodi tužiteljičine tužbe jasno je razvidna silna potreba tužiteljice da fabricira i izmjeni sadržaj stvarnog teksta i sadržaja koji je tuženik objavio s ciljem informiranja javnosti dajući pritom objektivnost sadržaja. Miroslav Škoro je podnio pisanu ostavku na mjesto predsjednika političke stranke Domovinskog pokreta na način da je istu objavio naInternet - društvenoj mreži Facebook profilu 20.07.2021. vlastoručno potpisanu. U pravilu procedure ostavka na mjesto predsjednika stranke se podnosi stranačkim tijelima, a tek onda se obavještava javnost, a što je u konkretnom predmetu izostalo, pa je osnovan vrijednosni sud da se radi o navodu „...pod misterioznim okolnostima čelnik Domovinskog pokreta podnio ostavku...“.

Naime, Miroslav Škoro, osnivač je političke stranke Domovinskog pokreta, koji je s mjesta predsjednika političke stranke bio kandidat za parlamentarne izore za Hrvatski sabor, pa nadalje kao kandidat za predsjednika RH na predsjedničkim izborima RH, te kandidat na lokalnim izborima za gradsku skupštinu kandidat za gradonačelnika Grada Zagreba, tako da je podnio ostavku na mjesto predsjednika te stranke iznenada za javnost koja to nije očekivala, a obavijest je dao na Internet - društvenoj mreži Facebooku, napisavši kako podnosi ostavku i na sve druge stranačke dužnosti, a što je zateklo ne samo članove stranke već i rukovodstvo stranke i njegove najbliže suradnike, tako da je Predmetni dokument – Ostavka - naknadno je izbrisana sa Internet – društvene mreže Facebook, da bi ju ponovno objavili na Internet – društvenoj mreži

Facebook Domovinskog pokreta gdje se nalazi i danas, a javnost tjednima pratila medijska izlaganja na tu temu koja su dolazila iz samog stranačkog vrha stoga je sasvim jasno da se s pravom takva ostavka može s vrijednosnog suda procijeniti misterioznom u smislu značenja zagonetnom, nerazumljivom, nejasnom i sl. s obzirom na njene okolnosti da je dana bez ikakve najave, da o njoj nisu ništa znali niti ju očekivali najbliži suradnici predsjednika stranke, da je dana izvan stranačkih tijela i dr. 12. Tuženik, nadalje, navodi da u odnosu na navod iz teksta „...U medijima je objavljeno kako je peglao stranačku karticu na suradnicu koja je od njega mlađa 34 godine što je on već demantirao. Kratko je medijima isto negirala i prozvana Nikolina Brajković riječima 'Pogledajte malo Statut stranke'...“, je Europski sud za ljudska prava utvrdio mjerila za postizanje ravnoteže suprotstavljenih prava, a to su: doprinos raspravi od javnoga interesa, koliko je osoba poznata javnosti i što je predmet rasprave.

Europski sud u više je odluka istaknuo da javnost stručna, zainteresirana za pojedini društveni fenomen ili pitanja kao i šira javnost ima pravo biti obaviještena o određenim aspektima i pitanjima rada osoba iz javnog života, dakle javnih osoba – valja istaknuti da Miroslav Škoro predsjednik parlamentarne stranke Domovinski pokret, saborski zastupnik – državni dužnosnik – kandidat za predsjednika RH i kandidat za gradonačelnika glavnog grada RH, Grad Zagreb, je javna osoba i obnaša javnu – istaknutu dužnost koja se financira javnim novcem i kao takav izložen je na svako propitivanje njegovog rada i propitivanje njegovog djelovanja i ispravnosti njegovih odluka i rada pa su s tim u vezi i njegovi suradnici izloženi propitivanjima njihovog rada kao i zanimanju javnosti i medija. Dakle, tuženik je objavio: „ ...

U medijima je objavljeno kako je peglao stranačku karticu na suradnicu koja je od njega mlađa 34 godine što je on već demantirao. Kratko je medijima isto negirala i prozvana Nikolina Brajković...“. Nadalje, tuženik je objavio: „ ...Nacional je ustrajan u tvrdnjama kako je Škoro upravo zbog bliskih odnosa s Nikolinom Brajković ugrozio funkcioniranje cijele stranke i doveo u pitanje i svoju osobnu reputaciju i vjerodostojnost stranke...“. Jednako tako, tuženik je objavio: „...Oni prejudiciraju kako bi Škoru taj odnos mogao koštati i funkcije potpredsjednika Sabora...“. Tuženikov tekst je – (1) doprinos raspravi od javnoga interesa jer se (2) radi se između ostalog radi i o osobi poznatoj javnosti i o tome što je (3) predmet rasprave - daje se točna i potpuna informacija koja jasno stavlja u fokus javnosti optužbe s jedne strane što čine mediji („...U medijima je objavljeno....“ ; „ ...Kratko je medijima isto negirala...“ ;

„...Nacional je ustrajan u tvrdnjama...“; „... Oni prejudiciraju kako bi...“ ) i čime tuženik kao medij postupa potpuno etično, zakonito ne čineći nikome štetu – a svakako ne čineći neimovinsku štetu tužiteljici. Sadržaj tužiteljičine tužbe sadržane na stranicama 2, 3 i 4 grub su i krajnje proizvoljan uradak skriptora znan samo i jedino samom skriptoru. Skriptor historijata tužbe takvim svojim interpretacijama na neuspio način pokušava tekstu tuženika dati sadržaj koji ne proizlazi niti iz teksta tuženika u cjelini niti nijednog njegovog dijela. Tuženik na takve neuspjele interpretacije može se samo očitovati da kada se pročita historijat sametužbe jasno i nedvojbeno se može zaključiti da se historijat tužbe ne odnosi na tekst tuženika budući tekst „Fatalna suradnica Miroslava Škore Nikolina Brajković renta luksuzne apartmane“ koji je predmet ove tužbe i sama tužba i historijat tužbe nema nikakvu vezu.

Historijat tužbe je samo i jedino tužiteljičina potreba da opiše prirodu odnosa i težnja same tužiteljice da informira tuženika o samome sebi i svom položaju ali to nije od interesa za ovu pravnu stvar, jer tuženik kao javni mediji ništa nije od toga naveo niti je naveo bilo što bi povrijedilo ili moglo povrijediti samu tužiteljicu. 13. Tuženik kao javni mediji i svaki pojedinac koji čita predmetni tekst u cjelini, ali i u njegovim dijelovima shvaća da kao društveno zainteresirani pojedinci slobodni smo komentirati i izlagati vrijednosni sud na koji mediji imaju pravo u demokratskom društvu, tim više što je sadržaj predmetnog teksta konfrontiran u stavovima i daje čitatelju pravo na prosudbu dajući mu informaciju potpunu, točnu i jasnu. Miroslav Škoro koji nesporno obnaša kao pojedinac javnu funkciju - javnu dužnost, uživat će više ili manje prava na intimnost.

Prava javnih osoba kao što je Miroslav Škoro svakako ima trpjeti javne vrijednosne sudove o sebi, kao i tužiteljica kao njegova suradnica i to o njihovom javnom radu kao i kritike da djelovanje ostane tajna i bez kritike to ne može očekivati stoga se u određenim okolnostima tumači pravo da podnese obrazloženo propitivanje javnosti zbog opravdanoga interesa javnosti za suradnicu javne osobe u konkretnom slučaju ovdje tužiteljice. To je razumljivo jer obnašanje javne dužnosti, kao i djelovanje svih javnih osoba, izlažu takve pojedince većoj pozornosti građana kao i njihovih suradnika, a neki postupci javnih osoba ne mogu se smatrati nedodirljivima, uzimajući u obzir njihov opći potencijalni utjecaj na društvo, političku stranku i Hrvatski sabor za koje dužnosti su zaduženi i politiku u cjelini te uvažavajući ulogu i utjecaj koju Miroslav Škoro ima. Sloboda govora ponajprije je zajamčena Ustavom Republike Hrvatske, potom Zakonom o medijima, a obuhvaća osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnoga nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnoga priopćavanja.

Zabranjena je cenzura, a novinarima je osigurano pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji. Opća zakonska načela u oblasti slobode medija propisuju jamstvo slobode izražavanja i slobodu medija, što posebice obuhvaća slobodu izražavanja mišljenja, neovisnost medija, slobodu prikupljanja, istraživanja, objavljivanja i raspačavanja informacija s ciljem informiranja javnosti; pluralizam i raznovrsnost medija, slobodu protoka informacija i otvorenosti medija za različita mišljenja, uvjerenja i za raznolike sadržaje, dostupnost javnim informacijama, uvažavanje zaštite ljudske osobnosti, privatnosti i dostojanstva, slobodu osnivanja pravnih osoba za obavljanje djelatnosti javnoga informiranja, tiskanja i raspačavanja tiska i drugih medija iz zemlje i inozemstva, proizvodnju i objavljivanje radijskoga i televizijskoga programa, kao i drugih elektroničkih medija, autonomnost urednika, novinara i ostalih autora programskih sadržaja u skladu s pravilima struke.

U izričaju tuženika u konkretnom tekstu očituje se snažan demokratski stav savjesnog pojedinca i građanina prema javnoj osobi kao saborskom zastupniku, čelniku – predsjedniku političke i parlamentarne stranke o njenom radu kako ga vide mediji i dajući vrijednosni sud na njegove suradnike, pritom dajući čitatelju i informaciju o stavu same tužiteljice i stavu Miroslava Škore na medijske natpise što kod svakog čitatelja teksta daje nedvojbeno jasnu poruku objektivnosti. Vrijednosni sud, sud koji počiva na osobnim (subjektivnim) vrjednovanjima nekoga, neke spoznaje, nečijega mišljenja, neke radnje itd. Zbog toga nastaje na temelju subjektivnih ili objektivno stečenih uvida na predrasudama i mišljenjima koji su temelj takva vrjednovanja. U objektivnom pogledu, vrijednosni sud je onaj koji se o nečem donosi polazeći od nekoga zadanoga sustava vrjednota koje bi se samo primjenjivale na dani slučaj.

14. Stoga, tuženik ima zakonom priznato pravo slobode govora na subjektivni i objektivni vrijednosni sud stoga su samo dvije krajnosti postupka vrjednovanja, u kojem sama vrednovana stvar nije povrijeđena na način da joj pripada bilo kakva pa niti sudska zaštita. Ustav RH i pravni poredak RH primarno jamči slobodu izražavanja, prava i obveze pojedinca i javnih medija da ukazuje na probleme i iznosi stav i mišljenje o radu javnih osoba, da daje informacije o stavu javnih osoba dok su ograničenja te slobode zbog zaštite časti i ugleda tek sekundarna, iznimna i moguća samo u onim slučajevima kada konkretna situacija udovoljava vrlo visoko postavljenim kriterijima dopustivosti ograničavanja prava slobode izražavanja. Opće vrijednosne sudove, na što ima pravo tuženik i za čiju se istinitost ne mogu tražiti dokazi, stoga rezolutno je utvrditi kako postojanje razloga za isključenje protupravnosti i na neprihvatljivosti kažnjavanja za javno iznošenje vlastitih stajališta i komentara u vrijednosnom sudu u vezi s određenim zbivanjima, a sve u kontekstu svoje temeljne teze prava na slobodu govora javnog iznošenja vrijednosnog suda koji jamči i sam

Ustav RH kao i europski civilizacijski krug kojem RH teži i pripada primarno jamči slobodu osobnog izražavanja, dok su ograničenja te slobode zbog zaštite časti i ugleda javnih osoba stavljana tek na dokaz u kaznenom smislu. Nesporno je kako predmetom klevetničke izjave može biti samo činjenična tvrdnja, ali ne i vrijednosni sud. Misliti i izraziti mišljenje i stav u svoje ime kao mediji vrijednosni sud nije razlog za kažnjavanje medija, mediji ima pravo iznijeti vrijednosni sud „fatalan“ koji nije po volji bilo javnoj osobi bulo njegovom suradniku zbog toga ne može medij trpjeti sankcije, on se nije ogriješio o svoju profesiju. Čl. 10. propisuje Europska konvencija koja glasi: „Svatko ima pravo na slobodu izražavanja. To pravo obuhvaća slobodu mišljenja i slobodu primanja i širenja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice.'' Čl. 38. Ustava RH koji glasi : „Jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli“.

Nadalje, ESLJP je u istim predmetima u pogledu dokazivanja istinitosti navoda istaknuo sljedeće stajalište: „Osobito pomno treba razlikovati činjenice od vrijednosnih sudova. Postojanje činjenica može se dokazati, dok istinitost vrijednosnih sudova ne podliježe dokazivanju ...“ Drugo, ESLJP je zauzeo „stav da zaštita bilo kojeg pojedinca od kritike isključivo na temelju njegove funkcije ili statusa postavlja preširoku povlasticu koja nije sukladna s članskom 10.“ – navodi autorica Gomien, D., Europska konvencija o ljudskim pravima, Zagreb, 2007. g., str. 172. Dakle, tuženik u predmetnom tekstu iznosi vrijednosni sud o osobi koja je suradnica javne osobe kao što to može izreći bilo koja druga osoba i zbog svog vrijednosnog suda ne podliježe odgovornosti, dok cjelokupan tekst i svaki njegov dio nije nijedna činjenična tvrdnja već konfrontacija stava medija naspram demantiranja tužiteljice, dok je ostalo vidjeti što će objaviti stranačka tijela o stvarnom revizijskom stanju, a što je tuženik kao mediji javnost obavijestiti tekstom koji je na visokoj profesionalnoj razini kao što je i predmetni tekst.

Zaključno navedenom, razvidno je da je tužba tužitelja promašena te tuženik predlaže sudu nakon provedenog postupka i utvrđenja svih činjeničnih okolnosti i provedenih dokaza odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan uz naknadu troškova postupka tuženiku' - pisalo je u odgovoru na tužbu odvjetnika Milka Križanovića. Iz presude je vidljivo kako je i na pripremnom ročištu od 12.05.2022. tužiteljica navela da su navodi iz odgovora na tužbu bespredmetni, jer su u predmetnom tekstu iznesene činjenice, a nikakvi vrijednosni sudovi. Okolnost da se tuženik pozvao na to da je nakladnik Nacionala objavio sličnu informaciju tuženika ne ekskulpira kao nakladnika, jer je on sam kao nakladnik u obvezi kada objavljuje informacije provjeriti njihovu istinitost. Citiramo dio iz presude: 'Kako tužiteljica uz tužbu nije sudu dostavila predmetni članak objavljen na mrežnom portalu www.imperijal.net čiji je nakladnik tuženik dana 08.08.2021. pod naslovom

"Fatalna suradnica Miroslava Škore Nikolina Brajković renta luksuzne apartmane", a za koji članak tužiteljica tvrdi da sadržava za nju škodljive informacije, a što tuženik osporava, te kako je tužiteljica na pripremnom ročištu od 12.05.2022. predložila da se provede dokaz uvidom u presliku tog prijepornog članka kojeg se tužiteljica obvezala dostaviti u spis u kraćem roku, te ga eventualno usporediti sa izvornikom članka na portalu tuženika, to je sud primjenom odredbi čl. 111. st. 1., čl. 219. st. 1., čl. 220. st. 2., čl. 232. st. 1., čl. 292. st. 3. i 5. i čl. 299. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("..... dalje: ZPP) na pripremnom ročištu od 12.05.2022. usvojio ovaj dokazni prijedlog tužiteljice, te je sud na istom ročištu tužiteljicu pozvao da u roku od 30 dana, a pod prijetnjom odustajanja od izvođenja ovog dokaza, dostavi u spis prijepis spornog članka, kao i ispis transakcija po računima Domovinskog pokreta na koji se tužiteljica također poziva u tužbi. 

Kako tužiteljica nije niti uz tužbu, a niti do zaključenja prethodnog postupka na pripremnom ročištu od 12.05.2022., a niti u roku koji joj je ostavljen na pripremnom ročištu od 12.05.2022., a to je rok od 30 dana od dana održavanja tog ročišta i koji rok je protekao istekom dana 12.06.2022., dostavila u spis prijepis spornog članka naslova: "Fatalna suradnica Miroslava Škore Nikolina Brajković renta luksuzne apartmane" objavljenog na mrežnom portalu www.imperijal.net 08.08.2021. godine, kao i ispis transakcija po računima Domovinskog pokreta na koji se tužiteljica poziva u tužbi, to je sud primjenom odredbi čl. 219. st. 1., čl. 299. st. 1. i 3. i čl. 292. st. 6. ZPP-a rješenjem od 04.11.2022. posl. br. Pn-2848/21-10 odustao od izvođenja dokaza vršenjem uvida u ispis transakcija po računima Domovinskog pokreta i presliku ovdje prijepornog članka naslova: "Fatalna suradnica Miroslava Škore Nikolina Brajković renta luksuzne apartmane" objavljenog na Internet portalu www.imperijal.net 08.08.2021. godine.

Sud napominje da tužiteljica do zaključenja glave rasprave u ovom predmetu dana 15.04.2024. nije dostavila u spis prijepis spornog članka naslova: "Fatalna suradnica Miroslava Škore Nikolina Brajković renta luksuzne apartmane" objavljenog na mrežnom portalu www.imperijal.net 08.08.2021. godine, kao i ispis transakcija po računima Domovinskog pokreta na koji se tužiteljica poziva u tužbi. Na ročištu za glavnu raspravu od 15.04.2024. na kojemu je zaključena glavna rasprava tužiteljica je navela da ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva kao u tužbi i svih dosadašnjih navoda, te da ustraje kod svih iznesenih dokaznih prijedloga, a ako sud zaključi glavnu raspravu, predlaže tužbeni zahtjev usvojiti uz naknadu parničnog troška tužiteljici. Na istom ročištu tuženik je naveo da ostaje kod danog odgovora natužbu i svih do tada iznesenih navoda, da nema daljnjih dokaznih prijedloga, te da predlaže zaključiti glavnu raspravu i tužbeni zahtjev odbiti uz naknadu parničnog troška tuženiku. 

Tijekom postupka sud je izvršio uvid u zahtjev tužiteljice za objavu ispravka upućen tuženiku dana 07.09.2021. (list 9 - 10 spisa), dopis Miroslava Škore naslovljen: "OSTAVKA na mjesto predsjednika stranke DOMOVINSKI POKRET" sastavljen dana 20.07.2021. (list 26 i list 36 spisa) i u članak naslova „EKSKLUZIVNO: Miroslav Škoro otjeran je iz visoke politike zbog osebujnog ‘peglanja’ stranačke kartice i teškog sukoba interesa“ objavljen na mrežnom portalu www.nacional.hr (list 42 - 67 spisa). a temelju ovako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz pojedinačno, kao i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, a temeljem odredbe čl. 8. ZPP-a, te primjenjujući materijalno pravo na tako utvrđeno činjenično stanje, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan...' - piše u presudi. Sutkinja je konstatirala kako tužiteljica tijekom 'postupka nije sudu dostavila presliku ili prijepis ovog članka za koji tvrdi da sadržava za nju škodljive informacije (sve kako je gore obrazloženo), a tuženik u odgovoru na tužbu osporava da ovaj članak sadržava informacije koje je tužiteljica u tužbi označila kao škodljive. Stoga, a primjenom odredbe čl. 221. a ZPP-a, a jer sud nije mogao utvrditi sadržaj, izgled i opremljenost predmetnog članka pod naslovom

"Fatalna suradnica Miroslava Škore Nikolina Brajković renta luksuzne apartmane", to je sud utvrdio da tužiteljica nije dokazala sve pretpostavke odgovornosti tuženika za štetu koje propisuje čl. 1045. st. 1. Zakon o obveznim odnosima (..... dalje: ZOO), tj. nije dokazala štetnu radnju i protupravnost u postupanju tuženika (odnosno nije dokazala da je tuženik objavio članak koji sadržava za nju škodljive informacije), a teret dokazivanja svih pretpostavki odštetne odgovornosti tuženika je na tužiteljici sukladno odredbi čl. 21. st. 6. ZM-a i čl. 219. st. 1. ZPP-a. Stoga, u odnosu na članak koji tužiteljica opisuje u tužbi nema mjesta primjeni odredbi čl. 21. st. 1. i 2. ZM-a i čl. 1098., čl. 1099. , čl. 19. st. 1. i 2. i čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a u korist tužiteljice, a na teret tuženika, pa je sud tužbeni zahtjev tužiteljice odbio u cijelosti....' - piše u presudi.

S obzirom da Nikolina Brajković sve do kraja procesa nije dostavila preslik objavljenog članka sutkinja Galić nije ni uzela u obzir  'zahtjev tužiteljice za objavu ispravka upućen tuženiku dana 07.09.2021. (list 9 - 10 spisa), a koji je tužiteljica dostavila na okolnost da je ispunila procesnu pretpostavku iz čl. 22. st. 2. ZM-a za podnošenje tužbe za naknadu štete protiv tuženika, te dopis Miroslava Škore naslovljen: "OSTAVKA na mjesto predsjednika stranke DOMOVINSKI POKRET" sastavljen dana 20.07.2021. (list 26 i list 36 spisa) i članak naslova „EKSKLUZIVNO: Miroslav Škoro otjeran je iz visoke politike zbog osebujnog ‘peglanja’ stranačke kartice i teškog sukoba interesa“ objavljen na mrežnom portalu www.nacional.hr (list 42 - 67 spisa), a koje dokaze je tuženik dostavio na okolnost postojanja ekskulpacionih razloga'. Protiv te presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana računajući od dana objave iste, a o žalbi odlučuje Županijski sud u Zagrebu.