Na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu sutkinja Davorka Ćurko Nasić presudila je u tužbi bivšeg načelnika općine Lasinja Željka Prigorca. Njega je u tužbi zastupala Matea Kršić, odvjetnica iz Zagreba. Tuženik je bio RTL Hrvatska a spor se vodio radi naknade štete. Nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 10. rujna 2025., presuda je izrečena 29. rujna 2025. g. Sutkinja je odbila tužbeni zahtjev bivšeg kontroverznog načelnika općine Lasinje koji je tražio da mu RTL Hrvatska isplati iznos od 10.000 eura sa zateznim kamatama tekućim od 29. studenog 2023. do isplate u roku od 15 dana. Tražio je i da mu se naknade i troškovi parničnog postupka sa zateznim kamatama.

Umjesto toga sutkinja je presudila da Prigorac plati RTL-u parnični trošak u iznosu od 250 eura u roku od 15 dana. Citiramo Obrazloženje: '1. Tužitelj u tužbi navodi da je 3. studenog 2023. u 22:15 sati na televizijskom programu RTL emitirana emisija "Stanje nacije" u kojoj su izneseni navodi da je prošle godine Visoki kazneni sud bivšem HDZ načelniku Općine Lasinja, Željku Prigorcu, smanjio kaznu za silovanje osmogodišnje djevojčice i to s dvije godine na šest mjeseci, jer, kako se navodi u emisiji, dvije godine za silovanje osmogodišnje djevojčice je za Visoki kazneni sud valjda bilo previše te da se toliko nekad dobivalo ako te uhvate s dva jointa, kao i da silovano dijete ne vrijedi tolike kazne pa da su Prigorcu kaznu smanjili na šest mjeseci, jer mu je kao olakotna okolnost uzeta činjenica da je odlikovani branitelj iz Domovinskog rata.

Zbog navedenog, tužitelj se dana 24. studenog 2023. obratio glavnoj urednici i nakladniku sa zahtjevom za ispravak objavljene informacije, u kojem je osporio istinitost ovih navoda, jer on nije osuđen za silovanje osmogodišnje djevojčice, već je oštećenica u inkriminirano vrijeme imala 36 godina. Osim toga, nije točno da je Visoki kazneni sud Republike Hrvatske smanjio tužitelju kaznu s dvije godine na šest mjeseci, već je isti pravomoćno osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine i 6 mjeseci, te je istaknuo da razlog smanjenja njegove kazne od strane tog suda nije isključivo činjenica da je isti odlikovani branitelj.

S obzirom na iznimno delikatan i difamirajući sadržaj neistinitih informacija, njihovim objavljivanjem je tužitelju povrijeđeno njegovo pravo osobnosti jer mu je teško povrijeđeno dostojanstvo, čast i ugled te mu je narušeno duševno zdravlje, slijedom čega je od tuženika zatražio naknadu neimovinske štete u iznosu od 10.000,00 EUR sa zateznim kamatama tekućim od podnošenja tužbe, tj. 29. studenog 2023. do isplate, uz naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude do isplate. 2. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, ne sporeći da su 3. studenog 2023. u emisiji "Stanje nacije" izneseni navodi koje tužitelj navodi u tužbi, a priznao je i da je tužitelj uputio tuženiku zahtjev za objavom ispravka netočnih informacija 24. studenog 2023., koji zahtjev je tuženik zaprimio 27. studenog 2023.

Međutim, tužitelj je propustio spomenuti da je tuženik istom zahtjevu udovoljio i traženi ispravak objavio u prvoj sljedećoj emisiji "Stanje nacije" od 1. prosinca 2023. i to ispravak u 32. minuti emisije, te je tuženik objavio i ispriku tužitelju, iako je tužitelj to nije tražio, i to upravo radi smanjenja eventualno nastale štete, pri čemu tuženik osporava nastanak bilo kakve štete, a o ispravku je tužitelj obaviješten dopisom od 4. prosinca 2023. Nadalje, tuženik navodi da je doista u spornom prilogu pogrešno navedeno da je tužitelj silovao osmogodišnju djevojčicu, jer je točno da je tužitelj silovao tridesetšestogodišnju ženu, a za što je pravomoćno osuđen, zatim je navedeno pogrešno i da je tužitelju prvotno određena kazna u trajanju od dvije godine, koja je smanjena na šest mjeseci, dok je točno da jesmanjena s dvije godine na jednu godinu i šest mjeseci.

Naveo je i da je točno objavljeno da je razlog smanjenja prvotno određene kazne činjenica da je tuženik odlikovani branitelj, ali i da je točno da sud prilikom odmjeravanja kazne nije uzeo u obzir samo tu činjenicu kao olakotnu okolnost. Iz navedenog je razvidno, smatra tuženik, da su prvotno objavljeni navodi, u odnosu na ispravljene, gotovo identični i da su razlike gotovo beznačajne jer je, smatra tuženik, nedvojbeno da je tužitelj pravomoćno osuđeni silovatelj, da je osuđen na kaznu zatvora i da je sud prilikom odmjeravanja kazne tužitelju kao olakotnu okolnost cijenio činjenicu da je tužitelj odlikovani branitelj. No, neovisno o navedenom, tuženik je objavio traženi ispravak i ispriku te smatra da je upravo objavom traženog ispravka i isprike tuženiku u cijelosti naknađena eventualno nastala šteta koju tužitelj nije dokazao ni na koji način.

Tuženik navodi da je tužitelj podnio tužbu 29. studenog 2023., odnosno prije proteka roka za objavu ispravka, budući da je tuženik mogao ispravak objaviti tek u prvoj sljedećoj emisiji, a to je ona od 1. prosinca 2023., slijedom čega je tužba preuranjena. Naveo je i da je čl. 22. Zakona o medijima jasno propisano da se nematerijalna šteta u pravilu naknađuje objavom ispravka informacije i isprike nakladnika te isplatom naknade sukladno općim propisima obveznog prava, koja naknada štete isplatom u novcu dolazi u obzir ukoliko objava ispravka ili isprike ne bi predstavljala dovoljnu naknadu, odnosno ne bi bila odgovarajuća pretrpljenoj šteti zbog objave informacije. Iz toga proizlazi smisao propisivanja traženja ispravka ili isprike kao procesne pretpostavke za podnošenje tužbe za naknadu štete, a to je da se najprije pokuša objavom ispravka ili isprike otkloniti eventualno pretrpljena šteta, u cilju izbjegavanja daljnjeg nepotrebnog angažiranja sudova.

Slijedom navedenog, tuženik je predložio odbaciti tužbu, a podredno tužbeni zahtjev odbiti. Ujedno navodi da tužitelj nije naveo, a niti dokazao, koja mu je to točno šteta nastala, već samo paušalno ističe da mu je teško povrijeđeno dostojanstvo, čast i ugled te da mu je narušeno duševno zdravlje. Pritom je ukazao na činjenicu da su i drugi portali, odnosno mediji pisali i izvještavali o tužitelju i to i prije tuženika, slijedom čega je tužitelj dužan dokazati uzročno-posljedičnu vezu između štete koja mu je navodno nastala i navoda iz sporne emisije, odnosno da mu je baš određena šteta nastala radi tuženikovog priloga, a ne radi nekog drugog priloga, odnosno članka koji su pisali o istom. Nadalje, sve i da se utvrdi da je zaista došlo do povrede prava osobnosti, a što tuženik osporava, smatra da svaka povreda prava osobnosti ne predstavlja temelj za dosudu pravične naknade neimovinske štete. Tuženik je osporio i visinu tužbenog zahtjeva koji je postavljen u previsokom iznosu, koji nije ničim opravdan.

3. Tužitelj je priznao da je tuženik udovoljio njegovom zahtjevu i objavio ispravak sporne informacije, međutim, smatra da sama ta činjenica ne utječe na pravo tužitelja da pored navedenog potražuje i naknadu štete. Suprotno navodima tuženika, smatra da objavljene informacije o tužitelju mogu povrijediti dostojanstvo, čast i ugled tužitelja, jer su po svom sadržaju zasigurno podobne u javnosti nametnuti negativan stav o tužitelju. 4. Tijekom postupka izvedeni su dokazi uvidom u presudu Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske poslovni broj Kž-119/2021-6 od 9. rujna 2021., zapisnik o ispitivanju svjedokinje-žrtve od 10. prosinca 2018., zahtjeve za ispravak objavljene informacije, odgovor na zahtjev za objavu ispravka informacije, članke objavljene na portalu index.hr, jutarnji.hr i vecernji.hr, saslušan je svjedok Zoran Šprajc, te je saslušan tužitelj.

5. Ocjenjujući u postupku izvedene dokaze, tužbeni zahtjev je utvrđen neosnovanim. 6. Među strankama nije sporno da je tuženik 3. studenog 2023. u svojoj emisiji "Stanje nacije" iznio navode da je prošle godine Visoki kazneni sud bivšem HDZ načelniku Općine Lasinja, Željku Prigorcu, smanjio kaznu za silovanje osmogodišnje djevojčice i to s dvije godine na šest mjeseci, jer, kako je to navedeno u emisiji, dvije godine za silovanje osmogodišnje djevojčice je za Visoki kazneni sud valjda bilo previše te da se toliko nekad dobivalo ako te uhvate s dva jointa, kao i da silovano dijete ne vrijedi tolike kazne, pa da su Prigorcu kaznu smanjili na šest mjeseci, jer mu je kao olakotna okolnost uzeta činjenica da je odlikovani branitelj iz Domovinskog rata.

Nije sporno niti da se tužitelj obratio tuženiku sa zahtjevom za objavu ispravka informacije od 24. studenoga 2023. tražeći ispravak netočnih informacija, kako to i proizlazi iz zahtjeva, kojem je tuženik i udovoljio te objavio traženi ispravak u emisiji od 1. prosinca 2023., s tim da tužitelj smatra da isti nije objavljen na primjereni način, ali ne obrazlaže posebno zašto to smatra, a nije sporno niti da je tuženik o ispravku obavijestio tužitelja odgovorom od 4. prosinca 2023. 7. Sporno je je li tužba preuranjena, jesu li ispunjene pretpostavke za oslobođenje nakladnika od odgovornosti za štetu, a sporno je i je li objavom istih tužitelju nastala neimovinska šteta. 8. Tužitelj je iskazao da mu je objavljivanje netočne informacije u emisiji tuženika pod nazivom "Stanje nacije", tj. da je on osuđen za silovanje osmogodišnjeg djeteta, kao i da mu je sud smanjio kaznu s dvije godine na šest mjeseci, kao i da je to zbog toga što je odlikovani hrvatski branitelj, nanijelo ogromnu štetu.

Naime, točno je da je on pravomoćno osuđen za kazneno djelo silovanja, ali se radio o silovanju punoljetne osobe, te mu je kazna smanjena s dvije godine na godinu i pol dana, a ne šest mjeseci, a iako je točno da je uzeta kao olakotna okolnost sudjelovanje u Domovinskom ratu i odlikovanje za to, to nije bilo isključivi razlog za smanjenje kazne. Nadalje, iskazao je i da se u vrijeme objave informacije nalazio na izdržavanju kazne u Kaznionici Lepoglava, te da su ga ostali zatvorenici sasvim drugačije tretirali nakon što je informacija objavljena, jer je ispao pedofil, a tada nije imao pristup mrežama jer nije imao mobitel, pa ih nije mogao razuvjeriti da je to netočno. Navodi da ga je povrijedilo i to što je navedeno da mu je uzeta kao olakotna okolnost što je hrvatski branitelj jer je to doživio kao omalovažavanje, posebice jer se radilo o objavi informacije uoči pada Vukovara.

Kada je izišao nakon pola godine iz zatvora, znao je dobivati poruke na WhatsApp kojima bi ga se vrijeđalo da je pedofil, dok druge neugodnosti nije imao. Upitan o tome iskazao je da nije imao posebnih neugodnosti radi počinjenja kaznenog dijela silovanja, niti je imao problema u odnosu sa svojom suprugom, odnosno to nije utjecalo na njihov odnos. Međutim, nakon objave sporne informacije suprugu je to jako potreslo te je ona radi toga išla na terapiju, jer je morala objašnjavati da se ne radi o kaznenom dijelu silovanja djeteta već odrasle osobe. Točno je da je nakon podnošenja zahtjeva za objavu ispravka u prvoj sljedećoj emisiji i objavljen ispravak, kako je to tražio tužitelj, ali tu objavu ispravka nije doživio kao satisfakciju iz razloga jer je ispravak bio izrečen u ciničnom tonu.

Iskazao je i da ispravak informacije nije popravio situaciju, te da ne može reći jesu li zatvorenici znali zbog kojeg djela je on na izdržavanju kazne, odnosno oni s kojima se družio su znali. Tužitelj je iskazao i da nitko drugi nije objavio slične informacije osim tuženika te je potvrdio da je točno da je u dva mandata obnašao dužnost načelnika općine Lasinje te da se kazneno djelo za koje je osuđen dogodilo tijekom mandata, a smatra da neovisno o tomu kakav je format emisije, pa i ako se radi o satiričnoj emisiji, da se ne mogu iznositi laži. 9. Iz iskaza svjedoka Zorana Šprajca proizlazi da je emisija u kojoj je objavljena sporna informacija satiričnog karaktera, tako da tuženik nije u obvezi provjeravati informacije koje objavljuje jer se radi o informacijama koje se preuzimaju iz drugih medija i kao takve se komentiraju emisiji, a te se informacije uzimaju zdravo za gotovo, vjerujući da su ih ostali mediji provjerili prije nego su ih objavili.

Spornu informaciju o tužitelju, u cijelosti kako je ona objavljena tj. da se radilo o silovanju osmogodišnjeg djeteta, i ostalo o kazni i drugim okolnostima, preuzeli su s portala index.hr, te informacija nije provjeravana i zbog toga je došlo do greške. Međutim, na zahtjev tužitelja objavljen je ispravak informacije i to u prvoj sljedećoj emisiji, a ista se inače emitira jednom tjedno. Svjedok je iskazao i da je informacija na portalu index.hr bila dulje dostupna te da ne zna je li u međuvremenu uklonjena s portala, tako da nije sumnjao u vjerodostojnost informacije. Dodao je i da svrha sporne emisije nije informiranje o nekim događajima i pojavama, već komentiranje informacija objavljenih u medijima, a na upit kako to da je tuženik tijekom postupka naveo da se u emisiji pružaju informacije, priznao je da se u kontekstu satiričnog komentiranja pružaju informacije, ali s obzirom da se nije radilo o informativnoj emisiji, već o emisiji zabavnog karaktera, smatra da nije morao provjeravati informacije objavljene u drugim medijima koje su bile predmet satiričnog komentiranja.

Upitan koji je bio povod da komentira te informacije, iskazao je kako je to bila apsurdnost činjenice da se radilo o kaznenom djelu silovanja djeteta te blagoj kazni koja je za takvo djelo bila izrečena pravomoćnom presudom tužitelju i uz to mu je uzeta kao olakotna okolnost činjenica što je hrvatski branitelj, jer on ne vidi razloga zašto bi za takvo teško djelo bila uzeta olakotna okolnost činjenica sudjelovanja u Domovinskom ratu. Moguće je da je bila objavljena točna informacija vezano za tužitelja u informativnim emisijama tuženika, međutim, oni nisu vršili provjeru, već se komentirala informacija pronađena na portalu index.hr. Iskazao je da bi, nakon ovog slučaja, u budućnosti ipak provjerio slične informacije, jer se očito ne može svim medijima vjerovati po pitanju objavljenihinformacija.

10. Iskaze svjedoka sud je prihvatio jer je isti logičan i uvjerljiv, kao i suglasan sadržaju članka objavljenog na portalu index.hr 29. listopada 2023., iz kojeg je razvidno da su sve sporne informacije vjerno prenesene iz tog članka, te iz članka objavljenog na portalu večernji.hr proizlazi da su i drugi mediji problematiziraličinjenicu da je tužitelju kao olakotna okolnost uzeto sudjelovanje u Domovinskom ratu, dok su na tom portalu ostale sporne informacije točno objavljene (navedeno je da se radilo o silovanju sumještanke i točna informacija o preinaci kazne). Iskaz tužitelja sud nije prihvatio glede navoda da je zbog objavljenih informacija pretrpio ogromnu štetu, dok da nije trpio štetu zbog činjenice da je kao osoba na dužnosti načelnika jedne općine počinio kazneno djelo silovanja, te da je tek zbog objave sporne informacije njegova supruga morala ići na terapiju, a da sama činjenica njegove osude za kazneno djelo silovanja nije utjecala na njihov odnos, jer u tom dijelu njegov iskaz nije logičan i uvjerljiv, budući da je logično da okolina osuđuje osobu koja počini kazneno djelo silovanja, pogotovo još k tomu ako se radi o političaru koji obnaša dužnost načelnika općine.

Isto tako nije logično da je upravo zbog sporne emisije pretrpio štetu, s obzirom da su iste informacije već objavljene na vrlo čitanom portalu. Konačno, nije uvjerljiv njegov iskaz da su ga zatvorenici za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, nakon ove emisije drugačije tretirali, jer ništa konkretno nije iskazao o tome na koji način su ga to drugačije tretirali, a isto tako je neuvjerljiv i njegov navod da su mu po izlasku iz zatvora stizale na WhatsApp kojima bi ga se vrijeđalo da je pedofil, jer je logično da bi u tom slučaju priložio ispis sadržaja tih poruka, a osim toga tada je već bio objavljen i ispravak te kroz druge medije javnosti dostupna točna i potpuna informacija.

11. Dakle, u postupku je utvrđeno da su u emisiji tuženika "Stanje nacije" objavljene sporne informacije o tome da je tužitelju smanjena kazna za silovanje osmogodišnje djevojčice s dvije godine na šest mjeseci te da mu je kao olakotna okolnost uzeta činjenica da je odlikovani branitelj iz Domovinskog rata za objavljene u emisiji, dok su točne informacije da se radilo o silovanju punoljetne osobe, da mu je kazna smanjena s dvije godine na jednu godinu i šest mjeseci. Nadalje, informacija da mu je kao olakotna okolnost uzeto da je odlikovani branitelj iz Domovinskog rata je točna, iako iz sadržaja presude Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske poslovni broj Kž-119/2021-6 od 9. rujna 2021., proizlazi da je na odluku o preinaci prvostupanjske odluke glede visine kazne utjecalo i jer je neosnovano prvostupanjski sud kao otegotnu okolnost cijenio kritičnost prema počinjenom kaznenom djelu, pa se u tom smislu radilo o nepotpunoj, a ne netočnoj informaciji.

Nadalje, utvrđeno je i da se tužitelj obratio tuženiku sa zahtjevom za objavu ispravka netočne informacije, te da je tuženik u prvoj sljedećoj emisiji objavio traženi ispravak i ispriku, kao i da se radilo o komentaru vjerno prenesenih informacija iz drugog medija (index.hr), objavljenima nekoliko dana prije emisije, a utvrđeno je i da su drugi mediji objavili točne informacije o tužitelju. Utvrđeno je i da emisija u kojoj su informacije objavljene ima satirični karakter te nije prvenstveno informativnog karaktera, već se u njoj na ciničan i satiričan način komentiraju informacije prethodno objavljene u drugim medijima, a satira je oblik izražavanja (umjetničkog ili medijskog) koji duhovitim i podrugljivim tonom kritizira mane, slabosti i poroke pojedinaca, skupina, društva ili vlasti, često s političkom pozadinom, pri čemu se humor, ironija i pretjerivanje koriste kako bi se izložilo kritici ono što je pogrešno ili loše, a to je u konkretnom slučaju upravo okolnost da osoba koja obnaša dužnost načelnika općine može počiniti jedno tako teško kazneno djelo kao što je to kazneno djelo silovanja, pri čemu nije od presudnog značaja za ugled takve osobe, po ocjeni suda, radi li se o silovanju punoljetne ili maloljetne osobe, te da na smanjenje kazne utječe okolnost da je počinitelj odlikovani sudionik Domovinskog rata.

12. Pravo na naknadu neimovinske štete, sukladno čl. 22. st. 2. Zakona o medijima (Narodne novine br. 59/04, 84/11, 81/13 i 114/22, dalje: ZM), ima osoba koja je prethodno zatražila od nakladnika objavljivanje ispravka sporne informacije, odnosno isprike kada ispravak nije moguć. Kako je tužitelj zatražio od tuženika objavu ispravka, proizlazi da je time ostvario procesnu pretpostavku za podnošenje tužbe, a pritom nije od značaja što je ista podnesena prije nego što je tuženik mogao objaviti traženi ispravak, jer iako se, sukladno st. 1. tog članka, neimovinska šteta naknađuje u pravilo objavljivanjem ispravka informacije i isprikom nakladnika, uz to oštećenik ima pravo i na naknadu štete sukladno općim propisima obveznog prava, pa tužba nije preuranjena, kako je to prigovorio tuženik. Nadalje, s obzirom na vrijeme objavljivanja sporne informacije i činjenicu da je tužba podnesena 29. studenog 2023., nije podnesena niti po proteku roka od tri mjeseca iz čl. 23. ZM u kojem se tužba može podnijeti.

13. Sukladno čl. 27. st. 1. ZM, novinar ima pravo izražavati stajalište o svim događajima, pojavama, osobama, predmetima i djelatnostima, te to nije samo njegovo pravo, već je i uloga medija općenito u društvu upravo istraživati i ukazivati na sve nepravilnosti i negativne pojave u društvu, a treba naglasiti i da pritom sloboda izražavanja nije bezuvjetna, već ista ide do granice koja je javni interes, a navedeno potvrđuje i praksa Europskog suda za zaštitu ljudskih prava (dalje: ESLJP). Tako u predmetu A. B. protiv Švicarske, zahtjev broj 56925/08 u presudi od 1. srpnja 2014. taj sud zaključuje da čl. 10. Konvencije ne pruža samo zaštitu prava na iznošenje ideja i informacija, već i forme, odnosno načina na koji se one iznose.Niti taj sud, a niti domaći sudovi nisu ovlašteni određivati način na koji će novinari objavljivati informacije u medijima te sloboda novinarstva dopušta i određeni stupanj pretjerivanja pa čak i provokacije.

Taj sud, dakle, smatra da je interes demokratskog društva osiguranje i očuvanje slobode medija, pa je to upravo razlog zbog kojeg ESLJP štiti prava novinara na upotrebu oštrih pojmova, polemičkih i agresivnih tonova, a za dodati je i da osobe koje obnašaju javne funkcije i koje se pojavljuju u javnom i političkom životu trebaju imati veći stupanj tolerancije na kritiku od običnog građanina.

14. U konkretnom slučaju su ispunjene pretpostavke za oslobođenje nakladnika od odgovornosti iz čl. 21. st. 4. alineja 3. ZM, jer se radi o informacijama utemeljenim na točnim činjenicama, odnosno činjenicama da je tužitelj pravomoćno osuđen za kazneno djelo silovanja i da mu je kazna preinačena od strane višeg suda tako da je smanjena i to zbog toga što mu nije uzeta kao olakotna okolnost da je odlikovani sudionik Domovinskog rata, a u dijelu nepreciznosti, odnosno pogrešnih i nepotpunih informacija, tj. da je silovanje počinjeno u odnosu na osmogodišnje dijete, a ne odraslu ženu, kao i glede visine kazne, te nenavođenja da je razlog za preinačenje presude bila i okolnost što je prvostupanjski sud neosnovano cijenio kao otegotnu okolnost kritičnost prema počinjenom kaznenom djelu, za istaknuti je da se radilo o činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne s obzirom da su bile prethodno objavljene u drugom mediju, a postojalo je opravdano zanimanje javnosti za tu temu, zbog čega su i drugi mediji propitivali uzimanje kao olakotne okolnosti kod kaznenog djela silovanja činjenice sudjelovanja u Domovinskom ratu.

Konačno, radi se o karakteru emisije kojem je cilj komentiranje na satiričan način informacija objavljenih u drugim medijima, pa se ne traži isti stupanj provjere informacija, da bi se radilo o postupanju u dobroj vjeri, kao kada se radi o informativnom karakteru medija. Za dodati je da ono što je i sukladno praksi ELJSP sloboda izražavanja ne znači i slobodu iznošenja neprovjerenih činjenica kojima se ugrožava drugo zaštićeno pravo, a to je u konkretnom slučaju pravo na osobni život, odnosno konkretno na ugled, čast i dostojanstvo. Imajući u vidu da je tužitelj osuđen za kazneno djelo silovanja koje je počinio za vrijeme obnašanja dužnosti načelnika općine te da mu je kazna smanjena i zbog okolnosti sudjelovanja u Domovinskom ratu, a s druge strane da se radilo o emisiji satiričnog karaktera kojoj je za cilj kritizirati mane, slabosti i poroke pojedinaca, skupina, društva ili vlasti, često s političkom pozadinom, provedbom testa nužnosti, sud je utvrdio da je prevagnulo pravo tuženika na slobodu izražavanja u odnosu na pravo tužitelja na zaštitu njegovog prava na čast i ugled.

15. Osim toga, iz iskaza tužitelja niti ne proizlazi da je pretrpio posebne neugodnosti vezano za objavu spornih informacija (sud je odbio prijedlog za izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem na tu okolnost jer tužitelj ne posjeduje medicinsku dokumentaciju o liječenju vezano za objavu spornih informacija, te jeodlučne okolnosti sud ovlašten utvrđivati na temelju znanja i vlastitog iskustva, koristeći za to i druga dokazna sredstva kao što je to npr. saslušanje stranke). Nadalje, logično je da je njegova čast i ugled itekako dovedena u pitanje zbog činjenice pravomoćne osude i služenja zatvorske kazne za kazneno djelo silovanja koje je počinio dok je bio na dužnosti načelnika općine.

Naime, osoba koja obnaša tu dužnost trebala bi uživati povjerenje građana kao iznimno časna osoba, pa počinjenje ovakvog teškog kaznenog djela baca veliku ljagu na ugled takve osobe, a bez obzira što silovanje djeteta izaziva još veću stigmu u javnosti od silovanja punoljetne osobe, imajući u vidu i činjenicu da je sporna informacija objavljena ranije na vrlo čitanom portalu, kao i činjenicu da su drugi mediji objavili točnu informaciju, te konačno i da je tuženik objavom ispravka otklonio posljedice objavljivanja spornih informacija, slijedi da se ne radi o povredi prava osobnosti tužitelja koja bi u smislu čl. 1100. u svezi čl. 19. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO), opravdavala dosuđivanje pravične novčane naknade, pa je tužbeni zahtjev odbijen u cijelosti.

16. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), a isti bitno za procjenu u svakom konkretnom slučaju jest odgovor na pitanje jesu li novinari djelovali u dobroj vjeri u cilju opskrbljivanja javnosti točnim i pouzdanim informacijama u skladu s novinarskom etikom, jer je odmjeren primjenom čl. 155. ZPP, te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/23, dalje: Tarifa). 17. Tuženiku, zastupanom u dijelu postupka po punomoćniku odvjetniku, priznat je trošak zastupanja na ročištu od 10. rujna 2025. po Tbr. 9. toč. 1. (100 bodova), te trošak PDV-a u iznosu od 50,00 EUR, dok mu nije priznat trošak pristojbe na odgovor na tužbu, jer je isti za sada neizvjestan, budući se ta pristojba naplaćuje po pravomoćnom okončanju postupka, a razmjerno uspjehu u postupku stranaka (čl. 4. toč. 2. Zakona o sudskim pristojbama,

Narodne novine br. 118/18 i 51/23), kao ni pristojbe na presudu, jer tuženik nije obveznik plaćanja te pristojbe, već tužitelj, a nije mu priznat niti trošak zastupanja na ročištu za objavu presude, jer punomoćnik tuženika nije pristupio na isto. Slijedom navedenog, dosuđena mu je naknadaparničnog troška u iznosu od ukupno 250,00 EUR.' - piše u presudi koju je 29. rujna 2025. potpisala sutkinja Davorka Ćurko Nasić. Na kraju pišei 'UPUTA O PRAVNOM LIJEKU Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.' Preostaje nam vidjeti hoće li se Prigorac žaliti na ovu presudu.