Četiri su hrvatska grada upisana u životopis hrvatske književnice: Ogulin u kojem je rođena 1874., Slavonski Brod u kojem je najdulje živjela, Zagreb u kojem je boravila i umrla te Rijeka u koji je dolazila u posjet svojoj najstarijoj kćeri Nadi Ružić koja se udala za dr. Viktora Ružića, riječkog odvjetnika i političara. Viktor oženio za Gildu Solci Lantieri, koja je kasnije nakon Viktorovog povratka iz talijanskog egzila u Rijeku bila profesorica talijanskog jezika. U tom braku rođeni su Viktor Ružić 1954. i Matilda Ružić rođena 1955. godine. Praunuka naše slavne književnice Matilda bila je prevoditeljica i umrla je 2015. godine u Rijeci.
Njezin brat inženjer Viktor umro je 2018. godine. U kolovozu ove godine umrla jei njihova majka Gilda Ružić. Sve do smrti, majka praunuka Ivane Brlić Mažuranić sa djecom je živjela u znamenitoj vili Ružić na adresi Pećine 5 u Rijeci. Ta je impozantna vila s parkom te vrijednim zbirkama i pokućstvom stavljena pod skrbništvo, kako piše na službenoj web stranici, Theodora de Canzianija. Na we stranici Ville Ružić detaljno je opisana povijest vile i njezine knjižnice koja je stavljena pod spomeničku baštinu od 1946 godine. Tako tamo piše: 'Nije to samo pregled obiteljske nego i nacionalne i međunarodne povijesti - ovdje su zbirke i umjetnička djela Ivana Mažuranića te dijelom i Ivane Brlić-Mažuranić. Vila Ružić je građena na terasastom parku na Pećinama. U Vili Ružić danas se čuvaju predmeti koji čine Spomeničku knjižnicu i zbirku Mažuranić-Brlić-Ružić. Riječ je o 8000 knjiga u 10.000 svezaka, zbirci fotografija, dokumenata, stilskog namještaja, umjetničkih slika i bista te osobnih predmeta za svakodnevnu uporabu spomenutih obitelji i njihove rodbine.
Ovo su tek neki od predmeta koji se čuvaju u zbirci: bista Ivana Mažuranića kipara Ivana Rendića, prstenje Smail-age Čengića koje je Ivanu Mažuraniću poklonio crnogorski vojvoda Đorđe Cerović, sin junaka Novice Cerovića koji je ubio Smail-agu, te periodična izdanja novina Danica Ilirska, odnosno Danica Horvatzka. Spomenička knjižnica i zbirka Mažuranić-Brlić-Ružić otvorena je od 2000. godine za javnost uz vodstvo po najavi. Kažu da je ova privatna zbirka jedina u Hrvatskoj otvorena za javnost.Tu biblioteku, odnosno knjige koje se u njoj nalaze sakupljali su: Ivan Mažuranić, ban Hrvatske, pravnik, ilirski pjesnik i pripovjedač, te Antun Mažuranić, brat Ivanov, kulturni radnik, ravnatelj Kraljevske riječke gimnazije, suradnik na pisanju dopuna za Osmana i drugih Ivanovih tekstova.
Uz njih u stvaranju biblioteke participira i brat Matija Mažuranić, prvi hrvatski moderni putopisac, pisac djela Pogled u Bosnu. Knjižnicu nadopunjuju Vladimir Mažuranić, autor prvog hrvatskog Pravno-povijesnog rječnika te Želimir Mažuranić kao i Ivana Brlić Mažuranić. Ivana Mažuranić udala se za advokata Vatroslava Brlića u Slavonskom Brodu te tamo stvorila svoju knjižnicu i arhiv koji je danas nedjeljiv dio knjižnice Ivana Mažuranića i Ružića zbog dokumentacije i obiteljske korespondencije. Osim toga, od dijela zbirke Mažuranića u Jurjevskoj ulici u Zagrebu, Ivana je stvorila i zbirku u Slavonskom Brodu. Dio ovih zbirki danas se nasljedstvom nalazi u villi Ružić u Rijeci, a nasljeđuje ih Viktor Ružić, ing., unuk Ivane Brlić Mažuranić', tako piše na službenoj web stranici.
No, s druge strane uvidom u vlasnički list ćestice na kojoj je upisana villa Ružić i njezin park, nakon smrti praunuka Ivane Brlić Mažuranić te njihove majke piše kako je njihov nasljednik Theodor de Canziani iz Radićeve ulice u Rijeci. Kada smo pregledali vlasnički list zgrade u Radićevoj uočili smo kako je tamo kao vlasnik jedne etaže, stana od 53 m2 upisan Teodor Jakšić. Pretražujući na internetu uočili smo kako se na nekim mjestima kao skrbnik blaga obitelji Ružić, odnosno Brlić Mažuranić pojavljuje ime Theodor de Canziani Jakšić. Iz navedenog smo zaključili kako bi Teodor Jakšić i Theodor de Canziani Jakšić zapravo bili ista osoba.
Pretražujući malo dublje uočili smo kako se nasljednik znamenite obitelji Ivane Brlić Mažuranić prije desetak godina eksponirao kao Theo de Canziani, odnosno kao profesor likovnog koji je vodio znatiželjnike u obilaske znamenitih riječkih lokacija. Također, pronašli smo podatak kako se radi o srednješkolskom profesoru rođenom 1969. godine. No, slavonskobrodski portal Sbplus u srpnju 2020. objavio je kako je u Slavonski Brod stigao suprug Matilde Ružić praunuke Ivane Brlić Mažuranić Thedor de Canziani. Na Sbplus.hr tako je objavljeno sljedeće. 'Riječanin Theodor de Canziani danas je stigao u zgradu slavonskobrodske Gradske uprave na sastanak s gradonačelnikom Mirkom Dusparom, kako bi napokon bile razriješene neke od dilema vezane uz dio baštine i imovine Ivane Brlić-Mažuranić koja je i dalje u privatnim rukama'.
Tom prigodom je izjavio: 'Drago mi je da sam u Slavonskom Brodu kao vlasnik spomeničke zbirke, arhiva i knjižnice Brlić. Vlasnik sam i spomeničke zbirke i knjižnice Mažuranić-Brlić-Ružić u Rijeci koja je, na neki način, dio ove velike zbirke. Kako se palača Brlić na korzu obnavlja, potrebno je vidjeti koja je njezina sadržina i što će biti u njoj. Došli smo se dogovoriti o modusima prezentacije građe koja je u vlasništvu obitelji. Kako je to spomenik kulture od 1957. godine, on podliježe određenim pravilima izlaganja i slično. U prošlosti, posredstvom Domovinskog rata, agresije na Slavonski Brod i nekih drugih problema, došlo je do nerazjašnjenih situacija što se tiče pokretne baštine palače Brlić koja je moje vlasništvo, ali imaoc je trenutno Slavonski Brod, pa bismo to trebali urediti. Držim da je sastanak s gradonačelnikom Mirkom Dusparom, pročelnicom za društvene djelatnosti Vesnom Zlatarević i pravnom službom, bio vrlo konkretan te da smo se dogovorili o daljnjim koracima kako razriješiti situacije i probleme koji se nisu dogodili našom krivnjom, a sve kako bismo uspjeli zajedničkom suradnjom predstaviti Ivanu Brlić Mažuranić i Slavonski Brod u najboljem mogućem svjetlu' - za SBplus kazao je Theodor de Canziani.
No, zanimljivo je kako su u Rijeci Theodora de Canzanija predstavljali kao skrbnika zbirke Ivane Brlić Mažuranić ali ne i kao supruga Matilde Ružić. Dodatnu sjenu sumnje pobuđuje činjenica da je u vlasničkom listu Ville Ružić upisana uz njegovo ime adresa u Radićevoj ulici pa bi bilo malo neobično da on za života svoje supruge, koja je umrla 2015., nije imao zajedničku adresu s njom u Villi Ružić. Također, u vrijeme kada se ukazao u Slavonskom Brodu još je bila živa Gilda Ružić, majka praunuke Brlić Mažuranić pa u to vrijeme on nikako nije mogao istupati kao nasljednik jer to u tom trenutku nije ni bio.
Theodora su prije deset godina u riječkim medijima predstavljali kao voditelja slikarsko-scenografske radionice, omiljenog i poznatog po crvenom outfitu. Također, u lipnju 2015. na lokalnom riječkom portalu predstavljen je u članku 'Upoznajmo svoj grad da bismo ga više voljeli - Đir po Pećinama' na sljedeći način: 'U četvrtak, 11. lipnja, u predvečernjim satima, naša grupa sudjelovala je u manifestaciji Đir po Pećinama - upoznavanje riječke parkovne baštine, koji se ove godine organizirao jubilarni peti put. Profesor Theodor de Canziani Jakšić, skrbnik spomeničke baštine Ružić, proveo nas je prostorom, ali i povijesti parka na Plumbumu te vile i parka obitelji Ružić. Tema ovogodišnjeg Đira po Pećinama bio je ružmarin, mediteransko bilje karakteristično za naše krajeve, koje je posebnu ulogu igralo u romantičnoj ljubavnoj priči Viktora i Nade Ružić: dok su bili na bračnom putovanju u Italiji, Nada je s groba renesansnog talijanskog pjesnika Petrarce uzela grančicu "ljubavnog" ružmarina kako bi ga posadila ispred njihove novoizgrađene kuće na Pećinama, gdje i danas stoji'.
Dakle, čudonovato je kako Theodor de Canziani ili Teodor Jakšić u riječkim medijima nije nazivan suprugom Matilde Ružić (koja je k tomu od Teodora bila starija 14 godina), niti se on tako u Rijeci predstavljao. Odemo li u malo dalju prošlost može se naći podata kako je Theo de Canziani bio voditelj Melodija Istre i Kvarnera 2005. godine zajedno s Barbarom Udovičić sve do finalne večeri. Na lokalnom portalu novigradsko-proljece.com pronašli smo članak iz 2018. godine kako je spomenuti bio voditelj radionica za djecu. Tako je 11. travnja 2018. godine objavljen članak 'Mala maca, velik čovjek' u kojem je opisano kako su zavirili 'u radionicu jednog od najboljih i najsmješnijih voditelja ovdje.
Voditelj Theodor de Canziani iako uz mnogo lajanja i mijaukanja odgovorio je na naša ne tako uobičajena pitanja'. novinar mu je postavio i pitanje o obitelji Ružić. Theodor de Canziani je na pitanje 'U kakvoj ste povezanosti s obiteljima Ružić i Mažuranić?, odgovorio: 'U tijesnoooj'. Na pitanje: 'Što Vam ona znači?', odgovorio je 'Znači posao, povjerenje, ljubav, vrijedno, važno i znači dio mog života'. Dakle, sam Theodor ili Teodor je na prvo mjesto stavio kako je s obitelji Ružić poslovno povezan. Zar ne bi bilo logično da je odgovorio kako je udovac i da je bio oženjen za Matildu Ružić, praunuku Ivane Brlić Mažuranić kao što je to tvrdio ovo ljeto u Slavonskom Brodu potražujući nasljedstvo Ivane Brlić Mažuranić.