Dražen Ciglenečki prije par dana je u Novom listu objavio članak iz kojeg se vidi kako ne ostavlja prostora sumnji tko bi mogao doći na čelo Visokog trgovačkog suda RH. Tako je 11. listopada objavio: 'Mirta Matić postat će predsjednica Vrhovnog suda, što dosad u Hrvatskoj nije bila niti jedna žena, ili će Državno sudbeno vijeće raspisati i četvrti javni poziv. Lako je to zaključiti iz činjenice da je DSV jučer dostavio Uredu predsjednika tri zaprimljene, pravovaljane kandidature za dužnost predsjednika Vrhovnog suda, koja je nepopunjena još od 8. ožujka kada je umro Radovan Dobronić. Naime, na treći javni poziv su se, osim sutkinje Visokog trgovačkog suda Mirte Matić, prijavili odvjetnik Šime Savić i profesorica na zagrebačkom Pravnom fakultetu Aleksandra Maganić, a predsjednik Zoran Milanović sigurno neće predložiti Hrvatskom saboru nikoga od njih dvoje. Savić bezuspješno sudjeluje u skoro svim javnim pozivima za predsjednika Vrhovnog suda i ustavnog suca, »preskočio« je njegovu kandidaturu ranije već i Milanović te nema nikakvog razloga misliti da bi ovaj put moglo biti drukčije.Aleksandru Maganić, pak, predsjednik Republike nije htio prije mjesec dana, kada se jedina prijavila u okviru drugog javnog poziva, pa su i njezine šanse također ravne nuli.

Ostaje, dakle, Mirta Matić kao moguć Milanovićev prijedlog, ali ako bi se on i odlučio za nju, konačnu bi riječ imala HDZ-ova koalicija, koja je odbila i prvu predsjednikovu kandidatkinju Sandru Artuković Kunšt. Kako Milanović ima zakonski rok od osam dana za zahtjev za neobvezujuća mišljenja saborskog Odbora za pravosuđe i Opće sjednice Vrhovnog suda o svim kandidatima, uskoro će se dosta toga znati. Nakon što je predsjednik nedavno odlučio da neće predložiti Aleksandru Maganić, nije o njoj ni zatražio mišljenje ta dva tijela. Ukoliko mu je sada prihvatljiva Mirta Matić ili se ona čak prijavila na Milanovićev nagovor, on će uputiti njezinu, ali i dokumentaciju Aleksandre Maganić i Šime Savića, na očitovanje Općoj sjednici Vrhovnog suda i Odboru za pravosuđe, koji bi u tom slučaju i saslušao sva tri kandidata. Tu bi onda moglo biti zanimljivih stvari. Na osnovu negativnih reakcija HDZ-a i Hrvatske udruge sudaca na Milanovićevu odluku da se u vezi Aleksandre Maganić ne obrati spomenutim tijelima, stekao se dojam da su joj ona bila spremna dati pozitivno mišljenje.

I premijer Andrej Plenković i predsjednik Sabora Gordan Jandroković u više su navrata ocijenili da je Milanović svojim potezom prekršio Zakon o sudovima. Možda je ponovljena kandidatura Aleksandre Maganić, koja je vjerojatno svjesna da neće biti predsjednica Vrhovnog suda, motivirana njezinom željom da dobije mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i Odbora za pravosuđe, u kojem HDZ ima većinu. Ako bi oba bila povoljna za nju, to bi stvorilo određenu percepciju da su i struka i politika za profesoricu na zagrebačkom Pravnom fakultetu, pa bi u tim okolnostima Milanovićeva pozicija bila kompliciranija, možda bi mu neugodnije bilo predložiti nekog drugog. No, trenutačno su to samo spekulacije, poznata su jedino imena i životopisi prijavljenih, kao i program rada štu su ga Mirta Matić, Aleksandra Maganić i Šime Savić morali napisati za javni poziv. Zato je i premijer Plenković još suzdržan.'.

No, tko je osoba koju će podržati predsjednik RH. U životopisu - LINK - koji je dostavila Državnom sudbenom vijeću, čija je članica inače bila od ožujka 2019. do ožujka 2023. skupa s Orsatom Miljenićem, sada predstojnikom Ureda predsjednika RH Zorana Milanovića, piše kako je bila odvjetnički vježbenik od rujna 1992. kod odvjetnika Marija Kosa. Potom je 1997. postala voditelj Odjela pravnih poslova u Atlantic Tradeu a zatim je u listopadu 1999. postala sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu. U ožujku 2008. privremeno je upućena na Visoki trgovački sud a potom je na tom sudu u veljači 2011. imenovana za sutkinju. Svoju kandidaturu i istaknula je s te pozicije. Zanimljivo bi bilo saznati kako je Mirta Matić na samom početku karijere završila u Atlantic Tradeu, tvrtci Milanovićevog prijatelja Emila Tedeschija.

Naime, predsjednik i tajkun Tedeschi poznaju se još iz srednjoškolskih dana a poznato je i kako je Milanović znao i dolaziti u vilu Florijana kod svog prijatelja Tedeschija u hvarsku uvalu Pariju u vrijeme dok je bio premijer ali i kasnije kad je imenovan predsjednikom. S Tedeschijem i Milanovićem povezan je profesor s katedre trgovačkog prava Pravnog fakulteta u Zagrebu Siniša Petrović. Naime, njega je Zoran Milanović u vrijeme dok je bio premijer imenovao u NO-o Ine i na toj je funkciji bio od Badnjaka 2012. do srpnja 2016. godine. No, prethodno je Petrović i to od lipnja 2006. bio zamjenik predsjednika NO-a Atlantic Grupe Emila Tedeschija, a kasnije je imenovan na poziciju člana NO-a te tvrtke. Ujedno je od srpnja 2001. do ožujka 2007. bio u NO-a Atlantic Cedevite. Također, od srpnja 2001. do travnja 2002. bio je nadzornik u Hopenu, sada ugašenoj tvrtki povezanoj s Tedeschijima.

Istodobno je Petrović nadzornik i u poslovnom carstvu obitelji Tudor u Biogradu na moru. U NO-u Ilirije je od veljače 2005. do danas a prethodno je bio nadzornik u tvrtci Arsenal Holdings. Petrovićevo nadzornikovanje u Iliriji je važno jer tu dolazimo do spone s uplatnicom za muža bivše predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. O tome smo pisali ranije u ČLANKU: 'TAJNE VEZE Zoran Milanović krupnog donatora HDZ-a, vlasnika tvrtke čiji je nadzornik Kolindinom mužu uplatio famozni honorar i koji je  Jakova i nju ugostio u Australiji, imenovao počasnim konzulom u rujnu 2024.'. U podnaslovu smo objasnili: 'Mnogi analitičari se slažu u tome da su za aktualnog hrvatskog predsjednika glasali brojni HDZ-ovci, očito je Milanović dobro promislio kako privući što više glasova onih koji bi po stranačkoj stezi glasali za Dragana Primorac, lukavim planom pridobio je bogatog poduzetnika u čijoj je tvrtci nadzornik njegov dugogodišnji pajdo Siniša Petrović kojeg je postavio u svom premijerskom mandatu za šefa NO-a Ine'.

No, dobro upućeni izvor tvrdi kako je Mirta Matić bliska Sinišu Petroviću. On se inače rastao od zagrebačke odvjetnice Marijane Liszt s kojom ima dva sina. Toj je zagrebačkoj odvjetnici također posao cvjetao zahvaljujući moćnim vezama i vezicama. O tome svjedoči i naš ČLANAK iz siječnja 2021. pod naslovom: 'SUKOB INTERESA MARIJANE LISZT Supruga Milanovićevog šefa NO-a Ine obogatila se zastupajući i tužeći Vladu RH'. U podnaslovu smo naveli: 'Marijana Liszt uknjižila se na vrijedne nekretnine u središtu Zagreba nakon što je bila članica radnih skupina Vlade RH a njezin suprug završio mandat predsjednika NO-a Ine i savjetnika premijera'. No, kako je to izgledalo kad je Petrović bio na čelu NO-a Ine pokušali smo rasvijetliti i u ČLANKU potkraj studenog 2024.: 'ĆORCI NA ANTIKORUPCIJSKOM Zoran Milanović postavio je Sinišu Petrovića za šefa NO-a Ine kako bi pogodovao Molu i Atlantic Grupi njihovog pajdaša Emila Tedeschija'.

Tada smo postavili i pitanje: 'Zašto se Nikola Grmoja ili Hrvoje Zekanović nisu dosjetili pitati Petrovića je li bio u sukobu interesa kada ga je Milanović kao premijer postavio za šefa NO-a Ine i člana NO-a Croatia Airlinesa dok je istodobno bio član NO-a Tedeschijeve Atlantic Grupe koji opskrbljuje sve benzinske Inine postaje paletom proizvoda a posluje i s nacionalnim zrakoplovnim prijevoznikom'. Naime, Petrović je u vrijeme dok je Milanović bio premijer postavljen i za šefa NO-a Ilirije i tamo je bio u periodu od srpnja 2012. do rujna 2016. godine. Petrović je inače poznat kao osoba koja je pogodovala MOL-u u vrijeme međudioničkog ugovora a inače je u stručnim krugovima prepoznat kao osoba koja slijedi interese krupnog kapitala i banaka. Zanimljivo je i kako je brat aktualne kandidatkinje za šeficu Vrhovnog suda, Milanovićeve favortikinje Mirte Matić, odvjetnik Hrvoje Matić zastupnik, primjerice,  Addiko banke, što je vidljivo i na portalu Odluke.sudovi.hr - link.

Inače, kako je kandidatkinja za predsjednicu najvažnijeg suda u zemlji sudila moguće je saznati pretragom preko portala sudske prakse, odnosno Odluke.sudovi.hr pa svim zaintereiranima prilažemo LINK kako bi saznali njene dosadašnje sudačke odluke. Inače, njezin brat upisan je u imenik odvjetnika RH 2007. što se može vidjeti iz službenog oglasnika RH Narodne novine - link. Ime odvjetnika Hrvoja Matića pronašli smo i na web stranici Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa 2019. jer je tamo naveden u kategoriji: 'Popis gospodarskih subjekata s kojima su članovi Povjerenstva ili s njima povezane osobe, sukladno Zakonu o javnoj nabavi, u sukobu interesa - Odvjetnički ured Hrvoje Matić, Zagreb, Petrova 182, OIB: 42148932429 (u odnosu na nabavu usluga koje nisu člankom 30. Zakona o javnoj nabavi izuzete od primjene toga Zakona): - link. '. Brat kandidatkinje izabran je i za predsjednika Skupštine Dalekovoda 2022. na mandat od 4 godine - link. Bio je 2010. i predsjednik Skupštine Podravke.

Matić je bio i odvjetnik Privredne banke Zagreb. Zanimljivo je kako je profesor Siniša Petrović javno dao izjave u korist banaka a upućeni tvrde kako Hrvoje Matić zastupa Addiko u brojnim sporovima. Prema onome što smo vidjeli na portalu sudske prakse brojne sporove je i izgubio. Očito zato kod nekih postoji sumnja kako bi takvi sporovi mogli biti poništeni na najvišoj instanci pa zato neki pušu i na hladno i strepe kako bi izborom Mirte Matić banke mogle doći u drugačiju poziciju u odnosu na dužnike, što zacijelo ne želi najveći dio prezaduženih hrvatskih građana koji vode sporove zbog drakonskih kamata koje su plaćali bankama proteklih desetljeća.