Nigerija je država u zapadnoj Africi koja na jugu izlazi na Gvinejski zaljev, sastavni dio Atlantskog oceana. Po broju stanovnika to je daleko najveća afrička zemlja. No, do Hrvatske teško da mogu dospjeti Nigerijci migrantskim kanalima. Naime, dosad je zabilježen pokušaj dvojice nigerijskih studenata u srpnju 2019. da se 'rutom smrti' prebace ilegalno iz izbjegličkog kampa u Velikoj Kladuši u Hrvatsku, no, uhićeni su i vraćeni natrag. Nigerija čak nema ni Veleposlanstvo u Hrvatskoj već se diplomatski poslovi pokrivaju iz susjedne Mađarske. Mediji su pisali jedino o slučaju Nigerijke punog imena Kikelomo Tope Galogaza Olufeyimi koja se prije 9 godina doselila u Hrvatsku i tu je napravila restoran u kojoj je pozivala i gladne da jedu besplatno.

Na Faceu je taj restoran profiliran kao MamaVeek's Kitchen i registriran je u Bakačevoj ulici u srcu Zagreba. Nigerijka iz Lagosa afrički bistro imala je  u zagrebačkoj Ilici sve dok nije stradao u potresu. No, strast za kuhanjem i pomaganjem jača je od prirodnih nepogoda, pa za sve one koji žele kušati afričku kuhinju ili su gladni - vrata njezina doma uvijek su otvorena - pisalo je u medijima. Bilo bi logično da su Nigerijci u Hrvatskoj povezani kao mala zajednica, odnosno skupina rijetkih pojedinaca. Logično bi bilo ako je osoba s početka naše priče nad kojom je proveden osobni stečaj i to ne samo zbog dugova A1 već i drugima, a koja nije imala nikakvih primanja u našoj zemlji, povezana barem preko društvenih mreža s najpoznatijom Nigerijkom u Zagrebu. Poglavito ako je osoba trošila tolike iznose na telekom usluge, bilo bi logično i da ima neki profil na društvenoj mreži kako bi joj mogli ući u trag svi koji ju zatrebaju pronaći iz domovine.

No, to je sve u slučaju osobe s imenom Azuka Maduabuchukwu Atuchukwu  - naprosto izostalo. Jedino je moguće upisom riječi Maduabuchukwui  Atuchukwu zaključiti kako se takva imena, odnosno prezimena, pojavljuju u Nigeriji. No, nigdje nismo uspjeli pronaći nikakav trag na internetu da osoba s tim imenom i prezimenom uopće postoji a kamoli da je nekada živjela i pravila  tolike dugove u hrvatskoj metropoli. Dakle, jedini dokaz egzistencije osobe pod tim imenom je sudski spis deponiran na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu iz kojeg je vidljivo kako je uz ime tog dužnika upisana adresa na Šalati. O tome smo pisali u posebnom članku.

Sada se na sudskoj oglasnoj ploči pojavilo još jedno ime kojeg traže zbog bankrota. I tu je osobu zbog specifičnog prezimena moguće nedvojbeno povezati s Nigerijom. Naime, na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu sudac Vladimir Dimanovski dobio je predmet - jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača Jeffreya Abimikua Jaspera. Uz OIB tog potrošača upisana je adresa - Vitezićeva ulica 57, Zagreb.  Na toj adresi smješten je Centar za socijalnu skrb Trešnjevka. Na stranici Mreže beskućnika citira se kako se beskućnici mogu prijaviti na adresi nadležnog Centra za socijalnu skrb. Iz toga zaključujemo kako je osoba koju zagrebački sud traži zbog osobnog stečaja - zapravo beskućnik.

No, postavlja se pitanje kako beskućnici mogu napraviti dugove kad su u sustavu socijalne skrbi. Naime, naš Zakon o socijalnoj skrbi beskućnika definira kao osobu koja nema mjesto stanovanja, niti sredstava kojima bi mogla namiriti potrebu stanovanja te je privremeno smještena u prihvatilište ili prenoćište ili boravi na javnim ili drugim mjestima koja nisu namijenjena za stanovanje. Postavlja se pitanje kako osoba koja je evidentirana kao beskućnik jer koristi mogućnost prijave na trešnjevačkom Centru za socijalnu skrb uopće igdje može napraviti dugove i na koji način? Naime, znamo da se razna zaduženja vezuju uz kreditne kartice a njih ne mogu dobiti osobe koje nemaju primanja.

No, iz tog začaranog kruga očito su uspjeli izaći mnogi o čemu svjedoče i neki drugi slučajevi o kojima smo pisali a koji su u pravilu imali velika dugovanja kod A1 ili nekog drugog telekom operatera. Tako smo pisali o sluačju mlađeg brata višestrukog ubojice Filipa Zavadlava koji je ostao dužan HT-u i A1 12.922 kn pa je sudski oslobođen obveza o čemu smo pisali. Zanimljivo je i kako dugovi Zavadlavovog brata datiraju iz 2017. kada se na čelu odjela za male korisnike A1 nalazila Ivana Novosel. Nad mlađim bratom Filipa Zavadlava stečaj je zbog nagomilanih dugova i blokade tražila Financijska agencija RH koja je 19. listopada ove godine zatražila pokretanje osobnog stečaja nad Jeffreyem Abimikuom Jasperom. Iz oglasa Općinskog građanskog suda u Zagrebu objavljenog  5. studenog 2021. proizlazi kako navedeni nije sudu dostavio popis imovine u traženom roku pa se samim tim smatra kako je izjavio da nema imovine iz koje se mogu namirivati njegovi vjerovnici.

Ipak sud je službenim putem pozvao sve njegove vjerovnike 'da u roku od 45 dana od objave oglasa ospore popis imovine koji je potrošač dostavio i/ili da obavijeste sud o imovini potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa u slučaju da jednostavni postupak stečaja potrošača bude otvoren te da dostave dokaze na kojima temelje svoje tvrdnje'. Pronašli smo prezime Abimiku na nigerijskoh web stranici. Naime, kao direktori tvrtke Jonef Global Computers Ltd. navedeni su redom: Jasper Abimiku, Jeffrey Abimiku i Rebecca Abimiku. Sjedište tvrtke je na na kućnom broju tamošnjeg NY Secretariata u Makurdiroadu u  Lafiji. To je zapravo adresa nigerijskog Nacionalnog tijelo za mlade koje pruža podršku tamošnjim ekonomski potkapacitiranim mladim ljudima.

Na webu smo pronašli i mail Jaspera Abimikua pa smo mu poslali upit o konkretnom slučaju. Među ostalim pitali smo je li osoba pod imenom Jeffrey Abimiku Jasper direktor u toj tvrtci, je li ikada boravila u Zagrebu pa ako nije radi li se tu o krađi identiteta. Dobili smo odgovor od Abimikua da njiihov direktor Jeffrey Abimiku nema nikakve veze sa Zagrebom i slučajem. Prethodnih godina povremeno su nas mediji i nadležni HAKOM upozoravali da se ne javljamo na propuštene pozive koje dolaze iz dalekih, egzotičnih zemalja a često i iz Afrike jer će nam skinuti paprene iznose s računa. Upućeni tvrde kako takvi pozivi nikad nisu ni dolazili iz tih zemalja nego su se samo prikazivali na zaslonima mobitela fantomski brojevi. Upućeni tvrde kako su se preko tih poziva neki obogatili jer su imali mogućnost kod telekom operatera sudjelovati u namještanju takvih poziva i ubiranju profita preko njih.