Stanovnike Jaruna uznemirio je objekt koji se srušio na Zagreb. To bi mogao biti izviđački dron Tu-141 Strizh, zaključio je Tyler Rogoway, stručnjak za vojnu avijaciju i urednik portala War zone. Letjelica vjerojatno ima padobrane kako bi joj se ublažio pad. Također ne zna se je li letjelica navođena ili je zalutala, kao ni koliko će trajati istraga. Kao što je poznato sinić nešto iza 23 sata kraj studentskog doma Stjepan Radić nepoznati objekt udario je u zemlju prouzročivši snažnu detonaciju koja se čula u tom dijelu grada. Rogoway je detaljno proučio fotografije ostataka letjelice iz Zagreba i zaključio kako se gotovo sigurno radi o dronu i smatra da je ta letjelica u Hrvatsku stigla iz Ukrajine, nakon što se pokvarila. 

"Čvrsto vjerujemo da se radi o izviđačkom dronu koji izgleda kao raketa. Zacijelo se ozbiljno pokvario, preletio cijelu Mađarsku, da bi se na kraju srušio u Zagrebu. Nedavno je objavljeno da je Ukrajina u pogon stavila dronove još iz sovjetske ere, a koliko je meni poznato, Ukrajinci jedini na svijetu koriste dron Tu-141", napisao je spomenuti stručnjak. 'Objavljeno je da je Ukrajina posljednjih dana puštala u rad brze bespilotne letjelice iz sovjetskog doba nakon ruske invazije na zemlju. Ukrajina je jedini poznati trenutni operater Tu-141. Na tajanstveni pad prvi nas je upozorio @Darkstar_OSINT koji nas je brzo izvijestio o čudnoj situaciji i tvrdnjama oko nje.

Pregledavši olupinu i razmatrajući čudna i pomalo proturječna izvješća, kao i najveću vijest ove godine koja se dogodila u regiji, zaključili smo da samo jedan zrakoplov zaista odgovara računu - Tu-141.za portal The Drive. Rogoway je svoj stav i elaborirao: "Jedno krilo je ostalo netaknuto što nam je omogućilo da usporedimo fotografije. Naravno, zbunjujuće je i prilično alarmantno da letjelica odleti tako daleko, ali što se tiče te vrste drona, to nije prvi put, pa čak ni i u ovom ratu. Prije samo nekoliko dana jedan se srušio u Ukrajini", dodao je i objasnio je i kakva je letjelica Tu-141. "Prilično fascinantan komad iz sovjetske ere. No, Ukrajinci su je unaprijedili tijekom ruskog osvajanja Krima 2014. godine. Realno, ova letjelica je više krstareća raketa nego tradicionalna bespilotna letjelica. Lansira se iz prikolice, ruta se unaprijed odredi i služi za skupljanje obavještajnih podataka i snimanje"- objavio je Rogoway.  

Prema dostupnim informacijama iz službenih izvora, na mjestu udara pronađen je dio objekta koji je padom napravio krater promjera oko tri metra i dubine jedan metar. Pedeset minuta iza ponoći na mjesto je stigla i vojna policija a objavljeno je i kako je navodno pronađen komad u krateru na kojem se vidi crvena zvijezda i slova na ruskoj ćirilici. Pronađena su i dva padobrana u blizini eksplozije, jedan se zapleo o krošnju a vatrogasci su ga skidali. Policija je ogradila Jarun i nije izdala službeno priopćenje o uzrocima eksplozije. No, zato nas je o objektu koji je eksplodirao izvijestio ekspert s američkog portala koji je pak za događaj doznao od spomenutog Twitter korisnika koji se skriva iz imena @Darkstar_OSINT. Za širu javnost u Hrvatskoj  takvi izvori informiranja nisu poznati. No, u svijetu je zadnjih godina puno primjera informacija koje su bazirane na OSINT metodologiji. Ili u prijevodu obavještajna inteligencija otvorenog koda. 

Neki rezultati 'osintovaca' su se pokazali izvanredni a neki su pak bili vrlo pogrešni i štetni. Navodimo neke od najpoznatijih svjetskih slučajeva. U svibnju je na društvenim mrežama u Singapuru postao viralan video na kojem žena krši nacionalne propise za masku Covid-19. Na snimku se žena bez maske svađa s prolaznicima ispred trgovine, braneći se kao "suverenka" i stoga izuzeta od zakona. Nakon njezina uhićenja kasnije tog dana, internetski detektivi su uzeli stvari u svoje ruke kako bi osigurali zadovoljenje pravde. Ubrzo su identificirali ženu kao izvršnog direktora tvrtke za digitalnu sigurnost. U roku od nekoliko sati korisnici društvenih mreža objavili su njezine osobne podatke te imena i fotografije njezinih zaposlenika.  Jedini problem je bio što su dobili pogrešnu osobu. Internetski tragači zamijenili su ženu s poslovnom direktoricom Tuhinom Singh, ali dva dana nakon incidenta na sudu je identificirana kao Paramjeet Kaur, fizioterapeut.

Šteta je već bila učinjena: lažne optužbe protiv Singha izazvale su bujicu rasističkih i ksenofobičnih komentara na internetu. Laka dostupnost informacija na internetu učinila je inteligenciju otvorenog koda — OSINT — vrijednim alatom za istraživače i obične web korisnike. Zajedničko grupno istraživanje i naknadno prozivanje pojedinaca koristi javno dostupne podatke prikupljene na platformama društvenih medija, uključujući prepoznavanje lica, IP adrese, satelitske slike, medije i internetske javne zapise. Širom svijeta, OSINT, koji datira još iz Drugog svjetskog rata, ali je dobio zamah nakon napada 11. rujna 2001., korišten je za uočavanje spaljenih sela u Mianmaru, otkrivanje ruskih bombardiranja bolnica u Siriji, centara za nadzor profila kojima upravlja američki zakon provođenje, pa čak i lociranje međunarodno traženih zlostavljača životinja.

Kada se potkraj Trumpovog mandata dogodio napad na američki kongres mobilizirani su korisnici interneta da uđu u trag pobunjenicima, uz poticaj policije. FBI i policijske službe diljem zemlje pozvale su javnost da pomogne identificirati neke od osumnjičenih. Dva dana nakon što je nasilna gomila upala u glavni grad, korisnici Twittera, koristeći OSINT, identificirali su dvojicu muškaraca. FBI je nakon toga uhitio Erica Gaveleka Munchela i Larryja Rendella Brocka. Dok su službe za provođenje zakona i istraživački novinari hvalile korištenje obavještajnih podataka otvorenog koda zbog učinkovitosti u rješavanju kriminala, javni podaci mogu biti opasni kada se žurno koriste na društvenim mrežama. Brzina koja OSINT čini tako učinkovitim kao istražnim alatom također može učiniti njegovu upotrebu osjetljivijom na greške i pristranosti. Od terorističkih napada do prosvjeda i masovnih pucnjava, obavještajni podaci otvorenog izvora doveli su do netočne pravde u stilu budala i doxxinga nevinih pojedinaca. 

Tijekom opsade Bijele kuće u Washingtonu od strane Trumpovih pristaša jedna osoba je pogrešno identificirana kao pobunjenik. Internetski trolovi optužili su Davida Quintavallea, umirovljenog vatrogasca iz Chicaga, da je bacio aparat za gašenje požara na policajca, koji je ubijen u nasilju.  Potraga je započela kada su istraživači Bellingcata, novinske organizacije koja koristi zapise otvorenog koda za istraživanje zločina, pozvali javnost da pomogne identificirati čovjeka koji je napao policajca Briana Sicknicka. Dok su korisnici društvenih mreža pregledavali javno dostupne fotografije i video snimke, jedan korisnik Twittera napravio je snimku zaslona čovjeka u videu i poboljšao sliku radi jasnoće. Slika je podijeljena više od 40.000 puta, a u nastaloj istrazi, Quintavalle je pogrešno identificiran. Primao je telefonske pozive od stranaca koji su ga nazivali ubojicom i, prema riječima njegovog odvjetnika, policija iz Chicaga bila je prisiljena postaviti patrolni automobil ispred njegove kuće radi zaštite.

Na dan opsade Quintavalle je u Chicagu slavio rođendan svoje žene. Zato stručnjaci za nadzor kažu da korištenje OSINT-a može zakomplicirati službene napore da identificiraju osumnjičene kriminalce. Osim u medijima, OSINT koriste i nacionalne sigurnosne agencije, službe za provođenje zakona i poslovni analitičari. A industrija cvjeta. Globalno tržište obavještajnih podataka otvorenog koda, koje se već procjenjuje na 3.980 milijuna dolara u 2020., predviđa se da će dosegnuti 5.720 milijuna dolara do 2026.  Twitter je otkrio da je u srijedu greškom uklonio brojne račune koji dijele detalje o ruskim vojnim aktivnostima, budući da agresivno držanje nacije prema susjednoj Ukrajini prijeti da se pretvori u invaziju punog razmjera. Obavještajni račun otvorenog koda ili "OSINT" račun koji je nedavno razotkrio tvrdnje ruske vlade o napadu Ukrajine također je suspendiran otprilike u isto vrijeme, kao i račun na francuskom jeziku koji dijeli slike i druge podatke izvan regije.

O obavještajnom metodi OSINT kod nas su znanstveni rad objavili Tomislav Dokman, docent na Fakultetu političkih znanosti i Tomislav Ivanjko s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Iznenadni pad letjelice na Jarunu izazvao je i pitanja što radi NATO-va protuzračna obrana i je li moguće da dron zastarjele tehnologije iz sovjetske ere može samo tako nekontrolirano eksplodirati na tako udaljenim pozicijama od Ukrajine. Naravno, pod uvjetom da se uistinu i potvrdi da je riječ o ukrajinskom dronu i da je dojava Twitter korisnika @Darkstar_OSINT- a bila pouzdana. U novije vrijeme kod nas se trend korištenja dijelova te metodologije dogodio i u slučajevima inetrenstke potrage za nestalim Matejem Perišem o čemu svjedoče brojni pokušaji raznih web detektiva s profilima na društvenim mrežama da vode paralenu istragu s policijom. U nekim slučajevima dogodila su se iznmina otkrića o čemu smo pisali u nizu članaka.