Usprkos značajnim poboljšanjima u protekla tri desetljeća, stradavanje u prometnim nesrećama u Hrvatskoj je i dalje izraženiji problem nego u mnogim europskim zemljama, a opasnostima u prometu najizloženiji su oni kojima dugujemo maksimalnu zaštitu - djeca i mladi, starije osobe i osobe s invaliditetom. Stoga Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u posljednjih nekoliko godina snažno naglašava sigurnost kao važan element cestovnog prometa. Sigurnost nema cijenu, baš kao što u 21. stoljeću nema alternative lagodnom i bezbrižnom putovanju. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u ostvarenju Vizije '0' za Hrvatsku ima važnu ulogu upravljanja izgradnjom cestovne mreže te korištenjem sredstava EU fondova čini prometnice sigurnima za vožnju.
Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. trenutno je najvažniji čimbenik unaprjeđenja cestovne infrastrukture financirane sredstvima fondova EU u Republici Hrvatskoj. Kako bi ostvario potporu iz programa, projekt mora biti utemeljen na analizi podataka o prometu, uključujući statistike o sigurnosti. Stoga ne iznenađuje da je razmjerno velik broj projekata, neovisno o tome promiču li povezanost s cestovnom mrežom EU-a, pristupačnost hrvatskih regija ili integraciju s gradskim prometom, koncentriran na lokacijama povećanog rizika koji će se provedbom projekta obuzdati. Prikupljeni podaci o sigurnosti cestovnog prometa jednoglasno govore da pozornost treba usmjeriti na mjesta unutar naselja, gdje se motorizirani promet miješa s pješacima i biciklistima za koje su nesreće najpogubnije, zatim na cestovne prijelaze željezničkih pruga, tunele i prijelaze državnih, županijskih i lokalnih cesta.
Ulaganje od 728 milijuna kuna bespovratnih sredstava u izgradnju obilaznica mjesta Vodice, Ston, Apševci, Lipovac i Petrijevci slijedi tu preporuku, kao i program uklanjanja najkritičnijih crnih točaka na državnim cestama u 12 županija, koje Ministarstvo podupire s 55 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Državna cesta DC403 od čvora Škurinje do luke Rijeka, čija izgradnja napreduje zahvaljujući potpori od 520 milijuna kuna bespovratnih sredstava, djelovat će kao ventil, ne dopuštajući da lučki promet preplavi gradske ulice. Nadalje, 168 milijuna kuna ulaže se u osiguranje željezničko-cestovnih prijelaza, 78 milijuna kuna u izgradnju nadvožnjaka Borinci iznad željezničke pruge u Vinkovcima i 93 milijuna kuna u izgradnju podvožnjaka ispod pruge na Čepinskoj cesti u Osijeku.
Nova obilaznica na području Petrijevaca na D34 od lipnja 2020. godine obavlja svoju zadaću preuzimanja tranzitnog prometa i preusmjerava ga na sigurniju, pregledniju prometnicu. Izgradnja zaobilaznice grada Vodica započela je u srpnju 2016. godine i završena je u manje od godinu dana. Projekt vrijedan 320 milijuna kuna, Remetinečki rotor u dvije je godine od svog otvaranja vidno poboljšao situaciju na zagrebačkom asfaltu. Realizacija ostalih projekata koji, uz oprez u prometu, predstavljaju najbolji štit protiv nezgoda, očekuje se prije kraja 2023. godine. U skoroj budućnosti planira se izgradnja obilaznice splitske aglomeracije u duljini 21,5 kilometara, od ulaza u Split kraj Solina do Omiša. Ovom brzom cestom poboljšat će se protočnost na jednom od najopterećenijih pravaca u Hrvatskoj.
Ministar Oleg Butković na konferenciji je o sigurnosti cestovnog prometa u veljači ove godine potvrdio snažnu potporu Vlade za ovaj investicijski program. „Jedan od osnovnih razloga izgradnje novih cesta i obilaznica, ali i rekonstrukcije postojećih cesta je upravo povećanje sigurnosti u cestovnom prometu. Naime, izgradnjom brzih cesta i obilaznica osim što povećavamo protočnost prometa ujedno utječemo na smanjenje rizika nastanka prometnih nesreća, kao i na smanjenje njihovih posljedica. Svi ovi projekti su pokazatelj kako je sigurnost u prometu, a time i primjena suvremenih tehnologija na samom vrhu liste prioriteta ove Vlade.“
Strateški projekti Ministarstva zasnovani su na upotrebi naprednih tehnologija u području prometne sigurnosti. Tako će se primjerice u sklopu projekta izgradnje Pelješkog mosta i pristupnih cesta prometom upravljati iz centra za nadzor i upravljanje Zaradeže, gdje će svi sustavi biti integrirani, od prometno-informacijskog sustava, koji vozači prepoznaju po svjetlosnim promjenjivim znakovima i displejima, pa do sustava vatrodojave, ventilacije tunela, rasvjete mosta i tunela, sustava automatske detekcije incidenata i drugih. Predstavljeni projekti dio su Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., kojim je za cilj u segmentu sigurnosti u cestovnom prometu postavljeno 50-postotno smanjenje broja smrtno stradalih između 2013. i 2023. godine. Ostvarenje tog rezultata je važna etapa na putu da se sačuva svaki život, a promet izgubi svoje mjesto u crnoj kronici.