Ugovaranjem 85 projekata kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija (OPKK) 2014. - 2020., Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je s partnerima u provedbi projekata uložilo više sredstava nego ikada prije, više od 2,5 milijarde eura, u izgradnju i unaprjeđenje prometne infrastrukture. Sredstvima Europske unije i Državnog proračuna u zadnjih 8 godina sanirana su 23 opasna mjesta na državnim cestama, izgrađene obilaznice Vodica, Petrijevaca i Stona te pokrenuta gradnja obilaznice Apševaca i Lipovca, što je promet učinilo sigurnijim. Izgrađena je pruga Gradec - Sveti Ivan Žabno te rekonstruirana pruga Zaprešić – Zabok kako bi se uspostavile bolje veze u zagrebačkoj regiji. Na pruzi Vinkovci – Vukovar, ključnoj za rast Luke Vukovar, u tijeku su završni radovi i tehnički pregledi. Izgrađen je Pelješki most čime je ostvarena teritorijalna cjelovitost Hrvatske, te je poboljšana lučka infrastruktura koja je otoke učinila dostupnijima. Uvedena su ekološki prihvatljivija vozila javnog prijevoza i moderna prometna rješenja u gradovima, koja su osigurala pristupačnu mobilnost za sve građane bez obzira na dob i tjelesna oštećenja.
Ojačana infrastrukturna mreža osnova je za mobilizaciju razvojnih potencijala Hrvatske. Južna Dalmacija je teritorijalno povezana s ostatkom Hrvatske dovršenjem projekta Pelješkog mosta, obilaznice Stona te pristupnih cesta na Pelješcu. Projekt vrijednosti 534.073.786,98 eura, sufinanciran s 426.778.108,62 eura bespovratnih sredstava, preuzeo je najveći dio prometa s Neumskog koridora. U samo godinu dana od otvorenja, Pelješkim mostom prošlo je 2.305.537 vozila, što govori u prilog važnosti izgradnje ovog projekta, daljnjem razvoju ovog dijela Hrvatske, povećanju kvalitete života lokalnog stanovništva, sigurnosti putovanja te jačem rastu turizma i povezanih aktivnosti.
Puštanjem u promet državne ceste DC403 u listopadu 2023., strateški važnog projekta u Primorsko-goranskoj županiji, omogućio se novi prilaz centru grada Rijeke uz smanjenje prometnih gužvi, onečišćenja, buke i vibracija. Usmjeravanjem teretnog prometa s lučkog terminala izvan područja kretanja automobilskog, pješačkog i biciklističkog prometa stvorili su se preduvjeti i za sigurniji promet. Realizacijom ovog projekta ujedno je povećana konkurentnost riječke luke, a time i konkurentnost te gospodarski razvoj grada Rijeke i cjelokupne Primorsko-goranske županije.
U srpnju 2018. godine u promet je pušten most kopno – otok Čiovo, dugačak 552 metra, zajedno s 3,5 kilometra pristupnih cesta. U vrijeme otvaranja radilo se o jednom od najvećih infrastrukturnih projekata koji je EU sufinancirala u Republici Hrvatskoj, vrijednosti 27,59 milijuna eura. Izgradnja mosta s pristupnim cestama dovela je do smanjenja teškoća u odvijanju prometa na području Grada Trogira, otoka Čiova i aglomeracije Split, odnosno do ubrzanja prometa i smanjenja gužvi, kao rezultat uklanjanja uskog grla.
Osobitu pozornost privukli su navedeni cestovni projekti koji su ostvarili potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Uz njih je kroz OPKK 2014. – 2020. uspješno realizirano više od šezdeset projekata, od kojih je najveći povećanje kapaciteta Zračne luke Dubrovnik, projekt koji je proveden u dvije faze između 2014. i 2020. godine, a čija je vrijednost iznosila preko 270 milijuna eura.
Najbrojnija su poboljšanja ostvarena u gradskom prometu. Rekonstrukcijom raskrižja Jadranske avenije i Avenije Dubrovnik, poznatijeg kao rotor Remetinec, povećala se sigurnost u ovom, prometno izrazito opterećenom, dijelu Zagreba. Vrijednost projekta iznosila je preko 44 milijuna eura, od čega je većina sufinancirana bespovratnim sredstvima. U Vinkovcima su završeni radovi izgradnje nadvožnjaka Duga ulica – Borinačka ulica i prilaznih prometnica, za koje su uporabne dozvole izdane u prosincu 2023. godine. Uz nadvožnjak, u sklopu projekta su izgrađena tri kilometra biciklističkih i pješačkih staza čime će središte grada biti dostupnije za sve oblike prometa. U Osijeku je u kolovozu 2023. godine za promet otvoren novi podvožnjak u Ulici sv. L. B. Mandića, čime je završen jedan od ključnih gradskih projekata. Gradnjom podvožnjaka i denivelacijom ceste ispod željezničke pruge Osijek - Zagreb značajno je porasla protočnost u smjeru Čepina i Đakova.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u proteklom je financijskom razdoblju sufinanciralo nabavu 412 novih autobusa ukupne vrijednosti 126 milijuna eura. Vozila poznatih svjetskih proizvođača, prepoznatljiva po naljepnicama s logom Europske unije i OPKK, danas prometuju ulicama velikih gradova - Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka, Zadra, Šibenika, Pule, Siska, Dubrovnika i Vinkovaca. Također, sredstvima EU sufinancirana je rekonstrukcija tramvajske infrastrukture, i obnovljen je vozni park HŽ Putničkog prijevoza kupnjom 21 elektromotornog vlaka, čime je odgovoreno na prometne izazove od regionalnog i lokalnog značaja.
Kroz investicije u rekonstrukciju i izgradnju lučke infrastrukture i lučkih pristupnih cesta ugovoreno je 25 projekata od kojih je nadograđeno 13 luka: Tkon, Crikvenica, Cres, Unije, Sućuraj, Korčula, Donje Čelo, Žigljen, Zadar - Poluotok, Split, Stinica, Sali i Baška. Izgrađena su i nova pristaništa na Kapriju te u Veloj Luci, kao i nova cestovna dionica Pučišća – uvala Luka na otoku Braču, koja je zajedno s rekonstrukcijom dionice županijske ceste ŽC 6161 Supetar – Pučišća bolje povezala naselja na otoku Braču. Dovršena je rekonstrukcija Primorske ulice u Novalji te je izgrađena obilaznica Stomorske, čime je ostvaren bolji pristup lukama na Pagu i Šolti.
Uz potporu fondova EU pokrenuta su ulaganja u željezničku infrastrukturu, ali će kontinuirane investicije morati pratiti i restrukturiranje društava željezničkog sektora kako bi se postigli rezultati na razini željezničkog sustava. Potencijalno najveći iskorak predstavlja uvrštenje RH na dva dodatna EU prometna koridora - Baltičko more - Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran, što Hrvatsku dublje uključuje u prometni i gospodarski sustav Europske unije. Ovime se pruža mogućnost EU financiranja i onih dijelova Hrvatske koji do sada nisu bili prepoznati, poput željezničke i cestovne infrastrukture do Splita te željezničke i cestovne infrastrukture u Slavoniji. Također, značajno proširenje sveobuhvatne TEN-T mreže koje uključuje uvrštenje podravske pruge i dviju istarskih pruga od Lupoglava do Pule te drugog kraka prema luci Raša, poboljšat će prometnu povezanost do sada željeznički izoliranih dijelova RH.
Europski strukturni i investicijski fondovi su u malo više od deset godina od pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji 1. srpnja 2013. godine prerasli u značajan izvor financiranja projekata izgradnje i modernizacije prometne infrastrukture te uvelike promijenili sliku Hrvatske, a ulaganja u prometnu infrastrukturu trenutno premašuju 3,5 milijardi eura . Zahtjevi koji se postavljaju pred prometni sustav opetovano se mijenjaju, no potreba za davanjem odgovora na nove izazove, poput smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima u prometnom sektoru, revitalizacije željezničkog prijevoza i elektrifikacije cestovnog prijevoza zasigurno uvjetuju nova ulaganja u prometnu infrastrukturu i u budućnosti.
