U veljači prošle godine objavili smo članak pod naslovom: 'EPILOG SUĐENJA ZA JAHTU Sudac Ranko Marijan omogućio da osuđeni Miro Vrlja odnese veliku sudsku pobjedu'. U podnaslovu tog članka naveli smo: 'Bratić suca Ivana Turudića može nazdraviti šampanjcem nakon što mu je objavljena odluka Vrhovnog suda'. Prethodno smo o tom kontroverznom poduzetniku, vlasniku luksuzne zagrebačke Kvaternik Plaze, pisali u prosincu 2020. u članku pod naslovom: 'NA ZAGREBAČKOM SUDU: Oglašen bankrot Mire Vrlje, Turudićevog bratića koji je nosio milijune u koferima - Suvlasnik Kvaternik Plaze godinama je top tema zbog policijskih istraga, poreznih dugova, sudskih presuda...'.
Ime tog kontroverznog poduzetnika ponovno se našlo na sudskoj ploči. Sudsko vijeće Općinskog kaznenog suda u Zagrebu kojim je predsjedala sutkinja Jasna Zoretić Rendulić zajedno sa sucima Mirkom Aužinom i Oljom Krčar Mišić kao članovima vijeća odlučivalo je u kaznenom predmetu protiv osuđenog Mire Vrlje, zbog kaznenog djela iz članka 256. stavaka 1. i 3. Kaznenog zakona. Radi se o kaznenom djelu utaje poreza. Optužnicu je podiglo Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu 24. lipnja 2014. godine a koja je izmijenjena 9. ožujka 2021. godine. Sudsko vijeće je odlučivalo o zahtjevu osuđenog Mire Vrlje za obnovom kaznenog postupka. Na sjednici vijeća održanoj 19. svibnja 2023. odbijen je zahtjev osuđenog Mire Vrlje upućen sudu 11. travnja 2023 po odvjetnicima Ivanu Staniću i Nikoli Mandiću i to za obnovom kaznenog postupka.
Isti je naime dovršen presudom Žuapnisjkog suda u Zagrebu od 28. travnja 2021. a kojim je potvrđena presudom Županijskog suda u Vukovaru od 20. rujna 2022. godine. Iz obrazloženja je vidljivo kako je osuđeni Miro Vrlja proglašen 'krivim zbog počinjenja kaznenog djela utaje poreza ili carine iz članka 256. stavaka 1. i 3. KZ/11, te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju 2 godine, s time da mu je na temelju članka 57. KZ/11 izrečena djelomična uvjetna osuda na način da se od kazne zatvora na koju je osuđen ima izvršiti 1 godina, a dio kazne u trajanju 1 godine se neće izvršiti ako u vremenu provjeravanja od 4godine ne počini novo kazneno djelo, s time da vrijeme provjeravanja počinje teći nakon izdržavanja neuvjetovanog dijela kazne'. Istom presudom osuđenom Vrlji 'naloženo je isplatiti oštećeniku, Republici Hrvatskoj, iznos od 2.240.000,00 kuna sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 1. siječnja 2008. pa do isplate, po stopi propisanoj člankom 29. stavkom 2. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.'
U sudskom dokumentu piše: 'U zahtjevu za obnovu postupka od 11. travnja 2023. podnesenom po braniteljima, odvjetniku Ivanu Staniću i odvjetniku Nikoli Mandiću, u bitnome se navodi da su se nakon pravomoćnosti presude pojavile okolnosti kojih nije bilo kad se izricala presuda, a koje bi očito dovele do blaže osude, a koje se očituju u činjenici da je supruzi osuđenika u ožujku 2020. dijagnosticirana teška bolest (u sudskom rješenju navodi se točna dijagnoza koju ne možemo navoditi)'. Iz obrazloženja je vidljivo kako Vrlja ističe da od tada 'svakodnevno skrbi o supruzi' kojoj su dijagnosticirane i druge teške bolesti. 'Zbog narušenog zdravstvenog stanja', naveo je 'da je supruzi potrebna svakodnevna pomoć i briga, a koju joj pruža osuđenik, jer je on jedini član obitelji koji o njoj može skrbiti, s time da ista mora obaviti još niz zdravstvenih pregleda'. Nadalje u sudskom dokumentu piše:
'Na temelju članka 498. stavka 6. ZKP/08, zahtjev osuđenika proslijeđen je OKDO Zagreb radi davanja mišljenja. U mišljenju koje je kod ovog suda zaprimljeno 2. svibnja 2023. OKDO Zagreb navodi kako zahtjev za obnovu kaznenog postupka smatra neosnovanim, smatrajući da su razlozi u vidu zdravstvenih problema supruge bile poznate prvostupanjskom sudu u vrijeme izricanja prvostupanjske presude, dok naknadnezdravstvene poteškoće nisu takve naravi da bi očito dovele do blaže osude. Po mišljenju ovoga vijeća zahtjev osuđenog Mire Vrlje za obnovom kaznenog postupka iz članka 498. stavka 1. točke 4. nije osnovan. U skladu s člankom 498. stavkom 1. točkom 4. ZKP/08 pravomoćna presuda glede odluke o kazni može se preinačiti kada se nakon pravomoćnosti presude pojave okolnosti kojih nije bilo kad se izricala presuda ili sud za njih nije znao iako su postojale, a one bi očito dovele do blaže osude.
Ovo vijeće smatra da činjenica bolesti supruge nije novonastala okolnost, a s obzirom da iz medicinske dokumentacije koja prileži zahtjevu za obnovu proizlazi da većina nalaza i dijagnoza datira još iz 2020. godine, odnosno prije donošenja presude suda prvog stupnja, a koja je donesena 28. travnja 2021. Eventualno pogoršanje zdravstvenog stanja ili pojava novih bolesti jest nova okolnost koja nije postojala prilikom izricanja presude, međutim, navedena okolnost prema mišljenju ovog vijeća nije takvog značaja da bi očito dovela do blaže osude. Valja napomenuti da okolnosti koje osuđenik navodi, a koje bi po njegovom mišljenju trebale dovesti do blažeg kažnjavanja, po mišljenju ovog vijeća nisu dostatne da dovedu do istog budući da otegotna okolnost u vidu visine štete koja je počinjena navedenim kaznenim djelom, a koja iznosi 2.240.000,00 kuna, te koja nije nadoknađena, uvelike preteže nad navedenim olakotnim okolnostima.
Navedene okolnosti, prema stavu ovoga vijeća, nemaju takav značaj i intenzitet da bi, niti same za sebe, niti povezane s ostalim ranije cijenjenim olakotnim okolnostima, opravdale izricanje blaže kazne osuđenom Miri Vrlji od kazne na koju je pravomoćno osuđen. Nove okolnosti istaknute u zahtjevu osuđenog Mire Vrlja treba također promatrati i u kontekstu njegove utvrđene kriminalne aktivnosti jer je isti pravomoćno osuđen zbog počinjenja kaznenog djela iz članka 256. stavaka 1. i 3. KZ/11, dok je relativno dugom inkriminiranom razdoblju, od 21. ožujka 2007. do 31 prosinca 2007., kaznenim djelom počinio štetu velikih razmjera, čime je pokazao visok stupanj kriminalne volje, upornosti i usmjerenosti na počinjenje kaznenog djela. Naime, osuđeni Miro Vrlja osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 2 (dvije) godine, s time da mu je na temelju članka 57. KZ/11 izrečena djelomična uvjetna osuda na način da se od kazne zatvora na koju je osuđen ima izvršiti 1 (jedna) godina, a dio kazne u trajanju 1 (jedne) godine se neće izvršiti ako u vremenu provjeravanja od 4 (četiri) godine ne počini novo kazneno djelo, s time da vrijeme provjeravanja počinje teći nakon izdržavanja neuvjetovanog dijela kazne.
Iz navedenog proizlazi da je osuđeniku izrečena kazna bliža propisanom minimumu, a s obzirom da je za kazneno djelo zbog kojeg je osuđen propisana kazna zatvora od jedne do deset godina, stoga ovo vijeće smatra da je takva kazna podobna ostvariti svoju svrhu iz članka 41. KZ/11 na način da će se istom izraziti društvena osuda zbog počinjenih kaznenih djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti od pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te omogućiti počinitelju ponovno uključenje u društvo, dok bi svako smanjenje kazne ugrozilo postizanje navedene svrhe. Dakle, uzimajući u obzir navedeno, razvidno je da u podnesenom zahtjevu za obnovom kaznenog postupka nisu iznesene okolnosti kojih nije bilo kad se izricala presuda ili sud za njih nije znao iako su postojale, a koje bi očito dovele do blaže osude. Stoga ovo vijeće smatra da nema zakonskih uvjeta za obnovom kaznenog postupka iz članka 498. stavka 1. točke 4. ZKP/08 jer iznesene okolnosti nisu prikladne da se na temelju njih dopusti obnova kaznenog postupka, a kazna koja je izrečena u osuđujućoj presudi je prema mišljenju ovog vijeća primjerena svim okolnostima konkretnog predmeta. Uslijed toga okolnosti na koje se poziva osuđenik nisu takvoga značaja da bi očito dovele do blaže osude, te je zahtjev osuđenika za obnovom kaznenog postupka trebalo odbiti kao neosnovan' - piše u sudskom rješenju koji je potpisala predsjednica sudskog vijeća Jasna Zoretić Rendulić a koji je netom postao javno dostupan.
No, prošle godine donesena je također jedna sudska odluka koja se ticala Mire Vrlje. Predsjednica sudskog vijeća Županisjkog suda u Zagrebu Željka Skomeršić odlučivala je u kaznenom predmetu protiv optuženog Mire Vrlje a povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u od 22. prosinca 2014. izmijenjene 3. srpnja 2018. godine. Vrlji, se u tom postupku sudilo zbog kaznenog djela iz čl. 246. stavak 2. i dr. Kaznenog zakona. Radi se o zlouporabi povjerenja u gospodarskom poslovanju. Sutkinja Skomeršić 22. ožujka prošle godine izdala je nalog kojim je odredila novo financijsko-knjigovodstveno vještačenje te isto povjerila trgovačkom društvu Ručević vještačenja d.o.o., odnosno Zrinku Ručeviću, vještaku za knjigovodstvena, računovodstvena i financijska vještačenja.
U nalogu piše: 'Vještak se poziva da brižljivo prouči predmet vještačenja, da točno navede sve što zapazi i nađe te da svoje mišljenje iznese nepristrano i u skladu s pravilima znanosti i vještine, te se upozorava da je davanje lažnog nalaza i mišljenja kazneno djelo. Zadatak vještaka je:
- analizirati poslovanje trgovačkog društva Tutus snaga d.o.o. u inkriminiranom razdoblju od 01. siječnja 2008. do 31. prosinca 2010. i utvrditi okolnosti poslovanja u odnosu na kaznena djela iz čl. 246. st. 2. KZ i čl. 256. st. 3. KZ opisana u izmijenjenoj optužnici od 03. srpnja 2018. (list 1211-1213 spisa) i to sljedeće okolnosti:
poslovanje društva Tutus snaga d.o.o. putem registriranih žiro računa društva te isplate sa žiro računa, osnovanost zaključenja ugovora o nabavi motorne jahte na leasing broj 2150220 između trgovačkog društva Tutus snaga d.o.o. kao primatelja leasinga i Jadran jahte d.o.o. kao davatelja leasinga prema kojem se objekt leasinga daje na korištenje isključivo za osobne potrebe plaćanje rata operativnog leasinga i troškova pribave jahte trgovačkom društvu Jadran jahte d.o.o. te plaćanje usluge veza jahte u marini trgovačkom društvu ACI d.d., te s tim u vezi stanje sredstava na računu društva Tutus snaga d.o.o.
- knjiženje računa u poslovnoj dokumentaciji trgovačkog društva Tutus snaga d.o.o. te na koji se način mogao knjižiti trošak korištenja jahte za reprezentaciju u vidu obavljanja poslovnih razgovora i sklapanja ugovora
- je li ugovor o operativnom leasingu trebao biti evidentiran u poslovnim knjigama i na koji način su utvrđene obveze poreza na dodanu vrijednost, poreza na dobit i troškova po istom ugovoru te je li isto u skladu s računovodstvenim i poreznim propisima
- da li evidentiranje troškova ugovora o leasingu u poslovnim knjigama društva Tutus snaga d.o.o. utječe na iznos dobiti koje vlasnik društva sebi može isplatiti, te da li vlasnik društva u konačnici ima pravo na isplatu dobiti
- da li postoje podaci o plaćanju osobnog korištenja jahte od strane optuženika - obračunavanje odnosno neobračunavanje obveze poreza na dodanu vrijednost, plaćanje poreznih obveza za porez na dodanu vrijednost i porez na dobit, te u kojem je iznosu došlo do smanjenja porezne obveze društva Tutus snaga d.o.o. prema državnom proračunu temeljem ugovora o leasingu
- knjiženje ulaznih računa u knjizi ulaznih računa i odbijanje pretporeza - ispostavljanje i knjiženje izlaznih računa i njihovih iznosa
- pravilnosti odnosno nepravilnosti iskazivanja rashoda
– troškova poslovanja i troškova reprezentacije
- iznosa nepodmirenih obveza po osnovi poreza i drugih javnih davanja, razloga i vremena nastanka istih
- iznos štete za državni proračun odnosno pribavljene koristi trgovačkom društvu Tutus snaga d.o.o.
- vođenje poslovnih knjiga 'Nalaz i mišljenje potrebno je izraditi u pisanom obliku i dostaviti sudu u šest primjeraka u roku 45 dana., Troškovi vještačenja predujmljuju se iz proračunskih sredstava' - piše u rješenju predsjednice vijeća Županijskog suda u Zagrebu Željke Skomeršić. Taj je nalog poslan i optuženom Miri Vrlji, njegovom odvjetniku Ivanu Staniću ali i na adresu Ručević vještačenja d.o.o., odnosno Zrinki Ručeviću. I taj nalog je Vrlji objavljen preko sudske ploče kao i prethodno citirana odluka kojim je odbijen s odgodom zatvora. Moguće da Vrlja nije bio na svojoj adresi u Kvaternik Plazi jer posjeduje i luksuzni apartman u Žaboriću kraj Šibenika upisan na člana obitelji pa su mu zato odluke suda objavljene na sudskim pločama.