Na zagrebačkom Općinskom prekršajnom sudu sutkinja Marija Malenica-Marić vodila je prekršajni predmet protiv okrivljenika Josipa Grbavca zbog prekršaja iz čl. 59. st. 5. u vezi čl. 293. st. 2., prekršaja iz čl. 176. st. 4. i prekršaja iz čl. 236. st. 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Okrivljeniku se sudilo povodom obaveznog prekršajnog naloga PU zagrebačke, I Postaje prometne policije Zagreb. Sutkinja Malenica presudila je 9. ožujka 2026., no presuda je netom postala javno dostupna. Kroz presudu je isplivalo kako je žrtva tog prometnog prekršaja Miroslav Petrović, suprug Sandre Benčić o kojem smo i prethodno pisali. Naime, Petrović se i sam neuspjelo kandidirao na izborima o čemu svjedoči ČLANAK: 'Sandra Benčić u Sabor je ušla s 1.362 glasa, njen muž doživio debakl, dobio samo 10 glasova na listi za dijasporu, nominirali je za premijerku iz Možemo a dokumenti DIP-a otkrivaju kako mulja s adresama'.

Petrović je inače administrativni službenik na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, od 2007. do 2009. radio je u Ministarstvu financija kao asistent za projekte EU. . Što se tiče okrivljenog vidljivo je kako je rođen 1992., da prebiva u Bobovcu Rozganskom, da je zaposlen kao projekt menadžer te da je i ranije prekršajno kažnjavan. Proglašen je krivim za dio optužbe a za dio je oslobođen. Citiramo iz presude kako je proglašen krivim što je '3. studenog 2024. u 15.35 sati, u Zagrebu, upravljajući osobnim vozilom ZG ...., desnom prometom trakom sjevernog kolnika Ulice kneza Branimira u smjeru zapada, dolaskom do raskrižja s Ulicom Petra Kružića i Strojarskom cestom gdje se prometom upravlja semaforima, koji su radili automatski i ispravno, ušao je u raskrižje ne zaustavivši se na znak crvenog svjetla na semaforu, pa je prednjim desnim dijelom vozila naletio na prednji lijevi bočni dio osobnog vozila ZG...., koje se kretalo lijevom prometnom trakom za skretanje u lijevo Ulicom Petra Kružića u smjeru juga, a u prometnoj nesreći okrivljenik je zadobio tjelesne ozljede i liječnička pomoć pružena mu je u Klinici za traumatologiju, Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice Zagreb, čime je počinio prekršaj opisan i kažnjiv po čl. 59. st. 5. u vezi čl. 293. st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (....),

pa mu se na osnovi istog propisa, izriče NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 650,00 (šestopedeset) eura II Temeljem odredbe čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona (..., okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 30 dana po primitku ove presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama čl. 34. Prekršajnog zakona. Ako okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna, prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena. III Temeljem čl. 58. Prekršajnog zakona, okrivljeniku se izriče zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 1 (jednog) mjeseca.

IV Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. t. 1. t. 2. i  t. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 184,82 eura (stoosamdesetičetirieura i osamdesetidvacenta) i to trošak prometnog vještačenja u iznosu od 125,00 eura, troškove prekršajnog postupka prema zahtjevu za naknadu troškova PU zagrebačke, I Postaje prometne policije u iznosu od 39,82 eura, te paušalnu svotu u iznosu od 20,00 eura u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 30 dana po primitku presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona. V Temeljem čl.182. t. 3. Prekršajnog zakona (.....),

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e da: 2.  u vrijeme i na mjestu kao pod točkom 1. nakon prometne nesreće u kojoj je uzrokovana samo materijalna šteta na vozilima, nije odmah uklonio vozilo s kolnika, pa da bi time počinio prekršaj opisan i kažnjiv po čl. 176. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine....), VI Temeljem čl.182. t.1. Prekršajnog zakona (....), o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e 3.  u vrijeme i na mjestu kao pod točkom 1. upravljao bi osobnim vozilom koje ne udovoljava propisanim uvjetima glede dimenzija, najveće dopuštene mase, osovinskog opterećenja i zaštite okoliša i nije imao ispravni uređaj i opremu, jer se na vozilu nalaze pneumatici kao dio opreme vozila dimenzija 245/45ZR18 koji nisu odgovarajući za uporabu na navedenom vozilu, obzirom na njihovu dimenziju, dok je uvidom u prometnu dozvolu serijskog broja ... utvrđeno da su dopuštene dimenzije pneumatika na vozilu dimenzija 255/55R17, pa da bi time počinio prekršaj opisan i kažnjiv po čl. 236. st. 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (....),

Obrazloženje

1. PU zagrebačka, I Postaja prometne policije Zagreb, pod Klasom: 211-07/25-4/6416 izdala je 21. siječnja 2025. obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude, koji je temeljem pravovremenog prigovora okrivljenika, stavljen izvan snage i proveden je postupak. 2. Okrivljenik je u svojoj obrani naveo da nije točno da je upravljajući osobnim vozilom ZG .... ulicom Kneza Branimira u raskrižju s ulicama Petra Kružića i Strojarskom ušao na znak crvenog svijetla, već je bilo upaljeno zeleno svjetlo, međutim kada se nalazio na sredini raskrižja na prednji dio njegovog vozila, lijevim dijelom naletio je osobno vozilo ZG ... za koje ne zna koje je svjetlo bilo upaljeno na semaforu, ali kategorički tvrdi da je za njegov smjer kretanja bilo upaljeno zeleno svijetlo.

Također je naveo da nije točno da je onemogućio nesmetano odvijanje prometa jer nije pomaknuo vozilo s mjesta događaja, već da je postupao po uputi policijskih službenika, koje je nazvao, a isti su mu rekli da do dolaska djelatnika policije koji će obavljati očevidi ne pomiče vozilo. Nadalje je naveo da nije točno da je upravljao vozilom koje nije imalo ispravne pneumatike budući su pneumatici dimenzija 245/45 ZR18 upisani u prometnu dozvolu vozila, koju je sudu dao na uvid, a iz koje je vidljivo da su pneumatici 245/45 ZR18 upisani u prometnu dozvolu broj ...., pod rubrikom napomena. Također je  naveo da se nije kretao desnom prometnom trakom, već lijevom prometnom trakom Ulice kneza Branimira.

3. Nadalje, sud je proveo prometno vještačenje sa stalnim sudskim vještakom za cestovni promet mr. sc. Robertom Spudićem, dipl. ing., pročitao izvješće o poduzetom, izvješće o počinjenom prekršaju, zapisnik o očevidu, razgledao skicu, fotografije i CD nadzorne kamere, pročitao podatke iz prometne dozvole broj ... za osobno vozilo ZG ..., te izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika, a također je u svojstvu svjedoka pokušao ispitati i djelatnika policije Gorana Garića, ali se nije odazivao upućenim pozivima. 4. Prometni vještak mr. sc. Robert Spudić, dipl. ing. nakon što je proučio spis predmeta dao je svoj nalaz i mišljenje u kojemu je naveo da se međusobnom usporedbom oštećenja na vozilima i njihovim smjerovima kretanja može  zaključiti da je osobni automobil okrivljenika prednjim više desnim dijelom vozila naletio na prednju lijevu bočnu stranu osobnog automobila oštećenika.  

Mjesto kontakta između vozila bilo je u raskrižju kolnika Kružićeve ulice i kolnika Ulice kneza Branimira. Budući da na kolniku nisu utvrđeni tragovi kočenja ili zanošenja osobnih automobila nema temelja za analitičko utvrđivanje njihovih brzina kretanja. Ako oštećenja osobnih automobila usporedimo s publiciranim CRASH testovima, objavljenim u katalogu EES (energetski ekvivalent brzine), procjenjuje da je naletna brzina osobnog automobila okrivljenika na osobni automobil oštećenika iznosila oko 10-15 km/h. Iz snimke nadzorne kamere vidljivo je da se prometna nesreća dogodila u 15:35:18.880. Video snimka pokazuje da je okrivljeniku za njegov smjer kretanja bilo uključeno crveno svjetlo na semaforu, koje je zasvijetlilo oko 19 sekundi prije kontakta.

U trenutku nesreće oba vozila ušla su u raskrižje, pri čemu je za okrivljenikov smjer kretanja i dalje bilo uključeno crveno svjetlo na semaforu, dok su vozila iz suprotnog smjera stajala na semaforu. Zeleno svjetlo za smjer okrivljenika upalilo se tek oko 40 sekundi nakon kontakta.  Prometno tehnička analiza prometne nesreće je pokazala da je u trenutku kontakta osobni automobil okrivljenika imao uključen crveni signal na semaforu. 5. Nakon ovako provedenog postupka, sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik počinio prekršaj činjenično i pravno opisan pod točkom 1. izreke presude. 6. Naime, nesporno je utvrđeno da je upravljajući osobnim vozilom ZG ..., desnom prometom trakom sjevernog kolnika Ulice kneza Branimira u smjeru zapada, dolaskom do raskrižja s Ulicom Petra Kružića i Strojarskom cestom gdje se prometom upravlja semaforima, koji su radili automatski i ispravno, ušao u raskrižje ne zaustavivši se na znak crvenog svjetla na semaforu, uslijed čega je i izazvao, u izreci presude, opisanu prometnu nesreću, postupivši na taj način protivno odredbi čl. 59. st. 5. u vezi čl. 293. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

7. Sud nije uvažio obranu okrivljenika, u dijelu u kojemu je naveo da je upravljajući osobnim vozilom ZG.. u raskrižje Ulice kneza Branimira s Ulicom Petra Kružića i Strojarskom cestom ušao na znak zelenog svjetla na semaforu, ocjenjujući je neutemeljenom, već je u potpunosti uvažio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za cestovni promet mr.sc. Roberta Spudića, dipl. ing. cijeneći ga objektivnim, logičnim, stručnim i nepristranim, te danim po pravilima znanosti i vještine, budući je uzeo u obzir sve elemente relevantne za utvrđivanje materijalne istine. Naime,  nalazom i mišljenjem prometnog vještaka mr. sc. Roberta Spudića, dipl. ing. u potpunosti, se opovrgavaju opisani navodi iz obrane okrivljenika i ujedno potvrđuje u odnosu na djelo prekršaja iz čl. 59. st. 5. u vezi 293. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, obavezni prekršajni nalog, jer je neprijeporno ustvrdio, da je mjesto kontakta između vozila bilo u raskrižju kolnika Kružićeve ulice i kolnika Ulice kneza Branimira, dakle, u trenutku kontakta okrivljenik je osobnim vozilom ušao u raskrižje.

Nadalje, prometni vještak je u svojemu nalazu i mišljenju ustvrdio i da je iz snimke nadzorne kamere vidljivo da se prometna nesreća dogodila u 15:35:18.880, a također pokazuje i da je okrivljeniku za njegov smjer kretanja bilo uključeno crveno svjetlo na semaforu, koje je zasvijetlilo oko 19 sekundi prije kontakta, te su u trenutku nesreće oba vozila ušla u raskrižje, pri čemu je za okrivljenikov smjer kretanja i dalje bilo uključeno crveno svjetlo na semaforu, dok su vozila iz suprotnog smjera stajala na semaforu, a zeleno svjetlo za smjer okrivljenika upalilo se tek oko 40 sekundi nakon kontakta, zaključujući da je prometno tehnička analiza prometne nesreće pokazala da je u trenutku kontakta osobni automobil okrivljenika imao uključen crveni signal na semaforu.

Prema tome, nalazom i mišljenjem prometnog vještaka nedvojbeno se potvrđuje okolnost da je okrivljenik upravljajući osobnim vozilom ZG..... Ulicom kneza Branimira u smjeru zapada u raskrižje s Ulicom Petra Križića i Strojarskom cestom ušao na znak crvenog svjetla na semaforu, pa da je za svoj smjer kretanja imao uključen znak zelenog svjetla na semaforu, kako to tvrdi u svojoj obrani, do spornog kontakta njegovog osobnog vozila s osobnim vozilom ZG..., ne bi niti došlo, a kako je prije ulaska u raskrižje propustio zaustaviti se na znak crvenog svjetla, to je i počinio djelo prekršaja iz čl. 59. st. 5. u vezi čl. 293. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. 8. S obzirom na navedeno, kada se obrana okrivljenika, u kojoj poriče počinjenje navedenog prekršaja, analizira i dovede u vezu sa svim provedenim dokazima, kako pojedinačno, tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, prvenstveno nalazom i mišljenjem prometnog vještaka mr. sc. Roberta Spudića, dipl. ing., to i sud u potpunosti nalazi utvrđenim da su se u ponašanju okrivljenika ostvarila sva obilježja djela prekršaja za koji se optužuje.

9. Stoga je sud okrivljenika za navedeno prekršajno djelo i proglasio krivim, te mu izrekao novčanu kaznu koja odgovara značaju i težini počinjenog prekršaja, stupnju njegove odgovornosti i stupnju povrijeđenosti zaštićenog dobra, smatrajući da će se izrečenom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja. 10. Prilikom odmjeravanja novčane kazne sud je okrivljeniku kao otegotnu okolnost uzeo da je do sada već jednom pravomoćno kažnjen za prekršaj iz područja Zakona o sigurnosti prometa na cestama, (prekršaj iz čl. 199. st. 6. navedenog Zakona, po obaveznom prekršajnom nalogu PU zagrebačke, II postaje prometne policije Zagreb, KIasa: 211-0/724-2/47227, pravomoćan 31. siječnja 2025.), što je vidljivo iz izvatka iz prekršajne evidencije  koji je sud pročitao, dok posebnih olakotnih okolnosti kod okrivljenika nije našao. 11.

Nadalje, sud je u konkretnom slučaju na okrivljenika primijenio odredbu čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona (....), tako da, ako okrivljenik u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti. 12. Temeljem u izreci citiranog propisa, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, budući postoji opasnost, imajući pri tome u vidu značaj, težinu i društvenu opasnost počinjenog prekršajnog djela, a posebice cijeneći pri tome činjenicu da je do sada već jednom pravomoćno kažnjen za prekršaj iz područja Zakona o sigurnosti prometa na cestama, (prekršaj iz čl. 199. st. 6. po obaveznom prekršajnom nalogu PU zagrebačke, II postaje prometne policije Zagreb,

KIasa: ..., pravomoćan 31. siječnja 2025.), što je vidljivo iz izvatka iz prekršajne evidencije, koji je sud pročitao, čime se ukazuje na sklonost okrivljenika u činjenju prekršajnih djela iz područja Zakona o sigurnosti prometa na cestama, radi čega je potrebno na određeno vrijeme, okrivljeniku, zabraniti kao vozaču vozila B kategorije sudjelovanje u prometu na cesti. Izricanje ove zaštitne mjere, u konkretnom slučaju je nužno zbog okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje prekršaja, koji su predmet ovog postupka i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenika, a duljina trajanja izrečene mjere od jednog mjeseca u okviru je, zakonom propisanog raspona od jednog mjeseca do dvije godine.

13. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenik proglašen krivim, to je dužan naknaditi troškove prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 1. t. 2. i t. 3. Prekršajnog zakona, tj. trošak prometnog vještačenja prema računu prometnog vještaka, koji iznos sud smatra opravdanim s obzirom na utrošeno vrijeme i složenost predmeta, trošak prema zahtjevu za naknadu troškova PU zagrebačke I Postaje prometne policije, te paušalnu svotu odmjerenu obzirom na složenost, duljinu trajanja postupka i njegovo imovno stanje. 14. Sud je okrivljenika oslobodio optužbe za prekršajno djelo opisano pod točkom 2. izreke presude, budući nije našao dokazanim da je isto počinio.

Naime, okrivljenik je u svojoj obrani u potpunosti porekao počinjenje ovog prekršaja, navodeći da je postupao po uputi policijskih službenika koji su mu rekli da do dolaska djelatnika policije koji će obavljati očevid, ne pomiče vozilo, dok se djelatnik policije, koji je prema podacima iz zapisnika o očevidu, obavljao očevid, nije odazivao upućenim pozivima, a drugi dokazi nisu navedeni, niti priloženi spisu predmeta, imajući pri tome u vidu i da je odredbom čl. 176. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano da vozači, sudionici prometne nesreće, u kojoj je uzrokovana samo materijalna šteta na vozilima, dužni su, ukoliko je to moguće, odmah ukloniti vozila s kolnika, omogućiti nesmetano odvijanje prometa, popuniti i potpisati Europsko izvješće o nesreći ili na drugi način razmijeniti osobne podatke i podatke o vozilima, a iz obaveznog prekršajnog naloga proizlazi da se radi o prometnoj nesreći s ozlijeđenom osobom, jer je okrivljenik zadobio tjelesne ozljede, što proizlazi i iz liječničke dokumentacije, tako da i sud, sa sigurnošću, ne nalazi dokazanim da li je okrivljenik počinio navedeno prekršajno djelo, pa je u skladu s načelom in dubio pro reo, po kojemu se u slučaju sumnje u pogledu odlučnih činjenica rješava u korist okrivljenika, temeljem čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona istoga i oslobodio optužbe za opisano prekršajno djelo.

15. Nadalje, sud je okrivljenika temeljem čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe i za prekršajno djelo opisano pod točkom 3. izreke presude. Naime, protupravno ponašanje opisano u obaveznom prekršajnom nalogu, ne predstavlja prekršaj iz čl. 236. st. 1. i st. 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, budući je odredbom čl. 236. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano da  vozila u prometu na cesti moraju udovoljavati propisanim uvjetima glede dimenzija, najveće dopuštene mase, osovinskog opterećenja i zaštite okoliša te imati ispravne propisane uređaje i opremu, a odredbom čl. 236. st. 7. istog Zakona je propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 260,00 eura kuna kazniti za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka, a nedostaci utvrđeni tijekom tehničkog pregleda vozila, posebnim propisom, kategorizirani su kao veći.

Dakle, da bi se radilo o prekršaju iz članka 236. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama moraju kumulativno biti ostvarena njegova bitna obilježja i to da su nedostaci utvrđeni tijekom tehničkog pregleda vozila i da su posebnim propisom, kategorizirani  kao veći. Međutim u obaveznom prekršajnom nalogu nije navedeno, niti je vidljivo da li su nedostaci utvrđeni tehničkim pregledom, pa djelo za koje se optužuje okrivljenik po propisu, nije prekršaj. 16. Naime, kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.  

Slijedom navedenog, kako činjenični opis djela prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret pod točkom 3. obaveznog prekršajnog naloga, ne sadrži obilježja djela prekršaja iz naprijed citirane odredbe, to je sud  okrivljenika za navedeno djelo prekršaja, temeljem čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona i oslobodio optužbe.' - piše u presudi koja nosi datum 9. ožujka 2025. g. Protiv te presude žalba nije dopuštena pa je samim tim ista pravomoćna. Presuda je kao dostavna naredba poslana okrivljeniku, Josipu Grbavcu, tužitelju, PU zagrebačkoj, I Postaji prometne policije  te oštećeniku, Miroslavu Petroviću iz Zagreba. Kako je uz ime oštećenika bila navedena točna adresa na kojoj je ranije živio skupa sa Sandrom Benčić, a prije kupnje stana u središtu Zagreba gdje par sada živi, odgonetnuli smo kako se radi o mužu saborske zastupnice Možemo.