Afera s Vedranom Pavlekom i isisavanjem blizu 30 milijuna eura iz CRO Ski saveza pomalo gubi na značaju i počinje je prekrivati tipični hrvatski zaborav. Sjetimo se koliko se krupnih afera tako razvodnilo. Primjerice, pita li se itko što je s osumnjčenima Damirom Škugorom i ostalima koje je Uskok teretio za pljačku skoro milijardu kuna u aferi Plin za cent. Tko zna gde je sada i što radi osumnjičeni ZG poduzetnik Goran Husić. S njima u istom procesu okrivljeni odvjetnik Josip Šurjak radi punom parom svoj temeljni posao. U međuvremenu Pavlek je u svom egzilu u Kazahstanu, pisalo se kako je potegao neke veze da dobije tamošnje državljanstvo ali i da će se oženiti Kazahstankom pa će tako izbjeći ruku hrvatskog pravosuđa. No, dok je on nedostupan, njegova pomoćnica u toj krim priči, Slovakinja koja je bila direktorica u tvrtci koja je poslužila za isisavanje milijuna, a koja je završila u istražnom zatvoru, preko odvjetnika poslala je sudu žalbu. Taj je dokument, koji u nastavku donosimo, zanimljiv iz više aspekata. Citiramo mali dio: 'Što se tiče žalbenih navoda 4. okrivljene Martine Strezenicke o tome da se u njezinom nadziranom razgovoru s Vedranom Pavlekom ne spominje iznos od 600, 700 tisuća eura, već „600, 700 nešto što je bilo na…ne, to je još tamo…“, valja istaknuti kako je pravilno sudac istrage zaključio kako postoji osnovana sumnja da se doista radi o iznosu novca jer se taj iznos spominje u kontekstu raspolaganja znatnim novčanim iznosom koji 4. okrivljenica još uvijek nije oprala....'. Slijede detalji....

Na Županijskom sudu u Zagrebu, vijeću sastavljeno od sudaca toga suda Renate Miličević, kao predsjednice vijeća, te Koraljke Bumči i Irene Kvaternik, kao članica vijeća, odlučivalo je u kaznenom predmetu protiv 1. okrivljenog Vedrana Pavleka i dr., zbog kaznenog djela iz članka 291. stavka 1. i 2. i dr. Kaznenog zakona. Zapravo, postupali su povodom žalbe 4. okrivljene Slovakinje Martine Strezenicki podnesene protiv rješenja suca istrage  od 26. lipnja 2026. o produljenju istražnog zatvora. Na sjednici vijeća održanoj 13. srpnja 2026., odbili su njenu žalbu kao neosnovanu. Citiramo  Obrazloženje:

'1. U kaznenom predmetu koji se vodi protiv 1. okrivljenog Vedrana Pavleka i dr., a u bitnome protiv 4. okrivljene Martine Strezenicke , zbog osnovane sumnje da je počinila kazneno djelo pomaganja u zlouporabi položaja i ovlasti počinjeno u sastavu zločinačkog udruženja iz članka 291. stavaka 1. i 2. u vezi s člankom 38. i člankom 329. stavkom 1. točkom 4. i stavkom 2. KZ/11. te dva kaznena djela pranja novca počinjena u sastavu zločinačkog udruženja iz članka 265. stavaka 1. i 5. u vezi s člankom 329. stavkom 1. točkom 3. KZ/11., u vezi s člankom 52. KZ/11., rješenjem suca istrage poslovni broj Kir-Us-109/2026 od 26. lipnja 2026. produljen je istražni zatvor protiv 4. okrivljenice po zakonskoj osnovi iz članka 123. stavka 1. točke 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ ... – dalje u tekstu: ZKP).

2. Protiv navedenog rješenja pravovremenu žalbu podnijela je 4. okrivljena Martina Strezenicka po branitelju Karlu Novoselu, odvjetniku u Zagrebu, navodeći da se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te povrede kaznenog zakona. Međutim, sadržajno se žali samo zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te bitne povrede odredaba kaznenog postupka i predlaže preinačiti pobijano rješenje i ukinuti joj istražni zatvor, podredno ukinuti pobijano rješenje i predmet uputiti sucu istrage na ponovno odlučivanje.

3. Žalba nije osnovana. 4. Protivno žalbenim navodima, pravilno je i na zakonu osnovano sudac istrage produljio istražni zatvor protiv 4. okrivljene Martine Strezenicke po zakonskoj osnovi iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP-a. 5. Ponajprije valja istaknuti kako je sudac istrage u obrazloženju pobijanog rješenja, u skladu s odredbom članka 124. stavka 3. ZKP-a, određeno i potpuno izložio činjenice i dokaze iz kojih proizlazi postojanje osnovane sumnje da je 4. okrivljena Martina Strezenicka počinila inkriminirana kaznena djela, postojanje osobitih okolnosti iz kojih proizlazi konkretna i realno predvidiva opasnost od ponavljanja kaznenog djela iz zakonske osnove članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP-a, kao i razloge zbog kojih smatra da se svrha istražnog zatvora ne može ostvariti drugom blažom mjerom te okolnosti koje opravdavaju daljnju primjenu najstrože mjere istražnog zatvora. O svim navedenim odlučnim činjenicama sudac istrage je dao jasne i valjano obrazložene razloge, koje u cijelosti kao dostatne i relevantne prihvaća i ovo vijeće.

5.1. Shodno tome, nisu osnovani ponavljajući žalbeni navodi da se pobijano rješenje temelji na „pukim pretpostavkama, nagađanjima i nedokazanim hipotezama“ kao i „hipotezama i paušalnim navodima“ jer je pobijano rješenje potpuno jasno, razumljivo i neproturječno te time u cijelosti usklađeno sa standardima i zahtjevima ustavnog i konvencijskog prava na slobodu. Stoga donošenjem pobijanog rješenja nije učinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP -a.

6. Tako je sudac istrage pravilno utvrdio da i nadalje postoji osnovana sumnja da je 4. okrivljena Martina Strezenicka počinila kazneno djelo pomaganja u zlouporabi položaja i ovlasti počinjeno u sastavu zločinačkog udruženja iz članka 291. stavaka 1. i 2. u vezi s člankom 38. i člankom 329. stavkom 1. točkom 4. i stavkom 2. KZ/11. te dva kaznena djela pranja novca počinjena u sastavu zločinačkog udruženja iz članka 265. stavaka 1. i 5. u vezi s člankom 329. stavkom 1. točkom 3. KZ/11., u vezi s člankom 52. KZ/11., koja joj se stavljaju na teret rješenjem Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta o provođenju istrage broj Kis-Us-16/2026 od 27. ožujka 2026.

Osnovana sumnja uvijek se mora odnositi na određenu osobu kao počinitelja kaznenog djela, pri čemu zaključak o postojanju osnovane sumnje mora predstavljati zaokruženu cjelinu i ozbiljniju razinu sumnje koja upućuje upravo na konkretnu osobu kao počinitelja kaznenog djela. Takva osnovana sumnja u odnosu na 4. okrivljenu Martinu Strezenicku i inkriminirana joj kaznena djela proizlazi iz podataka i dokaza na kojima se temelji rješenje o provođenju istrage, a osobito iz rezultata provedenih posebnih dokaznih radnji, operativne analize transakcija Ureda za sprječavanje pranja novca, materijalne dokumentacije pribavljene od Hrvatskog skijaškog saveza (dalje: Hrvatski skijaški savez ili HSS), prometa po bankovnim računima HSS-a, druge pribavljene poslovne dokumentacije te iz Izvješća o provedenoj analitičkoj obradi podataka Porezne uprave, Samostalnog sektora za financijske istrage od 25. ožujka 2026.

Time je vjerojatnost počinjenja inkriminiranih kaznenih djela utvrđena u dovoljnom stupnju da bi na taj način bila ispunjena opća zakonska pretpostavka iz članka 123. stavka 1. ZKP-a za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora. 6.1. Ovdje još jednom treba napomenuti kako sudac istrage niti ovo vijeće prilikom ocjenjivanja postojanja osnovane sumnje kao opće zakonske pretpostavke za primjenu mjere istražnog zatvora nisu ovlašteni utvrđivati činjenice niti ocjenjivati dokaze, već je to ovlast raspravnog vijeća nakon provedenog dokaznog postupka, ukoliko optužnica bude podignuta i potom potvrđena. Prema tome, žalbeni navodi 4. okrivljene Martine Strezenicke kojima ona osporava svoju povezanost s trgovačkim društvom Alpine Sport Services Inc. te bankovnim računima toga društva predstavljaju iznošenje obrane i stoga nisu podložni preispitivanju ovoga vijeća prilikom odlučivanja o istražnom zatvoru.

Međutim, valja napomenuti kako su povezanost 4. okrivljene RG s trgovačkim društvom Alpine Sport Services Inc., kao i njezina uloga u tom društvu, jasno i valjano izneseni od strane suca istrage, osobito u točkama 11., 12., 18. i 29. obrazloženja pobijanog rješenja. 7. Isto tako, ocjena je ovog vijeća kako i nadalje postoji opasnost od ponavljanja kaznenog djela iz zakonske osnove članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP -a, čime je ispunjena i posebna zakonska pretpostavka za daljnju primjenu istražnog zatvora. Kako je to pravilno utvrdio sudac istrage, takva opasnost proizlazi iz načina okolnosti počinjenja kaznenih djela koja se 4. okrivljenoj ĆG stavljaju na teret, budući da je osnovano sumnjiva da je djelovala kao članica zločinačkog udruženja koje je iz Hrvatskog skijaškog saveza nezakonito izvuklo ukupni novčani iznos od najmanje 29.895.815,32 eura, a da je njoj preostao znatan novčani iznos od oko 4.141.625,69 eura.

Pored takvog izraženog lukrativnog motiva, ali i izrazite konspirativnosti koja karakterizira inkriminirano zločinačko udruženje, iz rezultata posebnih dokaznih radnji proizlazi kako 4. okrivljena Martina Strezenicka  još uvijek raspolaže sa znatnim novčanim iznosom kojeg još uvijek nije „oprala“. Upravo iz duljine inkriminiranog razdoblja te znatnog iznosa izvučenog novca proizlazi iznimno visoki stupanj kriminalne volje i upornosti 4. okrivljene Martinu Strezenicku u činjenju kaznenih djela, a time i razborita opasnost od nastavka iste protupravne aktivnosti ponavljanjem istog ili istovrsnog kaznenog djela.

7.1. Što se tiče žalbenih navoda 4. okrivljene Martine Strezenicke o tome da se u njezinom nadziranom razgovoru s Vedranom Pavlekom ne spominje iznos od 600, 700 tisuća eura, već „600, 700 nešto što je bilo na…ne, to je još tamo…“, valja istaknuti kako je pravilno sudac istrage zaključio kako postoji osnovana sumnja da se doista radi o iznosu novca jer se taj iznos spominje u kontekstu raspolaganja znatnim novčanim iznosom koji 4. okrivljenica još uvijek nije oprala.

8. Povezujući sve prethodno izložene okolnosti u zaokruženu cjelinu, ocjena je i ovog vijeća kako se opasnost od ponavljanja kaznenog djela može s uspjehom otkloniti isključivo daljnjom primjenom mjere istražnog zatvora, a ne i primjenom blažih mjera opreza ili istražnog zatvora u domu, imajući u vidu intenzitet i značaj osobitih okolnosti na kojima se takva opasnost temelji, kao i svrhu zbog koje je istražni zatvor određen i produljivan, osobito mogućnost daljnjeg protupravnog raspolaganja 4. okrivljene Martine Strezenicke s novcem za koji postoji osnovana sumnja da je nezakonito izvučen iz Hrvatskog skijaškog saveza. Uz to, primjena mjere istražnog zatvora u domu nije niti iznimno opravdana u okolnostima konkretnog slučaja u smislu odredbe članka 119. stavka 1. ZKP-a.

8.1. Pritom neosnovano 4. okrivljena Martina Strezenicka tvrdi da sudac istrage o nemogućnosti primjene blažih mjera nije dao dostatne razloge te da se radi o „spekulativnom i hipotetskom zaključivanju“ jer je sudac istrage nakon veoma jasnog i detaljnog izlaganja opće i posebne zakonske pretpostavke za primjenu istražnog zatvora nedvosmisleno istaknuo kako se, cijeneći sve izložene okolnosti, svrha istražnog zatvora ne može otkloniti nekom drugom blažom mjerom, već isključivo mjerom istražnog zatvora.

9. Nisu osnovani niti žalbeni navodi 4. okrivljene Martine Strezenicke da je pobijano rješenje suštinski isto prethodnim rješenjima o određivanju i produljenju istražnog zatvora te da ono ne predstavlja „argumentativni napredak“, čime se sadržajno upire na povredu dinamičkog pristupa. Imajući u vidu ozbiljnost i težinu osobitih okolnosti iz kojih proizlazi postojanje iteracijske opasnosti, u konkretnom slučaju nije povrijeđen dinamički pristup jer se izložene osobite okolnosti nisu promijenile od trenutka određivanja istražnog zatvora te u svojoj ukupnosti nisu izgubile na svojem značaju i relevantnosti zbog proteka vremena od određivanja istražnog zatvora, koji protiv 4. okrivljene Martine Strezenicke teče od uhićenja 26. ožujka 2026.

10. Slijedom svih izloženih okolnosti koje upućuju na postojanje osnovane sumnje i opasnosti od ponavljanja kaznenog djela i koje su dostatno individualizirane i iscrpno obrazložene, produljenje istražnog zatvora protiv 4. okrivljene Martine Strezenicke je zakonito i razmjerno postizanju legitimnog cilja jer u konkretnom slučaju zahtjevi javnog interesa i očuvanja sigurnosti pretežu nad njezinim pravom na slobodu. 10.1. Pritom je u odnosu na žalbene navode o povredi prava na pravično suđenje potrebno još jednom istaknuti kako se članak 29. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) ne primjenjuje na postupke određivanja i produljenja istražnog zatvora jer se u tom postupku ne odlučuje „o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela“ (odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-1880/2026 od 16. lipnja 2026., točka 9.), dok je na sve odlučne žalbene razloge koje 4. okrivljenica podvodi pod povredu toga prava već ranije odgovoreno.

11. Prijedlogu 4. okrivljene Martine Strezenicke da se nju i njezinog branitelja pozove na sjednicu drugostupanjskog vijeća nije udovoljeno jer odredbom članka 495. ZKP-a nije propisana odgovarajuća primjena odredbe članka 475. ZKP-a na postupak o žalbi protiv rješenja. 12. Kako žalbenim navodima nije dovedena u sumnju ispravnost i zakonska utemeljenost odluke suca istrage, a ovo vijeće ispitujući pobijano rješenje u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP-a nije utvrdilo povrede navedene u toj odredbi, na koje pazi po službenoj dužnosti, to je na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP- a riješeno kao u izreci ovog rješenja.' - piše u dokumentu od 13. srpnja 2026. koji je potpisala predsjednica Vijeća, sutkinja Renata Miličević.

Tu se radi o pravomoćnoj odluci. Podsjećamo i na naš prethodni ČLANAK iz travnja o.g.: 'TAJNE VLASNIČKOG LISTA Uhićena Pavlekova Slovakinja  sklopila ugovor s mrtvacem kako bi uknjižila vilu u Istri, sve ovjerila javna bilježnica u Višnjanu'. U podnaslovu smo tada naveli: 'Razotkriveno je kako je tvorac Pavlekovog isisavanja blizu 30 milijuna eura iz Hrvatskog skijaškog saveza Manfred Schoenberger koji je preminuo 2020. g., no Martina Streženička uknjižila se na njegovu vilu 2022. i to temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju solemniziranom 18. listopada 2021....'. 

SMS Rentacar