Kada je Uskok objavio detalje nejavne istrage, zbog opravdanog interesa javnosti, vezano uz deponiranje tona otpada u kamenolomu zlatara Paška Dodića kraj Benkovca postalo je jasno kakve su se tu muljaže dogodile prigodom dovoza i skladištenja otpada i to na lokaciji koja nije niti legalizirana za takav deponij. Podsjetimo da smo prethodno objavili ČLANAK kako je Franciska Dodić s Monikom Šincek imala u suvlasništvu tvrtku IZOXECO koja je gurnuta u stečaj, a u kojoj su obje bile direktorice. Znakovito je kako su dva najveća vjerovnika te tvrtke IZOXECO zapravo supružnici Dodić.
Iako je Franciska Dodić istražiteljima nakon uhićenja tvrdila kako je naivno uvučena u te aktivnosti sa Šincekovima koji su bili poduzetni i dobivali nagrade za inovacije, tek joj predstoji put da to i dokaže. Paradoksalno je kako su Šincekovi skupa s Franciskom Dodić promovirali projekte te tvrtke kao rješenje za mikroplastiku dok su istodobno Hrvatsku zatrpavali gomilama plastičnog i drugog otpada koji je kao mikrplastika završio posvuda. Tako smo pronašli promotivni članak na jednom jahtaškom portalu, objavljen u srpnju 2023. pod naslovom: 'IZOXECO – Tračak sunca na horizontu bitke s nereciklabilnim plastičnim otpadom'. Citiramo iz tog članka:
'Uz sve veći problem onečišćenja plastičnim otpadom, naši oceani su pod velikom prijetnjom mikroplastike koja ulazi u morske ekosustave. Tračak sunca je na horizontu jer su Josip i Monika Šincek razvili međunarodno nagrađivanu tehnologiju koja plastiku koja se ne može reciklirati pretvara u građevinske materijale za inovativne proizvode poput njihovih plutajućih pontona. Počevši s pogonom za reciklažu plastike u Varaždinu, ubrzo su shvatili da se veliki dio reciklirane plastike ne može reciklirati. Preko svoje tvrtke Tipos Resurs iskoristili su svoje iskustvo u građevinarstvu i znanosti o okolišu kako bi razvili metodu pretvaranja problematičnog otpada koji se ne može reciklirati u korisne građevinske materijale.
Započeli su s akustičnim barijerama za ceste, a zatim su prešli na proizvode kao što su montažni zidovi za zgrade, kripte za groblja i plutajući pontoni visokih performansi pod svojim brendom IZOX ECO. Potom su povećali proizvodnju izgradnjom proizvodnog pogona od cca 50 000 m2 u Gospiću, kao i mrežom dobavljača nereciklabilnog plastičnog otpada koja uključuje reciklažne objekte iz Italije, Austrije i Slovenije. Osvojili su više od desetak međunarodnih nagrada za svoje inovacije, a uskoro planiraju licencirati svoju tehnologiju diljem svijeta. Uz sve veći problem onečišćenja plastičnim otpadom, naši oceani su pod velikom prijetnjom mikroplastike koja ulazi u morske ekosustave. Tračak sunca je na horizontu jer su Josip i Monika Šincek razvili međunarodno nagrađivanu tehnologiju koja plastiku koja se ne može reciklirati pretvara u građevinske materijale za inovativne proizvode poput njihovih plutajućih pontona.
Počevši s pogonom za reciklažu plastike u Varaždinu, ubrzo su shvatili da se veliki dio reciklirane plastike ne može reciklirati. Preko svoje tvrtke Tipos Resurs iskoristili su svoje iskustvo u građevinarstvu i znanosti o okolišu kako bi razvili metodu pretvaranja problematičnog otpada koji se ne može reciklirati u korisne građevinske materijale. Započeli su s akustičnim barijerama za ceste, a zatim su prešli na proizvode kao što su montažni zidovi za zgrade, kripte za groblja i plutajući pontoni visokih performansi pod svojim brendom IZOXECO. Potom su povećali proizvodnju izgradnjom proizvodnog pogona od cca 50 000 m2 u Gospiću, kao i mrežom dobavljača nereciklabilnog plastičnog otpada koja uključuje reciklažne objekte iz Italije, Austrije i Slovenije. Osvojili su više od desetak međunarodnih nagrada za svoje inovacije, a uskoro planiraju licencirati svoju tehnologiju diljem svijeta...' - piše u tom promo članku o Šincekovima i tvrtci koju je Monika Šincek osnovala s Franciskom Dodić.
Dakle, tu je riječ o tvrtci IZOTEXCO koja je završila u predstečaju koji je u ime te tvrtke pokrenuo njhov odvjetnik Krunoslav Vukalović iz Varaždina. Tvrtka je registrirana na Štefanovečkoj cesti 2 u Zagrebu, gdje je sjedište poslovnog carstva Dodićevih. No, taj odvjetnik nije samo zadužen za predstečaj te tvrtke koja se predstavljala skupa sa Šincekovima kao svjetski inovator i zaštitnik okoliša od mikroplastike već i u jednom drugom sporu Zlatarne Dodić i ZG Čistoće. Upravo taj spor dokazuje kako su Dodići vrlo šparni kad su njihovi osobni interesi posrijedi i kako se, iako slove za mega bogataše, ne žele odreći niti jednog eura ni centa. Kad bi Republika Hrvatska tako skrbila o svojim interesima, odnosno novcima poreznih obveznika, poput Dodića, bili bismo zacijelo bogatiji od Švicarske.
No, to nije tako pa se tako zna kako će Hrvatska platiti 30 milijuna eura štete za sanaciju otpada tvrtke Tipos Resurs Monike Šincek, sudeći po službenom izvješću stečajne upraviteljice Ane Ikić o čemu smo pisali u prethodnom ČLANKU. U nastavku ćemo dokumentirano objasniti kako to Dodići brane svaki svoj cent i euro pa su tako pokrenuli i spor zbog faktura za odvoz smeća ispred njhove zgrade u Zagrebu. Naime, tužili su zagrebačku Čistoću jer je Zlatarni Dodić ispostavljala fakture za odvoz smeća s lokacije Šefanovečka 2 u zagrebačkoj Dubravi gdje je sjedište te tvrtke.
U sporu ih je zastupao odvjetnik Krunoslav Vukalović koji je pokušao i uspio uvjeriti sutkinju kako taj kontejner ne pripada Zlatarni Dodić već drugom korisniku. Inače, na toj se adresi nalazi više poslovnih objekata i zgrada s velikim parkingom, sve na površini od 2454 m2. Ispred ulaza u taj kompleks jasno je istaknuto kako je to privatno vlasništvo Dodić grupe, Zlatarne Dodić i Gold Caffea. No, provjerom u vlasničkom listu utvrdili smo kako je cijeli kompleks u Štefanovečkoj 2 upisan na tvrtku Ring-nek čiji je vlasnik Filip Dodić, sin Franciske i Paška Dodića. Filip Dodić koji se u javnosti eksponira kao zlatar i stručnjak za dijamante s GIA certifikatom, dakle certifikatom Međunarodnog gemološkog udruženja, vlasnik je i direktor ne samo Zlatarne Dodić već i tvrtke Plitvice Shop. Preko te tvrtke Dodići imaju poznati Plitvice Mall u Čatrnji kraj Rakovice. Plitvice Mall se inače prostiru na 15856 m2.
Osim poslovne zgrade s brojnim dućanima u rasponu od Kika, preko Tommy marketa, Tiska tu je benzinska stanica te naravno i Zlatarna Dodić. Dakle, u fokusu ove priče nam je spor koji je Zlatarna Dodić pokrenula protiv zagrebačke Čistoće zbog računa od par stotina eura koji su smatrali kako ne moraju platiti. Citiramo sudski dokument iz kojeg je vidljiv taj cijeli spor:
'Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Carmen Topalušić, a po prijedlogu sudske savjetnice Martine Jurun, u pravnoj stvari tužitelja Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Čistoća, Zagreb, Radnička cesta 82, OIB: 85584865987, zastupanog po punomoćnici Dori Hanžeković Žuža, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Hanžeković & partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika ZLATARNA DODIĆ D.O.O., Zagreb, Avenija Dubrava 2, OIB: 98778908478, zastupan po punomoćniku Krunoslavu Vukaloviću, odvjetniku iz Varaždina, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 8. prosinca 2022., u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužitelja Ive Dragun, odvjetničke vježbenice u OD Hanžeković & partneri i punomoćnika tuženika, 16. siječnja 2023.
p r e su d i o je
I Ukida se u cijelosti platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Mladena Ježeka iz Zagreba, poslovni broj Ovrv-40486/20 od 23. prosinca 2020. te se u cijelosti odbija tužbeni zahtjev.
II Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 373,28 eura/2812,50 kuna.
Obrazloženje
1. Na prijedlog tužitelja javni bilježnik Mladen Ježek iz Zagreba donio je rješenje o ovrsi poslovni broj Ovrv-40486/20 od 23. prosinca 2020. na temelju vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga od 30. studenog 2020. kojim je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 3.622,32 kn s pripadajućim zateznim kamatama i troškovima ovršnog postupka.
2. Tuženik je protiv navedenog rješenja o ovrsi pravodobno podnio prigovor te je rješenjem ovog suda poslovni broj Povrv-1294/2021-2 od 10. svibnja 2021. stavljeno izvan snage rješenje o ovrsi u dijelu u kojem je određena ovrha i postupak je nastavljen kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.
3. Tuženik je u prigovoru istaknuo kako su računi od Čistoće izdani u 2020. godini izdani za kontejnere koji nisu u vlasništvu tuženika te su radni nalozi potpisivani od strane osoba koje nisu zaposlenici tuženika. Navodi kako su kod tužitelja osporavali navedene račune za koje se tuženiku naplaćuje usluga koju nije koristio. Kontejneri tuženika su zaključani u spremištu a naplaćuje im se pražnjenje tuđih kontejnera.
4. Tužitelj je podneskom od 24. svibnja 2021., naveo da osnova tužbenog zahtjeva proizlazi iz čl. 30. st. 5. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, prema kojem je obveznik plaćanja vlasnik i/ili posjednik nekretnine, odnosno vlasnik i/ili posjednik posebnog dijela nekretnine. Navodi da tuženik nije ovlašten samoinicijativno mijenjati podatke u matičnim evidencijama već mora na pisani zahtjev obavijestiti tužitelja da prostor neće biti u funkciji.
5. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u izvod iz poslovnih knjiga od 30. studeni 2020. (list 3 spisa), potvrdu o izvršenom uvidu u podatke MUP-a o adresi prebivališta (list 4 spisa), presliku računa (list 8-12 spisa), e-mail prepisku( list 6 i list 13 spisa), Prigovor (list 7 spisa), Ugovor br. 92/2017. (list 24-25 spisa), Zapisnik o zaduženju korisnika usluiga (list 26 spisa), preslike računa i radnih naloga (list 27-30 spisa), Opće uvjete poslovanja s korisnicima (list 3146), Dopuna cjenika(list 47 spisa), Odluku (list 48 spisa)Opće uvjete ugovora(list 49 spisa), Cjenik usluga (list 50-51 spisa), računi i radni nalozi (list 73-76 spisa), te je proveo dokaz saslušanjem tuženika.
6. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
7. Predmet spora je zahtjev za isplatu troškova za pruženu uslugu skupljanja, dovoza i odlaganja miješanog komunalnog otpada s lokacije Štefanovečka cesta 2, Zagreb za razdoblje veljača i travanj 2020.
8. Među strankama nije sporno da je tužitelj ovlašten na pružanje komunalne usluge odvoza komunalnog otpada, te da je tuženik vlasnik nekretnine dok je sporna osnova i visina tužbenog zahtjeva s obzirom na istaknuti prigovor tuženika da usluga nije pružena, odnosno nije pružena u opsegu za koji ga se tereti.
9. Uvidom u izvadak iz ovjerovljenih poslovnih knjiga od 30. studeni 2020., i prijepise računa, Ugovor br. 92/2017, sud je utvrdio da je tuženik zaveden kao korisnik usluge tužitelja za stambeni prostor na adresi u Štefanovečka cesta 2.
10. Međutim, za rješenje spora te pravilno utvrđenje činjeničnog i pravnog stanja bilo je bitno utvrditi pruža li tužitelj uslugu na utuženoj nekretnini, odnosno u kojoj ju mjeri pruža.
11. Iz Ugovora br. 92/2017 o skupljanju, odvozu i odlaganju miješanog komunalnog otpada, razvidno je da je tuženik naručio, a tužitelj se obvezao vršiti usluge skupljanja, odvoza i odlaganja miješanog komunalnog otpada s lokacije Štefanovečka cesta 2, Zagreb , i to iz jednog spremnika od 240 l i jednog spremnika od 1,1m3 po cijeni za uslugu skupljanja odvoza i odlaganja miješanog komunalnog otpada po jednom pražnjenju za spremnik od 240 l iznos od 42,27kn, a za spremnik od 1,1 m3 iznos od 193,98 kn. Ujedno je ugovoreno skupljanje, odvoz i odlaganje miješanog komunalnog otpada jednom tjedno.
12. Tuženik je na ročištu naveo kako je sklopio ugovor s tužiteljem o odvozu miješanog komunalnog otpada iz spremnika od 240 l i spremnika od 1,1 m3, ali s druge je strane naveo kako je tužitelj naplaćivao račune za tzv. treći spremnik u utuženom razdoblju veljače i travnja 2020. g., dok su ugovoreni spremnici bili spremljeni u skladištu, to jest nisu bili vani. Tuženik je također naveo kako se tzv. treći spremnik uopće nije odnosio na njega već na neke druge potrošače, a on taj spremnik nije koristio niti ugovorio.
13. Iz radnog naloga br. 070602/4/2020 (list 74 spisa) i radnog naloga 070602/2/2020 (list 76 spisa) proizlazi da su se praznila po dva kontejnera 1100L umjesto dogovorenog jednog. Također, na računu br. 61892/2020 (list 73 spisa) je obračunata cijena za 7 kontejnera spremnika 1100L za mjesec travanj, a na računu br. U-28928/2020(list 75 spisa) je obračunata cijena za 7 kontejnera spremnika 1100L za mjesec travanj, dok je Ugovorom dogovoreno da se prazni jednom tjedno jedan spremnika od 240 l i jedan spremnik od 1,1m3.
14. Kako tuženik kroz postupak spori da je koristio uslugu odvoza komunalnog otpada na način na koji mu je to naplaćeno,te spori da je potpisao radne naloge, na tužitelju je bio teret dokazivanja tvrdnji da je pružio uslugu koju je i naplatio, a sve sukladno čl. 221.a Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 57/11, 25/13, 89/14 – u daljnjem tekstu: ZPP/14).
15. Tužitelj kroz postupak nije dokazao da je predmetna usluga izvršena na način i u opsegu koji je navedena na računima, radnim nalozima i izvodu iz poslovnih knjiga.
16. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 451. st. 3. ZPP-a platni nalog ukinut je u cijelosti te je ujedno odbijen tužbeni zahtjev u cijelosti sukladno Zaključku br. 3. sa sastanka Vrhovnog suda Republike Hrvatske sa predsjednicima građanskih odjela županjskih sudova održanom 2. lipnja 2017.
17. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 – u daljnjem tekstu: ZPP). Obzirom da je tužitelj izgubio parnicu dužan je tuženiku naknaditi trošak zastupanja na ročištima održanim 1. prosinca 2021., 1. srpnja 2022. te 8. prosinca 2022., od po 50 bodova (Tbr.9/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/2022, 126/2022 – dalje OT), što uz važeću vrijednost jednog boda od 15,00 kn (Tbr. 50 OT) i iznos PDV-a od 25%, ukupno iznosi 373,28 eura/2812,50 kuna.
Nije osnovan trošak sastava prigovora jer navedeni trošak nije ni nastao budući da tada tuženik nije zastupan po punomoćniku.
18. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki II izreke presude. U Zagrebu 16. siječnja 2023.' - piše u presudi koju je donijela sutkinja Carmen Topalušić.