Dokumentarni serijal Gangsteri u odijelima kod nas je više puta repriziran na DokuTV pa su gledatelji stekli uvid u novu generaciju mafijaša. To nisu klasični gangsteri s pištoljima, ne bave se reketarenjem, iznudama, drogom.. To je serijal o novoj generaciji poduzetnika s one strane zakona koji u pravilu sofisticirane prijevare obavljaju u odijelima, često i s kravatama, te koji se bave intelektualnim vrstama prijevara, često inovativnim.

Tako u pravilu savršeno pronalaze rupe u zakonu zlorabeći prednosti digitalnog doba i omrežja. Žive na visokoj nozi, u vilama ili skupim penthousima (hotelskim ili stambenim, nebitno), voze vrhunske automobile, plove jahtama, lete privatnim zrakoplovima, piju arhivska vina i nazdravljaju šampanjcima iz najskupljih berbi i najrenomiranijih podruma, okruženi su zanosnim starletama....sve dok ih jednog dana ne sustigne istražni ili uhidbeni nalog. U pravilu takvi nalozi stižu iz SAD-a a akteri, koje na engleskom zovu White Collar Gangsters (ili bijeli ovratnici po košuljama uz koje idu i kravate). 

Jedna od takvih priča bila je i ona o svjetski poznatom Kimu Dotcomu, kontroverznom internetskom poduzetniku njemačko-finskog porijekla stvarnim imenom Kim Schmitz, rođenom 1974. godine. On je bio vlasnik Megauploada koji je godinama uspješno izbjegavao ruku američkog pravosuđa skrivajući se na Novom Zelandu. Američka pravna akcija protiv njega započela je 2012. godine i on je više godina uspješno odolijevao zahtjevima za izručenje živeći na luskuznom novozelandskom imanju.

Kimova tvrtka je bila financijski uspješna, no 2012. godine Ministarstvo pravosuđa Sjedinjenih Država oduzelo je njezinu internetsku stranicu i podiglo optužbe protiv Dotcoma, uključujući krivično kršenje autorskih prava, pranje novca, reket i prijevaru. Dotcom je u to vrijeme boravio na Novom Zelandu; na zahtjev američkih vlasti 2012. godine novozelandska policija izvršila je pretres u njegovom domu 2012. godine i uhitila ga. Dotcom je platio jamčevinu i prolazio kroz dugotrajne pravne postupke i žalbe sve kako bi izbjegao izručenje SAD-u.

No, novozelandski su sudovi na kraju odobrili izručenje. Schmitz je 2005. čak promijenio i prezime u Dotcom, kao "omaž tehnologiji koja ga je učinila milijunašem".  U to je vrijeme živio u Hong Kongu, gdje je i osnovao Megaupload. Na vrhuncu moći posjedovao je čak 18 luksuznih automobila i tri automobila s registarskim tablicama na kojima su pisali Hacker, Mafia i Stoned. Optužbe protiv njega u SAD-u bile su teške 500 milijuna dolara. 

Ta priča ilustrira kako se brzo mogu obogatiti na rubu ili s one strane zakona digitalni poduzetnici. O Kimu je snimljen dokumentarac pod nazivom "Caught in the Web" ili "Uhvaćen na webu" 2017. i to je bila priča o najtraženijem tadašnjem online čovjeku na svijetu. U kolovozu 2015. pao je još jedan internetski "teškaš" o kojem je također snimljen dokumentarac. Bio je to tzv. kralj digitalne valute - bitcoina znan i kao Mt. Gox. On je uhićen u Japanu, zbog nestanka milijuna dolara vrijednosti bitcoina.

Iza pseudonima Mt. Gox skrivao se Francuz Mark Karpeles (sada 40-godišnjak) koji je uhićen pod optužbom da je krivotvorio podatke u bilancama burze a koja je od 2010. do 2013. nosila 70 posto ukupnog svjetskog prometa bitcoina. Kad je u veljači 2014. bankrotirala, burza Mt. Gox imala je 750.000 bitcoina svojih klijenata a kroz manipulaciju algoritmima ulagačima je tijekom trgovanja ukradeno 100.000 bitcoina. Teretilo ga se da je kroz manipulacije nezakonito prisvojio bitcoina u vrijednosti 480 milijuna dolara po tadašnjem tečaju.

Još 27 milijuna dolara misteriozno je nestalo s računa Mt.Goxa u japanskim bankama. Karpeles je za gubitke krivio hakere i rupe u sigurnosnom sustavu burze. Tvrdio je da je vratio 200.000 izgubljenih bitcoina. U ožujku 2019. osuđen je na tokijskom okružnom zatvoru.  Slučaj Kima Dotcoma i tzv. Kuma Bitcoina, kako su nazvali Karpelesa, dokazuju da se svjetski istražni i pravosudni sustavi tek trebaju izboriti za sofisticirano procesuiranje internetski vještih i poduzetnih gangstera u odijelima. I u našem neposrednom susjedstvu našla se osoba koja je zapela za oko američkih istražitelja.

Podsjetimo na slučaj hakera iz Zaprešića koji je u travnju 2018. uhićen po međunarodnom nalogu. Vodio je internetski servis Webstresser koji je omogućavao korisnicima (njih preko 130.000!) da za mjesečnu pretplatu od 15 dolara izvršavaju DDoS napade na servere diljem svijeta. Radilo se o mladom Kristianu Razumu, hakeru, za kojeg su susjedi govorili kako je bio miran dječak koji im je pomagao oko kompjutera kada je trebalo.

Više detalja o njemu tada je otkrio američki sigurnosni stručnjak Brian Krebs na svojoj web stanici. Razumu je tada sudac istrage Županijskog suda u Velikoj Gorici odredio jednomjesečni istražni zatvor. Kao razloge za pritvaranje osumnjičenika sud je naveo dugotrajnost operacije i njezinu opsežnost, pribavljenu veliku imovinsku korist i mogućnost ponavljanja djela. Naime, Razumov server Webstresser.co nije bio lociran, pa je sud smatrao da bi osumnjičeni mogao nastaviti s ilegalnim aktivnostima puste li ga na slobodu. Večernji je svojedobno pisao da je Kristian Razum na internetu hakiranjem zaradio najmanje 1,5 milijuna dolara koje je ulagao u bitcoine.

Na kraju se, u srpnju prošle godine Općinsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici nagodilo se s Kristianom Razumom. Priznao je krivnju pa je osuđen na godinu dana zatvora, u koji neće morati ako u roku od četiri godine ne počini novo kazneno djelo. Uz to su od mladog Zaprešićana oduzeli 250.000 kuna za koje su smatrali da je zaradio rušenjem internetskih stranica.  U susjednoj Sloveniji jedan slučaj koji je završio na sudu.

U listopadu 2019.  objavljeno je kako je njemačka federalna policija uhitila Matjaža Škorjanca, slovenskog programera kojeg je SAD tražio zbog optužbi za kibernetičku kriminalitet. Škorjanc se teretio da je sudjelovao u kriminalnom reketu te upadima u računala zbog krađe kreditnih kartica i drugih podatka između 2008. i 2013., s štetom od 4,5 milijuna dolara. Početkom rujna 2019. američki savezni sud u Washingtonu podigao je optužnicu protiv Škorjanca, još jednog Slovenca, Amerikanca i Španjolca zbog reketiranja i zavjere da su počinili online i bankovne prijevare preko Darkode-a, internetske platforme koja je zatvorena 2015. godini.

Radilo se i o optužnici NiceHash, nazvanoj po web stranici koju je kreirao Škorjanc a koja je u vlasništvu slovenske tvrtke Revert čiji je on prokurist i u kojoj je poslove vodi njegov otac Martin. Optužnica protiv utemeljitelja NiceHash-a  uključivala je hakiranje i prijevare.  Ako Škorjanc i još trojica optuženih budu proglašeni krivim, prijeti im kazna do 50 godina zatvora. Slovenskim medijima otac Martin Škorjanc, koji je inače osnivač i direktor H-Bit-a, tvrtke koja je vlasnik Revert d.o.o. preko koje je osnovan sporni servis Nicehash, potvrdio je tada da je njegov sin uhićen u Njemačkoj na temelju optužnice i odgovarajućeg međunarodnog naloga za uhićenje.

Inače, vlasnik slovenskog H-Bit-a je istoimena nizozemska tvrtka kojom upravlja otac uhićenog, tako da je izvjesno da su Škorjanci iskoristili klasični model zametanja tvrtki i tragova novca. Škorjančev otac je slovenskim novinarima tvrdio kako nema pravne osnove za kazneno gonjenje jer je njegov sin već osuđen za isto krivično djelo i kaznu u cijelosti odslužio u Sloveniji. Američka tijela za provedbu zakona zatražila su Škorjančevo izručenje iz Slovenije još 2011. godine ali mu se sudilo u Sloveniji te je krajem 2013. godine bio osuđen u na četiri godine i deset mjeseci zatvora zbog izrade softvera Mariposa botnet.

Radilo se o zlonamjernom softveru koji je hakirao oko 12,7 milijuna računala širom svijeta. Tijekom suđenja Škorjancu u sudnicu u slovensko Orehovo došao je svjedočiti i agent američkog FBI-ja. Škorjanc je tada imao 22 godine. Preko njegove stranice Nicehash u prosincu 2017.  bilo je ukradeno oko 4.700 bitcoina, što sada vrijedi više od 70 milijuna dolara. Škorjanc je po izlasku iz zatvora obećavao kako će poduzeti sve da vrati izgubljene bitcoine i Nicehash platformu preko  koje je egzistiralo oko 700.000 "rudara" i njihovih obitelji.

Oni su zaradili preko milijardu i pol dolara Nicehasha samo u 2016. godini. Škorjanc se 2017. novinarima Dela povjerio kako mu je teško zbog sudske osude koju je izdržao jer od toga ne može pobjeći a s druge strane Nicehash je njegovo dijete i  životno djelo.  Novinaru Dela Škorjanc je kategorički tvrdio kako nije haker te da je optužen da je kreirao softver a koji su drugi koristili u kriminalne svrhe.  Na webu se Škorjančev Nicehash oglašava i danas kao kriptorudarska  tvrtka a kao takvu preporučivali su je i na hrvatskim forumima upućeni u tu problematiku.

Dospjela je zadnjih godina bila na vrh ljestvice IT kompanija u Sloveniji. Kriptorudarenje je pojam vezan uz trgovine digitalnom valutom butcoinom. Pronašli smo internetske definicije kriptorudarenja na portalu Crobitcoin. Tamo piše: "Kod tradicionalnih novčanih sistema, vlade jednostavno izdaju više novaca kada im je to potrebno. Međutim, kod bitcoina, novac nije izdan nego je otkriven. Računala diljem svijeta „rudare“ za bitcoin i pritom se međusobno natječu.

Ljudi šalju bitcoinove jedni drugima preko cijele bitcoin mreže cijelo vrijeme, ali da netko ne prati te transakcije i ne vodi evidenciju o njima, nitko ne bi znao tko ima koliko novca. Bitcoin mreža to sprječava na način da se sve transakcije obavljene u određenom periodu sakupljaju i stavljaju u lanac blokova. Posao rudara je u tom slučaju potvrđivanje i zapisivanje transakcija u glavnu knjigu, a kao nagradu rudar dobiva svotu bitcoina", rastumačen je sustav kriptorudarenja na Crobitcoinu. 

Zanimljivo je kako tržište bitcoina progresivno raste unatoč brojnim aferama koje prate digitalnu valutu. Bez obzira što mnoge web bitcoin tvrtke preko noći progutaju ogromne iznose a njihovi vlasnici naprasno iščeznu u drugi kraj svijeta, sve je više poklonika kriptovaluta i bitcoina. Također, i razni kriminalci diljem svijeta ulažu u bitcoine kako bi njihovo ilegalno zarađeno bogatstvo ostalo nedostupno istražiteljima i kako bi zamaskirali izvore golemih prihoda. Tako je prije dvije godine objavljeno kako je u Britaniji uhićen ilegalni uzgajivač kanabisa koji je zaradu uložio u bitcoine u vrijednosti 1,25 milijuna britanskih funta. 

Vratimo se sada na poveznicu ove priče s hrvatskom stvarnošću. Najveća hrvatska privatna kompanija Atlantic Grupa 29. lipnja pretprošle godine za članicu NO-a imenovana je Anju Svetinu Nabergoj iz Slovenije.  Na web stranicama tvrtke istaknute su njezine reference pa je uvodno napisano sljedeće: "Dr. Anja Svetina Nabergoj je predavač pri Hasso Plattner Institute of Design Sveučilišta u Stanfordu i izvanredni profesor pri Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljanii. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani.

Kao student na razmjeni provela je jednu godinu pohađajući International Management Program na IESEG Management School, Lille u Francuskoj nakon čega je završila redovni Magistarski studij o  poslovnom upravljanju (IMB), na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani", piše u životopisu članice NO Atlantic Grupe na njihovoj web stranici. Uz Svetinu Nabergoj na hrvatskom Sudregu upisana je američka adresa u Spanish Ranch Road u kalifornijskom Los Gatosu.

Kada smo provjerili adresu koju je članica NO-a upisala u slovenski trgovački registar Ajpes - ostali smo iznenađeni jer smo vidjeli kako je tamo prijavila ljubljansku adresu.  Potom smo u američkim registrima vidjeli kako je adresa koja je upisana uz Svetinu Nabergoj u NO-u Atlantic Grupe zapravo adresa na kojoj je živjela privremeno kao gošća prije desetak godina. Radi se o posjedu koji je u vlasništvu slovensko američkog bračnog para Bojane Fazarinc Morgenthaler i Marka Morgenthalera. Spomenuta Fazarinc Morgenthaler dugo je godina radila za IBM.

U jednom članku koji je slovenska članica u NO-u Atlantic Grupe napisala prije desetak godina kada je prvi puta otišla u SAD, navela je kako su ona i njezina obitelj na početku uživali gostoprimstvo prijatelja u Los Gatosu. Taj je članak objavljen 2010. i glasio je "Kalifornija malo drukčije". U članku je navela kako su prva dva tjedna živjeli kod prijatelja na prekrasnoj uzvisini u Los Gatosu. Evidentno je dakle da je  Svetina Nabergoj isprva u hrvatskom trgovačkom registru navela adresu na kojoj su živjeli kao gosti ona, njezin suprug Andrej Nabergoj i njihovo malo dijete. 

No, kasnije je taj podatak izmijenjen pa je sada Svetina Nabergoj upisana sa slovenskom adresom. Inače. predsjednk NO-a Atlantic Grupe je Zdenko Adrović koji je ujedno i predsjednik Hrvatske udruge banaka a zamjenik predsjednika NO-a je Siniša Petrović, profesor s katedre za Trgovačko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu kojeg je Zoran Milanović u vrijeme dok je bio premijer imenovao za predjsednika NO-a Ine. Tamo je, kažu upućeni, na sofisticiran način Petrović držao stanu Molu pa je isto njemu i supruzi odvjetnici Marijani Liszt donijelo neslućeni profit. Djelomično smo o tome već i pisali u zasebnom članku. 

Anja Svetina Nabergoj, članica NO-a Tedeschijeve Atlantic Grupe prije nego što je imenovana na tu poziciju sa svojim suprugom Andrejem Nabergojem iz inkriminiranog Nicehasha držala je predavanja i u Zagrebu. Tako je na Netokraciji objavljen podatak o njihovom zajedničkom nastupu  2006. na sljedeći način: 'Talks@Algebra: Sutra trk po dašak Stanforda i Silicijske doline u Zagrebu Ako vas zanima kako izgleda život i rad u Silicijskoj dolini, a posebice na Sveučilištu Stanford, te ako želite doznati više o Design Thinkingu, trendovima, tehnologiji i startupima, ne propustite sutrašnje predavanje Anje Svetine Nabergoj i Andreja Nabergoja na Visokom učilištu Algebra'.

(Članak je u originalnom izdanju objavljen u tiskanom izdanju tabloida Imperijal prošle godine).