Mediji su svojedobno pisali da je cijelu operaciju predstečajne nagodbe vodio tadašnji SDP-ov ministar financija, Slavko Linić, i to preko Ivana Berketa, člana uprave Viadukta, poznatog i po nagodbi u aferi Remorker. Podsjetimo, bivši financijski direktor Viadukta, Ivan Berket, svojedobno je priznao da je sudjelovao u izvlačenju novca iz cestarskih tvrtki, u aferi Remorker, te da je za pet godina suradnje s javnim cestarskim poduzećima njegova provizija zbog potpisivanja fiktivnog ugovora s tvrtkom koja je "koordinirala kooperante" iznosila oko 780.000 kuna. Nagodio se sa Uskokom te je dobio godinu dana zatvora. Zatvorska kazna mu je zamijenjena radom za opće dobro, tako da je Berket mogao nesmetano uživati u svojoj vili na Tuškancu, dok imovinu njegove bivše tvrtke Viadukt koja je otišla u stečaj 2017. danas krčme oni kojima je taj isti Viadukt otpisao preko 120 milijuna kuna duga u predstečaju. Stoga i ne čudi da je Ergović nakon svega u Jutarnjem listu prije dvije godine slavodobitno izjavio: 'Vidiš, malo je ljudi koji u životu dobiju priliku upravljati jednom ovakvom kompanijom. Još je manje onih koji, kad ih pogodi kriza kakva je nas pogodila, uspiju preživjeti i spasiti se od propasti. A koliko je onih koji nakon toga svega onda imaju mogućnost nastaviti s onim što su započeli? Kad stvari gledam na taj način, čini mi se da sam stvarno sretan čovjek'.

Lajkajte našu facebook stranicu

facebook.com/imperijal.net

Nedavno je u Lideru  objavljen intervju s Ivanom Ergovićem vlasnikom Nexe grupe u kojem on objašnjava kako je njegova tvrtka kupila Viaduktovu upravnu zgradu na atraktivnoj lokaciji u Kranjčevićevoj ulici u Zagrebu. 'Nexe d.d. otkupio je potraživanja od Privredne banke Zagreb te je kao razlučni vjerovnik Viadukta d.d. u stečaju sudjelovao u elektroničkoj javnoj dražbi prodaje nekretnina Viadukta d.d. u stečaju i dao najpovoljniju ponudu u iznosu 13.207.500 kuna za zgradu u Kranjčevićevoj ulici u Zagrebu. Ideja je da se počnemo baviti nekretninskim biznisom, što do sada nismo radili. Naš je plan staviti poslovnu zgradu u funkciju stvaranja dodane vrijednosti, a u skladu s urbanističkim planom uređenja', kaže Ergović.

Kuriozitet ove kupovine leži u činjenici da je Viadukt Ergovićevoj Nexe grupi u predstečaju, prije nekoliko godina otpisao više od 112 milijuna kuna duga, točnije 112, 876.470,73 da bi sada  Nexe kupovao Viaduktovu  poslovnu zgradu za 13, 207,500 kuna. A za 112 milijuna kuna koliko je  Viadukt otpisao Nexeova duga Ergović bi mogao kupiti skoro 10 Viaduktovih poslovnih zgrada. No, nije samo Viadukt otpisao višemilijunski dug Nexeu u predstečaju nego su desetine i desetine tvrtki i banaka otpisali na desetine i stotine milijuna kuna duga. Neki mediji su se tada zapitali kako je Ivan Ergović ostao vlasnik Nexe grupe kad je u predstečaju utvrđeno dugovanje od skoro 3 milijarde kuna.

Podsjetimo, najveći gubitnici predstečajne nagodbe Nexe grupe su financijske ustanove od kojih je skoro polovica i bila protiv predstečajne nagodbe. Dokumenti iz predstečajne nagodbe skinuli su masku s lica cementnog tajkuna Ivana Ergovića. Naime, ukupni dug vjerovnika Nexe grupe čiji je Ergović većinski vlasnik iznosio je  nevjerojatnih 2 milijarde i više od 800 milijuna kuna. Postupak predstečajne nagodbe okončan je 2017. a iz nje je Ivan Ergović izašao kao vlasnik s udjelom od 67,2 posto,  jer su vjerovnici otpisali stotine milijuna kuna duga Nexe grupi, te samim tim brojne su banke, poglavito Raiffeisen banka, ostale kratkih rukava. Upravo te 2017. kada je Nexe izašao iz predstečajne nagodbe u kojoj je Viadukt gazdi Ergoviću otpisao preko 112 milijuna kuna duga, taj isti Viadukt odlazi u stečaj čiju vrijednu imovinu danas pet godina poslije kupuje Nexe Grupa.

Također treba napomenuti, da je  najveći  rizik naplate bio za brojne hrvatske banke ali i inozemne financijske institucije. Dugovi Nexe grupe raznim bankama prema podacima iz predstečajnih dokumenata bili su mjerljivi desetinama i stotinama milijuna kuna. Među vjerovnicima – bankama i financijskim institucijama našle su se sve hrvatske banke, mirovinski fondovi, osiguravajuće kuće… Među vjerovnicima prednjačio je HBOR kojem je Nexe grupa dugovala 173.636.758,40 kuna. Zatim su se na listi našli  matična austrijska Raiffeisen banka s iznosom kredita od preko 117 milijuna kuna, Raiffeisen mirovinsko društvo s iznosom od skoro 10 milijuna kuna, zatim iznosom od preko 97 milijuna kuna, te iznosom od preko 3 milijuna kuna, beogradska Raiffeisen banka s iznosom kredita od preko 43 milijuna kuna te dodatno Raiffeisen invest s iznosom od preko 45 milijuna kuna.

Iz ovih vrtoglavih brojki  jasno je o kakvim se financijskim dubiozama Nexe grupe radilo. Može se slobodno reći kako je najveći gubitnik predstečajne nagodbe Nexe grupe upravo Raiffeisen financijsko-bankarski sustav. Prema dokumentu iz predstečajne nagodbe većina kreditora morala je umanjiti svoja potraživanja i otpisati dugove u iznosima čak i do polovice potraživanja. Iz dokumenta se vidi da su financijski kreditori otpisali iznos tražbina od preko 457,500.000 kuna. Dakle, može se reći da je nešto manje od pola milijarde vjerovničkih kuna otpisano u crnoj rupi predstečajne nagodbe na Osječkom trgovačkom sudu. Među vjerovnicima bila su društva iz sustava Nexe grupe a među njima najveći iznos potraživanja u predstečajnoj iskazala je najpoznatija tvrtka tajkuna Ergovića – Našicecement.

Ta je tvrtka od Nexe grupe potraživala 1,3 milijarde kuna. Mnogi su se tada, kao i neki mediji  zapitali ima li tu posla za nadležne institucije jer da se tu radilo o fiktivnim potraživanjima iz sustava Nexe-a.  No, vratimo se za trenutak na činjenicu da je Viadukt  Nexe grupi u predstečaju otpisao 112 milijuna kuna, a sada Nexe od Viadukta u stečaju kupuje njegovu imovinu za 13 milijuna kuna. Naime, svojedobno su mediji pisali  da je cijelu operaciju predstečajne nagodbe vodio  tadašnji SDP-ov ministar financija, Slavko Linić, i to preko Ivana Berketa, člana uprave Viadukta, poznatog i po nagodbi u aferi Remorker. Podsjetimo,bivši financijski direktor Viadukta, Ivan Berket, svojedobno je priznao da je sudjelovao u izvlačenju novca iz cestarskih tvrtki, u aferi Remorker, te  da je za pet godina suradnje s javnim cestarskim poduzećima njegova provizija zbog potpisivanja fiktivnog ugovora s tvrtkom koja je "koordinirala kooperante" iznosila oko 780.000 kuna.

Nagodio se sa Uskokom te je dobio godinu dana zatvora. Zatvorska kazna mu je zamijenjena radom za opće dobro, tako da je Berket mogao nesmetano uživati u svojoj vili na Tuškancu, dok imovinu njegove bivše tvrtke Viadukt koja je otišla u stečaj 2017. danas raspačavaju oni kojima je taj isti Viadukt otpisao preko 120 milijuna kuna duga u predstečaju. Stoga i ne čudi da je Ivan Ergović nakon svega u Jutarnjem listu prije dvije godine slavodobitno izjavio: 'Vidiš, malo je ljudi koji u životu dobiju priliku upravljati jednom ovakvom kompanijom. Još je manje onih koji, kad ih pogodi kriza kakva je nas pogodila, uspiju preživjeti i spasiti se od propasti. A koliko je onih koji nakon toga svega onda imaju mogućnost nastaviti s onim što su započeli? Kad stvari gledam na taj način, čini mi se da sam stvarno sretan čovjek', tako je govorio, ne Zaratustra, nego Ivan Ergović, našički poduzetnik i vlasnik Nexe grupe, novinarima Jutarnjeg, sjedeći iza crnog masivnog stola u svojem uredu.

I što reći na kraju nego citirati jedan tekst  iz 2018. godine u kojem piše: 'Zaključno se može reći kako je predstečajnom nagodbom  Ergović zacementirao jedan višegodišnji sustav financijskih malverzacija. Smisao tog sustava je u osiguranju stotina milijuna bankarskih ili financijskih kuna bez valjanog pokrića kako u imovini Nexe grupe tako i u poslovnim rezultatima. Upućene ne iznenađuje da je Ergović i u predstečaju uspio. Naime, on je zanat ispekao u ratnom profiterstvu u milijunskim poslovima transferiranja novaca preko off shore tvrtki i računa čemu ga je podučio njegov šogor, ruski đak Franjo Sremić. Sve se to događalo i u ratno vrijeme tako da su mnogi uvjereni kako se radilo o pukom ratnom profiterstvu koje je epilog dobilo u jednoj od najvećih predstečajnih prijevara u Hrvatskoj'!

Otpis tražbina u predstečajnom postupku Nexe grupi iz kojih se vidi otpis tražbina Viadukta u iznosu 112 milijuna kuna