KAKVA NEPRAVDA

Hoće li Tomislav Tomašević i Vinko Brešan ispuniti zadnju želju tvorca profesora Baltazara Zlatka Grgića da na Mirogoju počiva sa svojom voljenom suprugom?

Nadgrobna ploča na najpoznatijem zagrebačkom groblju jasno ukazuje na želju bračnog para da počivaju zajedno, no dok je Zlatko ukopan u zajedničku grobnicu Hermina je kremirana u Ontariju a njeni posmrtni ostaci nisu dopremljeni u domovinu
Objavljeno: 23.10.2023 10:42

U travnju ove godine gradonačelnik Tomislav Tomašević u Dvorani Vatroslava Lisinskog uručio je nagrade Profesor Baltazar najboljim zagrebačkim učenicima. Tu je nagradu inače 2019. ustanovio pokojni gradonačelnik Milan Bandić pa je tako on u svom mandatu iste uručivao najboljim zagrebačkim učenicima. Simpatični animirani lik kojeg je kreirao Zlatko Grgić godinama je osvajao srca publike i mališana i izvan granica Hrvatske. Kako i ne bi kada je osmišljen kao simpatični profesor koji sve probleme rješava maštom. Krajem studenog 2006. u Jutarnjem je objavljeno kako profesor Balthazar postaje zaštitni znak grada Zagreba. Naime, tadašnje je zagrebačko Poglavarstvo donijelo odluku kako  profesor Balthazar trebao bi postati službenim zaštitnim znakom Zagreba. Plan je bio da se trodimenzionalne skulpture s profesorovim likom, prema uzoru na medvjeda u Berlinu ili vučicu u Rimu, nađu na zagrebačkim ulicama. Predložio je to tada nezavisni zastupnik Žarko Delač koji je poznat i po tome da je u politiku ušao preko Borisa Mikšića. Taj je projekt podržavao i tadašnji direktor Zagreb filma Vinko Brešan. On smatra da je to sjajna ideja koju je, kaže, Delač, kao član nadzornog odbora Zagreb filma, predložio na jednom od sastanaka. - Zagreb je u samo jednom trenutku imao maskotu, a to je bilo u vrijeme Univerzijade. Sada bi to mogao postati lik profesora Balthazara koji je jedan od rijetkih likova iz crtića koji zapreke rješava maštom i razumom, za razliku od drugih crtanih likova koji ih rješavaju toljagom - izjavio je redatelj Brešan. Tada je objavljeno i kako  nasljednica autora crtića Zlatka Grgića, Hermina Grgić, ima pravo na autorske tantijeme u iznosu od deset posto. Inače, s udovicom tvorca najpoznatijeg hrvatskog animiranog lika svojedobno je ugovor o korištenju filmskih i drugih prava potpisao Zagreb film, no mnogi koriste lik i djelo slavnog Baltazara a da od toga nasljednici vjerojatno nisu ni imali nikakve koristi. Pokušali smo saznati zašto je tvorcu legendarnog profesora Baltazara ostala uskraćena posljednja želja. Slijede detalji....

Lajkajte našu facebook stranicu

facebook.com/imperijal.net

Upišete li ime pokojnika Zlatka Grgića na tražilicu pokojnika Gradskih groblja Zagreb zanimljivo je kako nećete naći podatak da počiva ni na jednom zagrebačkom groblju. No, globalna internetska tražilica pokojnika biliongraves.com daje dokaz kako je tvorac kultnog profesora Baltazara pokopan na zagrebačkom groblju Mirogoj i to na polju iza znamenitih Arkada. Na tom portalu vidljiva je i slika nadgrobne ploče koja otkriva i dvije  zanimljivosti. Prvo, točan datum smrti Zlatka Grgića. Naime, na Wikipediji piše kako je Zlatko Grgić rođen 21. lipnja 1931. u Zagrebu a da je preminuo 4. listopada 1988. godine. No, nadgrobna ploča očito otkriva točan datum smrti, odnosno 2. listopada 1988. godine.

Na istoj piše: OBITELJ GRGIĆ, a ispod datuma rođenja i smrti Zlatka Grgića uklesano je ime njegove voljene supruge Hermine Grgić i njen datum rođenja: 5.5.1931. Ti podaci nedvojbeno ukazuju kako je Grgić ukopan u njihovu zagrebačku zajedničku mirogojsku grobnicu dok Hermina nije. Vjerojatno je Zlatko, koji je preminuo u kanadskom Ontariju izrazio za života želju da počiva u rodnom Zagrebu pa mu je to njegova udovica Hermina i ispunila. No, očito se nitko nije pobrinuo da ispuni želju tvorca legendarnog i maštovitog profesora Baltazara pa da i njemu ispuni želju, odnosno da ukopa njegovu voljenu Herminu na Mirogoj. Inače, na web stranicama kanadske pogrebne tvrtke G.H. Hogle saznajemo kako je Hermina Grgić kremirana u kapelici Mimico koja se nalazi u mjestu Etobicoke u Ontariju.

Nema puno službenih podataka o Hermini Grgić. Iskopali smo informaciju kako je 1963. radila na kratkometražnom filmu Branka Majera u kojem je glumio pokojni Relja Bašić. No, slika koja je postavljena na web stranici pogrebne kanadske firme koja ju je ispratila s ovog svijeta vidi se fotografija iz mladosti koja dočarava njenu gotovo nestvarnu filmsku ljepotu. Očito je u vremenu prije filera, filtera, silikona, duck face i sl. Hermina bila naturalna ljepotica koja je sve mogla ostaviti bez daha svojom pojavom. Zacijelo je bila velika ljubav Zlatka Grgića, tvorca profesora Balthazara na kojem  danas profitira ne samo Zagreb film već i drugi koji se koriste njegovim likom i djelom, odnosno autorskim pravima, pa bi zacijelo bio red da netko od svih tih koji su se okoristili animiranim likom kojeg je za života stvorio Grgić, poduzmu nešto kako bi mu posmrtno ispunili i očito na nadgrobnoj ploči iskazanu želju.

Da sa svojom voljenom Herminom počiva zajedno na Mirogoju. Inicijativu za takvo što mogli bi pokrenuti i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević ali i Vinko Brešan kao čelnik Zagreb filma, kuće koja svoj imdiž dobrim dijelom gradi i na autorskom djelu pokojnog Zlatka Grgića. Godinama Grad Zagreb pokušava implementirati lik i djelo profesora Baltazara kako bi se približio imidžu tog animiranog lika koji je sve probleme rješavao maštom. Nesporno je i kako Zagreb film crpi dobar dio svog rejtinga upravo na Grgićevom autorskom radu. Grad Zagreb bi zacijelo u suradnji sa Zagreb filmom lako mogao formalizirati potrebne radnje koje bi prethodile tom činu. Vjerojatno bi i brojni štovatelji profesora Baltazara bili sretniji kada bi znali da je tvorcu njihovog imiljenog lika ispunjena zadnja želja koja je nesporno izražena na nadgrobnoj ploči. U tom kontekstu kontaktirat ćemo spomenute kako bi saznali planiraju li takvo što i o tome izvijestiti javnost.

Imperijalove poznate face