Netom je preko zagrebačkog suda Mari Srezoviću objavljen poziv Financijske agencije da se očituje 'o suglasnosti za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača nad imovinom'. U dokumentu piše: 'Cilj jednostavnog postupka stečaja potrošača jest da se poštenog potrošača oslobodi od obveza prema određenim vjerovnicima. Unovčenje imovine potrošača i raspodjela vjerovnicima provodi se ako je sud utvrdio da je vrijednost imovine potrošača veća od 1.327,23 EUR. Sukladno članku 79.a stavku 2. Zakona, temeljem podataka upisanih u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje ispunjeni su uvjeti za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača te su u trenutku slanja ovog Poziva evidentirane neizvršene osnove za plaćanje radi prisilnog ostvarenja tražbina u iznosu do 2.654,46 EUR s osnova glavnice u neprekinutom razdoblju dužem od tri godine.
Pozivamo Vas da se u roku od 15 dana od dana dostave ovog Poziva očitujete jeste li suglasni da se pred nadležnim općinskim sudom provede jednostavni postupak stečaja potrošača nad Vašom imovinom. Očitovanje se daje na obrascu koji je dostavljen uz ovaj Poziv, a popunjeni obrazac Očitovanja dostavlja se neposredno ili putem pošte na adresu Financijske agencije navedenu u zaglavlju ovog Poziva. U navedenom roku od 15 dana od dostave ovog Poziva dužni ste u Očitovanju dostaviti popis svoje imovine te možete podnijeti prijedlog da se jednostavni postupak stečaja potrošača provede i u odnosu na vjerovnike koji su nakon slanja ovog Poziva povukli osnove za plaćanje iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje. Ako se u roku od 15 dana od dana dostave ovog Poziva ne očitujete jeste li suglasni da se provede jednostavni postupak stečaja potrošača, smatrat će se da ste s istim suglasni te će Financijska agencija nadležnom općinskom sudu podnijeti Prijedlog za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača.Za više informacija obratite se u Savjetovalište Financijske agencije info@fina.hr / info telefon 0800 0080...'.
Nadalje je vidljivo kako je Maro Srezović, do trenutka slanja poziva, bio blokiran ukupno 3861 dana zbog duga u iznosu 988,26 eura. Na popisu njegovih vjerovnika je Porezna uprava Zagreb koja ga tereti za neplaćeni porez i prirez na dohodak. Sljedeći vjerovnik je Zagrebački holding, odnosno ovrha koju su poduzeli preko javne bilježnice Ilinke Lisonek iz Zagreba. Ista bilježnica izdala je ovrhu i u ime Zagrebparkinga. Mari Srezoviću dostavljeni su i obrasci koji uključuju izjavu o njegovoj suglasnosti ili nesuglasnosti za provedbu osobnog bankrota. No, istaknuta je i napomena da 'ako se potrošač ne očituje u roku 15 dana od dana dostave Poziva Financijske agencije ili dostavi samo popis imovine, smatra se da je potrošač suglasan da se može provesti jednostavni postupak stečaja potrošača nad njegovom imovinom.' Poslan mu je popis imovine pa se od njega očekuje da popiše sve svoje nekretnine te upiše i katastarske čestice istih.
Pod pojmom pokretnine precizirano je sljedeće: 'Navesti sve pokretnine kao npr: gotov novac, vrijednosne papire (mjenice, čekove, dionice, obveznice i sl.), umjetnine, satove, nakit, zlatninu i ostale vrijedne predmete, vozila, poljoprivredne strojeve, oruđa za rad, stoku itd., te njihova bitna obilježja (npr. registarska oznaka, serijski broj i sl.))'. Sljedeća stavka su 'imovinska prava potrošača na tuđim stvarima' što je definirano tako da se navede 'gdje se nalaze i kome pripadaju tuđe stvari na kojima potrošač ima imovinska prava (npr. založno pravo, stvarni tereti, služnosti, zakup, najam itd.),...'. Pod točkom 4 su novčana sredstva na računima, potom slijede primanja iz radnog odnosa i ostala primanja, zatim bi trebao popuniti 'druga prava koja čine imovinu'. Tu je pojašnjeno kako se to odnosi na: 'patente, tehnička unapređenja, dionice za koje nije izdana isprava o dionici, poslovni udjeli u trgovačkom društvu itd.'.
Mari Srezoviću kao i svakoj osobi koja se našla u ovakvoj situaciji istaknuto je upozorenje: 'Za davanje neistinitoga ili nepotpunoga Popisa imovine potrošač odgovara kao za davanje lažnog iskaza u postupku pred sudom.'. Kad se sve pogleda zaista se nameće zaključak kako bi Srezoviću bilo jednostavnije platiti dospjele dugove nego prolaziti ovu proceduru kojoj prethodi detaljno popunjavanja obrazaca s imovinom. No, brojni poznati prije Srezovića bili su u sličnoj situaciji a nad mnogima je i okončan taj postupak o čemu svjedoči naša lista BANKROT. Što na kraju reći nego konstatirati kako je tužno da smo kao društvo došli u situaciju da većina građana muku muči s dugovima i računima ali da živimo u kulturi u kojoj se svi moraju ili uglavnom prikazuju lišeni egzistencijalnih briga mada sumorni podaci Financijske agencije i sudova koji provode bankrote svjedoče suprotno. Istaknimo i to kako su Srezovići, otac i sin, na neki način institucije već desetljećima noćnog života.
Doduše, Saloon odavno nije na vrhuncu i pamti puno bolje slavnije dane. Klub koji je službeno otvoren u veljači 1970. bio je prvi takav u bivšoj Jugi. Odmah nakon otvaranja postao je kultno mjesto mladih i poznatih, mjesto na kojem su se slijedili svjetski trendovi u zabavi i glazbi. Tko je držao do sebe, morao se pojaviti u njemu. I tako sve do 90-ih, kad počinju problemi. Saloon je sve preživio, pa i devastiranje 2013., pa je ponovno otvorio vrata. Sada se na Facebooku deklarira kao zagrebačka instutucija zabave, odnosno klub s privatnim članstvom. Njihova zadnja objava na Facebooku posvećena je pokojnom stalnom gostu. 'Tužne vijesti napustio nas je Sviben Vladimir dragi gost i veliki prijatelj kluba…. Još prije 2 mjeseca bio je kod nas na 56. rodđendanu kluba. Uz objavu su priložili link na članak u Jutarnjem koji glasi: 'TUŽNA VIJEST ‘Još nedavno je jurcao motorom po Zagrebu...‘: Preminuo ‘vječni dječak‘ Vladimir Sviben'. Tako je nekako praksa Saloona i gazde Srezovića postala objava više loših i tužnih nego dobrih vijesti, uključujući i slike srušenih satbala oko Saloona poslije ožujskog uragana u Zagrebu.