Posljednjih mjeseci u medijsku orbitu lansirano je ime suca Radovana Dobronića koji je drugi po redu kandidat predsjednika Zorana Milanovića za predsjednika Vrhovnog suda. Poznato je kako prvi Milanovićev izbor za tu dužnost, profesorica s Pravnog fakulteta Zlata Đurđević nije prošla saborsko glasovanje. Suca Dobronića mediji su odmah prigrlili kao izvrsnog kandidata zbog njegove presude iz 2013. kada je kredit u švicarskim francima proglasio nezakonitim. Otkad se sudac Dobronić kandidirao objavljeni su detalji njegove biografije. No, jednom podatku nije uopće posvećena dostatna pozornost.
Iskopali smo taj podatak iz prošlosti koji baca dodatno svjetlo na rane profesionalne dane suca Dobronića. Naime, 8. veljače 1996. tadašnji predsjednik Državnog sudbenog vijeća Ante Potrebica imenovao je suce Trgovačkog suda u Zagrebu. Svi oni stupili su na dužnost 22. veljače te godine. Na petom mjestu našlo se ime Radovana Dobronića. Uz njegovo ime pisalo je kako je načelnik u Državnom ravnateljstvu za robne zalihe. S obzirom da je Dobronić rođen u Čakovcu 1960. godine jasno je da je u to doba ima 36 godina. Zanimljivo je kako je već bio načelnik u jednom vrlo važnom državnom resoru.
Podsjetimo kako je te godine izbila velika afera u Robnim zalihama RH. Na tu je aferu podsjetio i Dario Juričan u filmu Gazda o Ivici Todoriću. On je naime intervjuirao Vladimira Šeksa i tadašnjeg ravnatelja Robnih zaliha Krešimira Benu. Naime, te davne 1996. izbila je afera jer je nestalo žito iz robnih zaliha a onda se to isto žito nalazilo u trgovinama Todorićevog konzuma. Ta afera poznata je i zbog toga što je prvi put osnovano jedno Saborsko istražno povjerenstvo koje se bavilo istragom i događajima u Robnim zalihama. Potom je dužnosti razriješen Krešimir Beno koji je ukazao na nedostatak žita.
Nedavno smo objavili članak kako je nad Benom otvoren stečajni postupak te smo podsjetili na ta burna događanja iz sredine devedesetih godina. Mediji nisu posvetili nikakvu pozornost tom detalju iz Dobronićeve karijere. Dio medija podsjetio je kako je prije 15 godina Dobronić 'posljednji put pokazao ambiciju za preuzimanje neke visoke pozicije u pravosudnoj hijerarhiji, ali nije to dobro završilo za njega. Javio se na natječaj za predsjednika Visokog trgovačkog suda, no naknadno je povukao svoju prijavu i do danas je ostao “običan” sudac'. U Dobronićevoj biografiji zapisan je kako je zagrebački Pravni fakultet završio 1985., a prvi je posao dobio u Zagrebačkoj banci.
Osam je godina tamo radio i to u službi za odnose s društvenopravnim osobama, a onda je otišao na stručnu praksu na Općinski sud. Položio je pravosudni ispit, a zatim se vratio u Zagrebačku banku gdje je vodio Odjel pravnih poslova za devizno poslovanje. Zagrebačku je banku Dobronić nakratko zamijenio Državnom direkcijom za robne rezerve, a 1996. skrasio se u Trgovačkom sudu. 'Osim u slučaju banaka, Dobronić je svoju sklonost suprotstavljanja moćnim institucijama manifestirao i kad je odbio tužbu HRT-a protiv HND-a zbog neovlaštenog prikazivanja jednog isječka iz emisije Latinica. No Visoki trgovački sud usvojio je žalbu HRT-a i poništio Dobronićevu presudu u prilog HND-a' - objavljeno je u medijima.
Dobronić inače živi u višekatnici iz socijalističkog razdoblja na zagrebačkoj Knežiji. U njegovoj imovinskoj kartici piše kako je stan od 58 m2 u Zagrebu naslijedio. Sudac Dobronić navodi i naslijeđenu kuću za odmor u Jelsi površine 50 m2 te kuću s okućnicom u Šiljakovini koju je također naslijedio. Pod imovina bračnog druga te maloljetne djece nije upisano ništa pa iz toga proizlazi da nema niti suprugu a ni maloljetnu djecu. Sudac Dobronić posjeduje škodu, ima naslijeđenu štednju od majke u iznosu 6.0000 eura te dva štedna računa na drugu osobu u banci u iznosu 250 tisuća i 150 tisuća kuna.
Dobronić nema niti dugova niti kredita. Pronašli smo jedan oglas u službenom glasilu RH iz kojeg proizlazi kako je sudac Dobronić morao pokrenuti sudski spor radi utvrđivanja vlasništva na hvarskom posjedu. Vidljivo je to iz sudskog oglasa koji je objavio Općinski sud u Starom Gradu na Hvaru, odnosno sutkinja tog suda Vesna Kuzmičić po tužbi Radovana Dobronića iz Zagreba. Uz tužiteljevo ime upisana je adresa na Knežiji, Ulica Antona Dolenca. Suca Dobronića zastupao je Zdravko Bojanić, odvjetnik u Starom Gradu. Tuženik je bila Marga Radičić (Karolin) ž. Ivana rođ. Dobronić, 'izočna i nepoznatog boravišta zastupana po privremenom zastupniku Jurici Domančiću odvjetnik u Hvaru'.
Oglas je objavljen u listopadu 2001. godine. S obzirom da je tužena supruga osobe koja se prezivala Dobronić jasno je kako se radi o članu obitelji. Istražili smo koje je poznatije stečajeve vodio pa smo tako uočili Kutlinu Dastra Grupu u kojoj su odgovorne osobe bili nekadašnji Kutlini bliski suradnici Đuro Horvat, Antun Crlenjak i Vjenceslav Bacci dok je nekadašnji tajkun bio jedini vlasnik. Dobronić je vodio i stečaj Glumina banke Marka Marčinka. Očito je sudac Dobronić radeći sudačke ali i druge poslove dobro upoznao lice i naličje hrvatskog pravosuđa ali i svjedočio mnogim anomalijama. Kako bi to svoje iskustvo implementirao ako postane predsjednik Vrhovnog suda, sigurno nije moguće do kraja pretpostaviti u ovom trenutku.