Građanska inicijativa kojom se traži zakonsko uređenje prava na plaćeno menstrualno bolovanje izazvala je velik interes javnosti i otvorila raspravu o temi o kojoj se na radnim mjestima još uvijek rijetko govori.
Inicijativa je objavljena na platformi Peticije.hr i upućena Vladi Republike Hrvatske. Njome se predlaže da radnice koje pate od primarne ili sekundarne dismenoreje, odnosno izrazito bolnih menstruacija, imaju pravo na najviše dva radna dana opravdanog i plaćenog izostanka mjesečno.
Prema prijedlogu, radnice bi za vrijeme takvog bolovanja primale naknadu plaće u iznosu od 100 posto osnovice, a trošak bi od prvog dana snosio Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Time bi se izbjeglo dodatno financijsko opterećenje poslodavaca, ali i mogućnost da novo pravo negativno utječe na zapošljavanje žena.
Pravo se ne bi ostvarivalo automatski niti bi bilo namijenjeno svim ženama. Za njegovo korištenje bila bi potrebna preporuka liječnika obiteljske medicine ili ginekologa, koja bi se obnavljala jednom godišnje. Na taj način predviđeni su i jasni mehanizmi medicinske kontrole te zaštite od mogućih zlouporaba.
Velik interes hrvatskih medija
O inicijativi su izvijestili brojni portali, među kojima su Zadovoljna.hr, Dnevno.hr, Ljepota&Zdravlje i Riportal, dok je priču prenio i regionalni portal Press.rs. Tema je pokrenula rasprave i na društvenim mrežama, gdje građani dijele poveznicu na peticiju i pozivaju druge da je podrže.
Medijski interes snažno se odrazio i na broj potpisa. Peticiju je u nekoliko dana podržalo više od 5.600 građana iz cijele Hrvatske, a među gradovima s najvećim brojem potpisnika nalaze se Zagreb, Rijeka, Split, Zadar i Osijek.
Posebno su snažni komentari žena koje godinama žive s endometriozom, adenomiozom, policističnim jajnicima, obilnim krvarenjima, migrenama, mučninama i bolovima koji ih povremeno potpuno onemogućavaju u obavljanju svakodnevnih i radnih obveza.
Neke od njih navode da trenutačno koriste godišnji odmor kada zbog bolova nisu sposobne raditi. Druge opisuju povraćanje, nesvjesticu, snažne grčeve i poteškoće s koncentracijom, ističući da se takva zdravstvena stanja još uvijek često pogrešno doživljavaju kao obična nelagoda.
Teška dismenoreja nije samo nelagoda
Dismenoreja označava bolne menstruacije, a kod težih oblika može ozbiljno ograničiti svakodnevno funkcioniranje. Uz snažne bolove u donjem dijelu trbuha i leđima mogu se pojaviti mučnina, povraćanje, migrene, slabost te značajan pad koncentracije i motoričkih sposobnosti.
Sekundarna dismenoreja može biti povezana i s ozbiljnijim zdravstvenim stanjima, poput endometrioze ili adenomioze. Upravo zato pokretači inicijative naglašavaju da se ne traži povlastica, nego jasno uređeno pravo za žene s medicinski potvrđenim i onesposobljavajućim tegobama.
Španjolska je 2023. godine postala prva država Europske unije koja je posebno zakonski uredila izostanak s posla zbog onesposobljavajućih menstrualnih bolova. Taj se model navodi kao jedan od primjera prema kojem bi i Hrvatska mogla urediti ovo pitanje.
Sljedeći cilj – 20.000 potpisa
Cilj inicijative je prikupiti 20.000 potpisa, nakon čega bi zahtjev za odgovarajućim zakonskim izmjenama bio upućen nadležnim državnim tijelima. Za sada je riječ o građanskoj inicijativi, a ne o već najavljenoj promjeni hrvatskih propisa. Ipak, velik broj potpisa, osobna svjedočanstva žena i interes medija pokazuju da je otvoreno važno zdravstveno, radno i društveno pitanje o kojem građani žele razgovarati. Peticija se može pročitati i potpisati na platformi Peticije.hr:
https://peticije.hr/inicijativa/0/peticija/123/inicijativa-za-uvodenje-menstrualnog-bolovanja-u-republici-hrvatskoj