Krajem svibnja ove godine objavili smo ČLANAK: ‘OD ZAGREBA, PREKO PLITVICA DO RABA Carstvo nekretnina generala Krešimira Ćosića i sinova Hrvoja i Marka, prvi je osnivač Aircasha, a drugi je nakon HEP-a postao predsjednik Uprave Đure Đakovića U Palitu na otoku Rabu umirovljeni general netom je dobio građevinsku dozvolu, parcelu do njega ima i sin Hrvoje a treća je uknjižena na sva tri Ćosića, u Zagrebu Marko posjeduje velebnu vile na Šalati a gradi i nadomak Plitvica kuću za odmor’. Početkom rujna ove godine objavili smo ČLANAK: ’NEKRETNINSKI MAGOVI Dok jedan sin generala Ćosića gradi s kraljicom ličkog otpada Franciskom Dodić u vikendaškom raju kraj Plitvica, drugi, gazda Aircasha, na Rabu’.
Naveli smo i sljedeće: ‘Investitor u luksuznu vikendicu kraj Plitvica je Marko Ćosić, bivši HEP-ovac, sada šef Đure Đakovića, a u Palitu na Rabu kuću gradi drugi sin generala Krešimira Ćosića - poduzetnik Hrvoje Ćosić’. No, netom je Hrvoju Ćosiću izdana građevinska dozvola za gradnju vile na zagrebačkom Horvatovcu. Tako će i taj drugi generalov sin imati reprezentativnu nekretninu u hrvatskoj metropoli, slično kao i njegov brat Marko čija vila trokatnica luskuzom ali i dimnezijama privlači pozornost prolaznika na zagrebačkoj Šalati. O toj smo vili već pisali ranije u ČLANKU: ‘RAJSKO BOGATSTVO MARKA ĆOSIĆA Donedavni direktor HEP-a i sin generala Ćosića, nakon što je isplivao u Pandora Papers kao ortak sina Mile Đukanovića, glanca vilu na Šalati’.
Uskoro će dakle i Marko Ćosić, gazda tvrtke koja se definirala kao digitalni novčanik, odnosno aplikacije Aircash, krenuti u prve radove da stvori sebi i obitelji i dom kakav je već sagradio njegov brat. Kupio je katnicu na zagreačkom Horvatovcu s dvorištem. Prije nego što predstavimo što će graditi na toj lokaciji navest ćemo nekoliko rečenica o tome čime se Hrvoje bavi. Tako je na službenoj stranici Aircash od siječnja prošle godine dostupan članak u kojem je i njegova poruka. Citiramo: : ‘Mi nismo Coca Cola koja može potrošiti 20 milijuna dolara da bi bila svugdje – na televiziji, radiju, YouTubeu, portalima, pa sjediti i čekati rezultate prodaje. Ključne stvari koje razvijamo posljednjih godinu dana odnose se na načine kako doći do korisnika. Inovacija nije isključivo tehnološka, inovacija može biti i način isporuke proizvoda.
Glavna je to poruka Hrvoja Ćosića, osnivača i direktora najuspješnije fintech kompanije u Hrvatskoj. Aircash, jedinstveni digitalni novčanik i aplikacija na europskom tržištu koji omogućuju korisnicima sigurno i jednostavno upravljanje svojim novcem, ove je godine treću godinu zaredom proglašen jednim od najbrže rastućih tvrtki u Europi. Hrvoje će na to samo odmahnuti glavom. Drago mu je, kaže, za svako priznanje, no velike brojke lako je ostvariti dok si još mlad na tržištu. Ono što je njemu važnije je iskoristiti momentum koji je Aircash ulovio posljednjih nekoliko godina – a taj je trend vrlo lako opisati. Prije pet do sedam godina on je zvao velike brendove i vukao ih za rukav. Sad oni zovu njega. Aircash je mobilna aplikacija prepoznatljiva po svojem crvenom logotipu prisutnom na prodajnim mjestima diljem Hrvatske. Radi se o digitalnom novčaniku koji možemo koristiti kao i druge mobilne bankarske aplikacije, ali i za puno više toga – od plaćanja parkinga ili trajekta, do kupnje ulaznica za koncerte ili uplate ENC-a.
Digitalni novčanik možemo napuniti online, ali i putem široke mreže različitih lokacija kao što su prodavaonice INA, Tiska i iNovina, ali i brojne druge. Tvrtka na našem tržištu postoji još od 2017. godine kada je dobila licencu Hrvatske narodne banke. No, ključan korak za dosadašnji rast bila je suradnja s velikim partnerima koja je nastupila kasnije. Tako su 2019. godine potpisali ugovor s PBZ-om za isplaćivanje gotovine na mreži bankomata banke te pokrenuli Aircash Mastercard kartice dvije godine kasnije. Ove je godine Aircash treću godinu zaredom među top najbrže rastućim kompanijama Srednje Europe prema listi Deloitte Technology Fast 50. Danas broji više od milijun korisnika u svijetu….
U našem biznisu, u kojemu ljude tražimo da nam uplate i povjere svoj novac, osnova našeg odnosa je povjerenje. I to znači da moramo biti vrlo jasni u svojoj komunikaciji.“… U ovoj je godini, još ljetos da budemo precizniji, Aircash ostvario veliku prekretnicu – više od milijardu eura prometa. Samo nakon uvođenja Google i Apple Paya, kartični promet Aircasha se udvostručio….’ Stoga i ne čudi, da je nakon ostvarenih milijardi eura prometa, i gazda Aircasha odlučan da dio novca uloži u vilu.
U građevinskoj dozvoli, koju mu je nadležni gradski ured izdao 30. listopada piše: ‘….Dozvoljava se investitoru Hrvoju Ćosiću, Zagreb, Ulica Ivana Šveara 1, izgradnja (nove umjesto postojeće) stambene građevine sa jednom funkcionalnom jedinicom, ukupne građevinske bruto površine (GBP) koja iznosi 495,96 m2 i visine (etažnosti) ukupno četiri etaže od kojih je jedna podzemna i tri nadzemne etaže (podrum, prizemlje, 1. kat i uvučeni kat), na postojećoj građevnoj čestici oznake k.č.br. … k.o. Centar Novi, HORVATOVAC … u Zagrebu, u skladu s glavnim projektom zajedničke Oznake: 01-25, za koji je odgovorna glavna projektantica Amira Čaušević, dipl.ing.arh….’
Dakle, Hrvojeve vila gabaritima čak i premašuje onu njegovog brata na Šalati. Arhitektonski projekt izradila je arhitektica Amira Čaušević iz Arta projektiranja iz Zagreba. Ona je inače već projektirala brojne privatne lukskuzne rezidencije u Zagrebu i diljem Hrvatske kao i druge objekte. Podsjetimo kako smo o njoj pisali u kontekstu vila za odmor na Malom Lošinju jednog od dvojice najbogatijih Hrvata u Rusiji. Radi se o ČLANKU: 'LUKSUZ BEZ PREMCA Carske vile Putinovog igrača u preuzimanju Fortenove Krešimira Filipovića u Malom Lošinju, raskošne odaje mame njegovih kćeri - dogradonačelnice Moskve'.
Stoga ne čudi da je na njenoj web stranici vidljivo i kako je projektirala mega zgradu u Moskvi, što je vjerojatno angažman koji je dobila nakon što je projektirala luksuzne vile za Krešimira Filipovića i njegovu suprugu, dogradonačelnicu Moskve. Iz građevinske dozvole za Marka Ćosića vidi se kako je izrađen i projekt krajobrazne arhitekure od strane Nataše Tiška Vrsalović, dipl.ing.agr i projektantskog ureda DIONAEA-VRTOVI d.o.o. Iz Zagreba što znači da će generalov sin imati i reprezentatvnu okućnicu. U nizu dozvola i projekata koji su izrađeni upala nam je i ona koja se odnosi na arhitektonski projekt fizike zgrade, odnosno zaštitu od buke, racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu koji je izradila projektantica Nataša Hrsan, dipl.ing.arh. iz projektantskog ureda NARAVNO d.o.o. iz Zagreba.
Iz Obrazloženja je vidljivo kako je investitor Hrvoje Ćosić putem opunomoćenice Amire Čaušević d.i.a., Zagreb 'zatražio 12. Svibnja 2025.god. izdavanje građevinske dozvole za građenje (nove umjesto postojeće) stambene građevine sa jednim stanom, ukupne građevinske bruto površine (GBP) koja iznosi 495,96 m2 i visine (etažnosti) ukupno četiri etaže od kojih je jedna podzemna i tri nadzemne etaže (podrum, prizemlje, 1. kat i uvučeni kat), na k.č.br. …k.o. Centar Novi, Horvatovac u Zagrebu…’. S obzirom da je imao sve potrebno, izdana mu je dozvola.
U dokumentu piše i sljedeće: ‘Glavnim projektom je na postojećoj građevnoj čestici površine 737 m2, predložena izgradnja samostojeće građevine stambene namjene sa jednom funkcionalnom jedinicom, tlocrtne površine 183,73 m2 tj. izgrađenost građevne čestice od 24,93 %, građevinska bruto površina građevine od 495,96 m2 tj. koeficijent iskoristivosti građevne čestice od 0,67, visina građevine koja iznosi ukupno 4 etaže od kojih 1 podzemna i 3 nadzemne etaže: podrum, prizemlje, kat i uvučeni kat oblikovan ravnim krovom, površina prirodnog terena od 329,56 m2 što iznosi 44,72% građevne čestice, ukupno 4 parkirališno-garažna mjesta od kojih 2 u garaži i 2 mjesta na parceli, sa pristupom iz ulice Horvatovac’.
Piše i sljedeće: ‘Stranke u postupku - vlasnici nekretnine za koju se izdaje ova dozvola i nositelji drugih stvarnih prava na toj nekretnini: k.č.br. …. k.o. Centar Novi, te vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava na nekretninama koje neposredno graniče s predmetnom nekretninom: k.č.br. …… sve k.o. Centar Novi, pozvane su na dan 25.09.2026.god. na uvid u spis predmeta radi izjašnjenja, sukladno čl. 116. Zakona o gradnji, osobnom dostavom poziva u korisnički pretinac povezan na državnu informacijsku infrastrukturu. Na navedeni poziv se stranke nisu odazvale.' Tako je Marku Ćosiću izdana građevinska dozvola koju je potpisala upravna savjetnica ua gradteljstvo Marica Borčić.
Na kraju dokumenta piše i sljedeće: ‘Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, u roku od 15 dana od dana primitka. Žalba se predaje putem tijela koje je izdalo ovaj akt neposredno u pisanom obliku, poštom preporučeno, elektroničkim putem ili usmeno na zapisnik. Stranka se može odreći prava na žalbu neposredno u pisanom obliku, poštom preporučeno, elektroničkim putem ili usmeno na zapisnik, od dana primitka prvostupanjskog rješenja do dana isteka roka za izjavljivanje žalbe.’ Inače, Hrvoje Ćosić oženjen je Zrinkom Ćosić koja i sama posjeduje dva apartmana u Banjolu na Rabu u apartmanskoj vili.