Zastrašujući slučaj sina monstruoznog ponašanja koji je 4 godine ubirao majčinu mirovinu jer nije prijavio njenu smrt, a niti joj osigurao dostojan pokop, već je njen leš zaključao u sobu u stanu u kojem je i živio potkraj 2016. pratili su brojni mediji. Uvodno smo citirali dijelove jednog od članaka iz Jutarnjeg koji je tada objavljen pod naslovom: 'LEŠ U SOBI STAN UŽASA: TIBOR NOVAK ČETIRI JE GODINE U STANU ČUVAO KOSTUR MRTVE MAJKE Prije dvije godine susjeda je bila u postaji radi sumnjive smrti'. U uvodu tog članka napisano je: 'Adela Novak, rođena 1925. godine, više od četiri godine bila je mrtva u svom stanu na prvom katu u Brozovoj ulici 34 na zagrebačkoj Trešnjevci, a krivac za to je njezin 59-godišnji sin Tibor, koji nije prijavio majčinu smrt. Predan je pritvorskom nadzorniku zbog nekoliko kaznenih djela.

No, osim ove šokantne činjenice još je gore saznanje susjede pokojnice, koja je i prije dvije godine došla u policiju izraziti sumnju da se nešto čudno dogodilo s njihovom sustanarkom, na što su je otpravili riječima: “Jeste li vi član obitelji? Niste. Pa što onda vi imate s tim?” Ali, žena s kojom smo jučer razgovarali na stubištu zgrade, koja nije odustajala od namjere da se raščisti što se dogodilo ženi koju su poznavali desetljećima, koja je bila topla i draga, te je, kako kaže, “odjednom nestala”, postavlja sasvim logična pitanja. - Pomislite u jednom trenutku, a što bi bilo da doista nije bila mrtva u stanu. Možda bi me optužili za lažno prijavljivanje. Ali, doista treba postaviti pitanje kakav je to sustav - kaže nam zdvojno i dodaje: “Našla je konačno svoj mir. Nije to zaslužila!” - objavio je tada Jutarnji.

O Zagrepčaninu Tiboru Novaku pisali su tada brojni mediji, kako dok mu je trajalo suđenje, tako i kad je kao osuđenik završio u Remetincu. Naime, u ožujku 2017. Jutarnji je objavio članak pod naslovom: 'NASILJE U REMETINCU ZAGREPČANIN KOJI JE GODINAMA DRŽAO MRTVU MAJKU U STANU ZAVRŠIO U BOLNICI Tukli su me u ćeliji, prošao sam agoniju kao u Letu iznad kukavičjeg gnijezda'. Tada je u uvodu tog članka Jutarnji objavio: 'Pet dana su me tukli u sobi 44, na III. zatvoreničkom odjelu Remetinca Emra O. (24), Neven V. (28), Filip Š. Č. (24) i Ivica E. (58). Ni sam ne znam zašto. Bila su četvorica i bila je to jedna čudna grupa muškaraca sa svojim kompleksima. Jedan od njih je lihvar i lopov i on je bio kolovođa zlostavljanja, a drugi su ga slušali. Iz ćelije se izvan, na hodniku, to maltretiranje ništa nije čulo, a ja se nisam usudio odmah prijaviti to fizičko i seksualno zlostavljanje.

Na kraju jesam, rekao je sredinom prosinca prošle godine pravosudnim policajcima u zatvoru Remetinec pritvorenik Tibor Novak (60), optužen da je četiri godine u stanu čuvao tijelo mrtve majke Adele (87), počinivši čak tri kaznena djela. U zatvorskoj bolnici su mu utvrđene teške ozljede: prijelom rebara, izljev krvi u mozak i hematomi, a početak suđenja će dočekati pritvoren unatoč molbi da mu se omogući priprema obrane na slobodi jer je pritvorsku agoniju usporedio s filmom “Let iznad kukavičjeg gnijezda”. Prvi koji su se zainteresirali za nestalu umirovljenicu Adelu bili su njezini susjedi koje je Tibor vješto držao u zabludi, godinama tvrdeći da spava, pa da ju je smjestio u starački dom, pa da je umrla i da je pokopana u Đurđevcu u obiteljskoj grobnici. Priču je nekoliko puta mijenjao i policajcima kad je slučaj mrtve žene koja je bila četiri godine u stanu isplivao u javnost. '

S obzirom da je već tada bio u zatvoru postavlja se pitanje kako je mogao istodobno voditi tvrtku u Londonu i to sa zetom bivšeg hrvatskog predsjednika Stipe Mesića. Naime, u službenom britanskom trgovačkom registru pronašli smo dokumentaciju tvrtke Care Croatia Ltd. Osnovana je 29. srpnja 2016. i to na adresi koju je u britanski registar prijavio sam Tibor Novak ali i Obranović. Radi se o adresi: '340 Melton Road, Leicester, England.' U tvrtci su direktori bili on i Mesićev zet Renato Obranović. Zanimljivo je kako je tvrtka likvidirana tek 2. siječnja 2018 pa se postavlja logično pitanje kako je Novak mogao voditi tvrtku i upravljati njome iz zatvora. Inače, Tiboru Novaku (koji je rođen u prosincu 1957. godine izrečena je zatvroska kazna od tri godine a onda mu je drugostupanjski županijski sud smanjio  kaznu za šest mjeseci, odnosno na dvije i pol godine zatvora.

Potvrdio je to u veljači 2018. njegov branitelj Dejan Vukomanović. Tada je Jutarnji objavio članak čije dijelove citiramo: 'Majka mi je bila svetinja. Kad je izašla iz bolnice, brinuo sam o njoj prema svojim mogućnostima. Maksimalno, ali ne i savršeno. Planirao sam je poslati u toplice, a onda smjestiti negdje na skrb. Iz kuće nisam izbivao više od nekoliko sati. Stalno sam brinuo da majka pokraj sebe ima dovoljno vode i kekse. Spremao sam joj jušna jela jer nije imala zube. Ne znam od čega je umrla, ali mislim da je od srca. Teško mi je definirati sve ovo. Njezina smrt mi je bila šok. Ne mogu opisati taj osjećaj kad sam ostao sam. Osjećao sam se tako da mi je bilo draže da majka bude uz mene nego negdje drugdje. Bio sam joj privržen i to me posebno motiviralo da je pokopam s odmakom.

Jer ovako je ona, iako mrtva, ipak bila tu pokraj mene - rekao je istražiteljima Novak za kojeg su stručnjaci tijekom vještačenja rekli da je iznadprosječno inteligentan, narcisoidan, s nižim pragom tolerancije, osebujan, da preuveličava vlastite vrijednosti te da je orijentiran samo na sebe i vlastite interese. U jednom trenutku Novak je otišao na odsluženje jednogodišnje kazne, a nakon izlaska bilo mu je, napominje, još teže. - Vratio sam se kući. Nije bilo ni struje ni novca. Hranio sam se u udruzi. Imao sam puno dugova i blokiran račun. Stan je bio u groznom stanju.'

Objavili su tada i sljedeće: 'Koliko god to bilo bizarno, radije sam izabrao da je mama uz mene, nego da je ne mogu pokopati kako treba. Zato nisam prijavio smrt. U sobi gdje je umrla nisam ništa dirao. Na vrata sam stavio lokot, a onda sam imao radove u ostatku stana. Alkohol je imao veliko značenje nakon smrti. Pio sam više od litru i pol na dan. U alkoholnim parama nije mi izgledalo sve tako strašno. I smrtni list sam napravio pijan, i dijete bi vidjelo da je neuspjela imitacija - kazao je još Novak, napominjući da smrtni list nije krivotvorio, nego ga je izradio samo kako bi ga mogao pokazati curi. Majčinu mirovinu, inače, nije dirao, a na račun joj je sve te godine sjedala samo trećina zbog maksimalnog minusa.' - objavio je Jutarnji.

Mediji su objavili tada i kako se ponašao pred sutkinjom  dok je bio u istražnom zatvoru  te kako je zavapio: 'I sami ste svjesni strahota kroz koje sam prošao u zatvoru...'. Novak je po mišljenju mnogih dobio preblagu kaznu. Njegova nesretna majka nije pokopana ni te godine kad je policija otkrila njen leš u zaključanoj sobi stana u Brozovoj ulici već tek 2017. godine. Pronašli smo službeni podatak kako se kao njezin datum smrti navodi 30. rujna 2012. godine. U Gaj urni na Mirogoju, u zajedničko počivalište 100-njak pokojnika, pokopana je tek 9. ožujka 2017. godine. Za to vrijeme tvrtka u kojoj su utamničeni Novak i Mesićev zet bili direktori, poslovala je u britanskoj metropoli.

Dodatnu mučninu izaziva podatak da su tvrtku nazvali Care Croatia. Care je inače izraz koji označava skrb, brigu.... Kakva ironija i sarkazam je sadržana već u samom izboru tog imena. U službenom listu RH pronašli smo podatak kako je Tibor Novak od 2010. bio direktor u porečkoj tvrtci HOTELI I RESTORANI INFO ECHO d.o.o. Također, od studenog 2012. bio je osnivač i direktor tvrtke Eco Petrus iz Petrinje skupa s Nizozemcem Hansom Roosom iz Amsterdama.  Zanimljivo je kako je u prosincu 2019. doneseno ovršno rješenje HEP elektre protiv Tibora Novaka koju je ovjerio javni bilježnik Kristian Hukelj iz Zagreba.

Kroz to rješenje isplivalo je kako je zagrebčka javna bilježnica Sandra Pandža 19. rujna 2017. donijela pravomoćno Rješenje o nasljeđivanju iza pokojne Adele Novak pa je tako jedini nasljednik postao njen sin Tibor Novak. Ovršno rješenje doneseno je na iznos od  4.599,16 kn, koliko je do tada iznosio dug po računima za struju. No, zanimljivo je kako se Tibor Novak žalio Ustavnom sudu na kaznu koju je dobio. Odbijenicu je 12. srpnja 2018. potpisala predsjednica sudskog vijeća, inače bivša SDP-ova ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović. Citiramo taj dokument iz kojeg se vide brojne mračne okolnosti tog slučaja:

'Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sutkinja Ingrid Antičević Marinović, predsjednica Vijeća, te suci Mato Arlović, Mario Jelušić, Davorin Mlakar, Rajko Mlinarić i Miroslav Šumanović, članovi Vijeća, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenuo Tibor Novak iz Zagreba, kojeg zastupa Dejan Vukomanović, odvjetnik u Zagrebu, na sjednici održanoj 12. srpnja 2018. jednoglasno je donio O D L U K U Ustavna tužba se odbija.

O b r a z l o ž e n j e

I. POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM 1. Pravodobnu i dopuštenu ustavnu tužbu podnio je Tibor Novak iz Zagreba (u daljnjem tekstu: podnositelj), kojeg u postupku pred Ustavnim sudom zastupa Dejan Vukomanović, odvjetnik u Zagrebu. 1.1. Ustavna tužba podnesena je u povodu presude Županijskog suda u Vukovaru (u daljnjem tekstu: drugostupanjski sud) broj: Kž-113/17-6 od 1. kolovoza 2017. (u daljnjem tekstu: drugostupanjska presuda) kojom je djelomično prihvaćena žalba okrivljenika (ovdje podnositelja) i djelomično preinačena presuda Općinskog kaznenog suda u

Zagrebu (u daljnjem tekstu: prvostupanjski sud) broj: K-270/17 od 28. travnja 2017. (u daljnjem tekstu: prvostupanjska presuda) u odluci o kazni, na način da su prihvaćene kao utvrđene kazne u trajanju od 2 (dvije) godine za počinjeno kazneno djelo iz članka 171. Kaznenog zakona ("....; u daljnjem tekstu: KZ/11), u trajanju od 1 (jedne) godine za počinjeno kazneno djelo iz članka 332. stavka 2. KZ-a/11 i u trajanju od 8 (osam) mjeseci za počinjeno kazneno djelo iz članka 278. stavka 3. KZ-a/11, pa ga je drugostupanjski sud na temelju članka 51. stavaka 1. i 2. KZ-a/11 osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine i 6 (šest) mjeseci. U preostalom dijelu odbijene su žalbe podnositelja i državnog odvjetnika te je potvrđena prvostupanjska presuda.

Prvostupanjskom presudom podnositelj je proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece - ostavljanje u teškom položaju bliske osobe iz članka 171. KZ-a/11, kaznenog djela protiv javnog reda - povreda pokojnika iz članka 332. stavka 2. KZ-a/11 i kaznenog djela protiv krivotvorenja - krivotvorenje isprave iz 2 članka 278. stavka 3. KZ-a/11, te mu je za počinjeno kazneno djelo iz članka 171. KZ-a/11 izrečena kazna zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine, za počinjeno kazneno djelo iz članka 332. stavka 2. KZ-a/11 izrečena mu je kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, dok mu je za počinjeno kazneno djelo iz članka 278. stavka 3. KZa/11 izrečena kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci, pa ga je sud na temelju članka

51. KZ-a/11 osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 3 (tri) godine. 1.2. Za potrebe ustavnosudskog postupka, na temelju članka 69. alineje 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 99/99., 29/02. i 49/02. - pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) pribavljen je spis prvostupanjskog suda broj: K-270/17. II. ČINJENICE I OKOLNOSTI SLUČAJA 2. Iz pribavljenog kaznenog spisa razvidno je kako je Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu optužnicom broj: K-DO-3358/16 od 9. veljače 2017. optužilo podnositelja da je počinio kaznena djela protiv braka, obitelji i djece - ostavljanje u teškom položaju bliske osobe iz članka

171. KZ-a/11, kaznenog djela protiv javnog reda - povreda pokojnika iz članka 332. stavka 2. KZ-a/11 i kaznenog djela protiv krivotvorenja - krivotvorenje isprave iz članka 278. stavka 3. KZ-a/11. 2.1. Prvostupanjski sud je nakon provedenog dokaznog postupka utvrdio da je podnositelj u vremenu od 26. rujna 2012. do točno neutvrđenog dana i mjeseca krajem 2012. živio sa svojom majkom, te je prekršio zakonske obiteljske obveze i ostavio u teškom položaju majku koja se nije mogla sama o sebi skrbiti, nakon čega je ona preminula, čime je počinio kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece - ostavljanje u teškom položaju bliske osobe - opisano i kažnjivo po članku 171. KZa/11.

Nadalje je utvrđeno da je podnositelj neovlašteno sakrio tijelo mrtve osobe, čime je počinio kazneno djelo protiv javnog reda - povreda pokojnika - opisano i kažnjivo po članku 332. stavku 2. KZ-a/11, te je počinio i kazneno djelo protiv krivotvorenja - krivotvorenje isprave - opisano i kažnjivo po članku 278. stavku 3. KZa/11. Mjerodavni dio obrazloženja prvostupanjske presude glasi: "Već iz same obrane okrivljenika, a koji je jedini bio u neposrednom kontaktu s pokojnom majkom ... nakon što je ona otpuštena iz bolnice nakon operacije, može se utvrditi da je ona bila nepokretna, da se nije bila u stanju brinuti sama o sebi i svom zdravstvenom stanju, te je bila ovisna o okrivljeniku.

Naime, okrivljenik upravo u svojoj obrani u kojoj opisuje način na koji se brinuo o majci, navodi da je ona imala pokretan gornji dio tijela zbog čega se mogla sama hraniti, ali da joj je on morao kuhati, da ju je on morao nositi na WC jer sama nije mogla hodati, da joj je on morao mijenjati posteljinu, da je on za nju obavljao sve vezano uz medicinsku dokumentaciju, a radi odlaska u toplice. Međutim, upitnim se postavilo koliko je to njezino stanje nepokretnosti u kojem se nije bila u stanju sama brinuti o sebi i bila je ovisna o brizi okrivljenika, trajalo. Jedino što je nesporno je činjenica da je pokojna ... otpuštena iz bolnice 26. rujna 2012., a jer iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka, koji je suglasan medicinskoj dokumentaciji, proizlazi da je hospitalizacija trajala od 18. do 26. rujna 2012., a 20. rujna 2012. je učinjen operacijski zahvat - implantacija parcijalne endoproteze kuka, pri čemu okrivljenik u svojoj obrani navodi da je majka kada je otpuštena iz bolnice kući dovezena kolima hitne pomoći.

To je posljednji dan za koji se zna da je pokojna ... zasigurno bila živa, dok se o datumu njezine smrti 3 može samo pretpostavljati, a to iz razloga jer je prema obdukcijskom nalazu njezina smrt nastupila nekoliko godina prije pronalaska tijela, pa nije bilo moguće utvrditi niti datum smrti niti točan ili približan uzrok smrti, što je u svom nalazu i mišljenju potvrdio i liječnik vještak dr. .... (...) Proanaliziravši i ocijenivši sve provedene dokaze, svaki pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, pri čemu je sud nalaz i mišljenje liječnika vještaka dr. ... prihvatio u cijelosti jer je dan objektivno i stručno, u skladu s pravilima struke te sa ostalim izvedenim dokazima čini cjelinu, ovaj sud je našao nesporno utvrđenim da su se u radnji okrivljenog stekla sva objektivna obilježja kaznenog djela ostavljanja u teškom položaju bliske osobe upravo na način kako mu je to činjeničnim opisom i stavljeno na teret. (...)

Na ovaj način okrivljeni je svojim radnjama u cijelosti ostvario obilježja kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece - ostavljanjem u teškom položaju bliske osobe - opisano i kažnjivo po članku 171. KZ/11, a jer je djelo počinjeno prema majci, pa time bliskoj osobi sukladno značenju izraza iz članka 87. stavak 9. KZ/11. Da je okrivljenik bio kao njezin sin u obvezi brinuti se i starati o svojoj majci propisuje i odredba članka 63. stavka 4. Ustava RH (NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01) po kojoj su se djeca dužna brinuti za stare i nemoćne roditelje te po odredbi članka 90. Obiteljskog zakona (NN 116/03) koja propisuje da je dijete dužno poštovati svoje roditelje i pomagati im, te biti obzirno prema članovima obitelji. (...)

Obrana okrivljenog u kojoj priznaje počinjenje kaznenih djela iz točke 2/ i 3/ je bila suglasna svim materijalnim dokazima koje je sud u cijelosti prihvatio, te je bila suglasna logičnim i životnim iskazima svjedoka, obdukcijskom nalazu, te fotodokumentaciji, zbog čega je sud našao nesporno utvrđenim da su se u radnji okrivljenog stekla sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenih djela koja su mu stavljena na teret, upravo na način kako je to okrivljenom činjeničnim opisom i stavljeno na teret, zbog čega ga je ovaj sud i oglasio krivim. Dakle, okrivljeni se u odnosu na kaznena djela iz točke 2/ i 3/ koja su mu stavljena na teret očitovao krivim, nije bilo spornih okolnosti, pa je sud utvrdio da je ovakvim postupanjem okrivljeni ostvario sve subjektivne i objektivne elemente kaznenog djela protiv javnog reda - povreda mira pokojnika - opisano i kažnjivo po članku 332. stavku 2. KZ/11 i kaznenog djela protiv krivotvorenja - krivotvorenje isprave - opisano u članku 278. stavku 3. u vezi stavka 1. KZ/11, a kažnjivo po članku 278. stavku 3. KZ/11." 2.2.

Drugostupanjski sud djelomično je prihvatio žalbu podnositelja, te je djelomično preinačio prvostupanjsku presudu u odluci o kazni, na način da su prihvaćene kao utvrđene kazne u trajanju od 2 (dvije) godine za počinjeno kazneno djelo iz članka 171. KZ-a/11, u trajanju od 1 (jedne) godine za počinjeno kazneno djelo iz članka 332. stavka 2. KZ-a/11 i u trajanju od 8 (osam) mjeseci za počinjeno kazneno djelo iz članka 278. stavka 3. KZ-a/11, te je drugostupanjski sud na temelju članka 51. stavaka 1. i 2. KZ-a/11 osudio podnositelja na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine i 6 (šest) mjeseci. U preostalom dijelu odbijene su žalbe podnositelja i državnog odvjetnika kao neosnovane, te je potvrđena prvostupanjska presuda.

Mjerodavni dio obrazloženja drugostupanjske presude glasi: "Nasuprot žalbenim razlozima žalitelja, prvostupanjski sud je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje imajući u vidu da je nesporno utvrđeno da optuženik svojoj nepokretnoj majci ... nakon otpuštanja iz bolnice 26. rujna 2012., zbog operativnog zahvata prijeloma bedrene kosti i ugradnje parcijalne endoproteze kuka, 4 nije omogućio provođenje propisane terapije od strane liječnika u Otpusnom pismu Kliničke bolnice 'Sestre milosrdnice' i to: fizikalne terapije, niti joj je osigurao odlazak liječniku radi uklanjanja šavova nakon operativnog zahvata i kontrolu, već ju je ostavio da nakon otpuštanja iz bolnice leži u krevetu u predmetnom stanu bez odgovarajuće zdravstvene njege i skrbi nužne za njezin postoperativni oporavak sve do točno neutvrđenog dana i mjeseca krajem 2012. kada je njegova majka preminula, t

e o smrti majke nije obavijestio nikoga kako bi njezino mrtvo tijelo nakon pregleda od strane ovlaštene osobe, te izdavanja dozvole za ukop bilo prevezeno sa mjesta smrti i sahranjeno, već je s ciljem sprječavanja pronalaska mrtvog tijela svoje majke, vrata sobe u kojoj se nalazilo najprije povezao plastificiranom žicom kako ih nitko ne bi mogao otvoriti, a potom ih dodatno osigurao lokotom, sve dok isto 10. studenog 2016. u predmetnom stanu nije pronađeno od strane policijskih službenika i što je na temelju originalnog smrtnog lista svog pokojnog oca ... u cilju obrane vezano uz činjenicu upisa smrti svoje majke upisao podatke pokojne majke ... u kojem je naveo da je ista preminula 16. prosinca 2012. (...)

Imajući u vidu naprijed navedeno obrazloženje, vijeće ovog suda je utvrdilo da su neosnovani žalbeni razlozi žalitelja, zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Nadalje neosnovan je žalbeni razlog žalitelja, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, imajući u vidu provedene dokaze tijekom postupka koje je prvostupanjski sud detaljno obrazložio, analizirao i valjano ocijenio." III. PRIGOVORI PODNOSITELJA 3. Nezadovoljan ishodom postupka, podnositelj ističe da mu je osporenim sudskim presudama povrijeđeno ustavno pravo zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.).

Podnositelj smatra da su osporene presude arbitrarne, budući da obrazloženje prvostupanjske i drugostupanjske presude ne sadrži "ozbiljne, relevantne i dostatne razloge te radi toga upućuju na zaključak o arbitrarnosti, a što je dovelo do povrede ljudskih prava i temeljnih sloboda podnositelja ustavne tužbe." Podnositelj osporava činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda, navodeći da je prvostupanjski sud arbitrarno i bez ikakvih dokaza utvrdio da je podnositelj počinio kaznena djela za koja je osuđen. Isto tako, navodi da je drugostupanjska presuda arbitrarna, budući da drugostupanjski sud nije ocijenio sve žalbene navode podnositelja, pa u ustavnoj tužbi ponavlja žalbene prigovore.

3.1. Obrazlažući navedene povrede Ustava podnositelj između ostalog navodi (pri citiranju sadržaja izostavljen je poseban način označavanja teksta): "Županijski sud u Vukovaru u svojoj Presudi uopće nije odgovorio na žalbene navode (osim jednog vezano uz stjecaj pojedinačnih kazni) dok za druge nije dao valjano ili nije dao nikakvo obrazloženje. Podnositelj ustavne tužbe smatra da je osuda za kazneno djelo iz točke 1/ (ostavljanje u teškom položaju bliske osobe) u potpunosti arbitrarno postupanje suda, koje se ne temelji na dokazima provedenim na glavnoj raspravi. (...) Da bi se utvrdio točan trenutak početka inkriminiranog razdoblja bilo je potrebno točno utvrditi kada je točno pok. ... trebala započeti s fizikalnom terapijom te kada je točno trebala ukloniti šavove, a što je sud propustio učiniti, dok se

Županijski 5 sud u svojoj Presudi uopće nije očitovao o tom žalbenom razlogu, bitnom za ostvarenje bića kaznenog djela. (...) Također, zaključak prvostupanjskog suda da okrivljeni 'svojoj majci nije pružio niti osnovnu zdravstvenu skrb ..., a niti osnovne životne uvjete koje joj je trebao pružiti' nije potkrijepljen niti jednim dokazom, tome je prigovoreno u žalbi, međutim Županijski sud se o tome također nije očitovao. Naime, okrivljenik je u svojoj obrani tijekom postupka, a što se isticalo i u žalbi, naveo da se o pokojnoj majci brinuo, da joj je kuhao, mijenjao posteljinu, davao lijekove itd., što je praktički nemoguće osporiti, odnosno dokazati suprotno."

3.2. Konačno, podnositelj predlaže Ustavnom sudu usvojiti ustavnu tužbu i ukinuti osporene presude. IV. OCJENA USTAVNOG SUDA 4. U konkretnom slučaju, Ustavni sud ocjenjivao je ustavnu tužbu s aspekta istaknute povrede članka 29. stavka 1. Ustava, koji u mjerodavnom dijelu glasi: "Članak 29. Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično ... odluči ... o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela. (...)" 4.1. Ustavni sud ističe da je sadržaj ustavnog prava zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava ograničen na jamstva pravičnog suđenja. Sukladno tome, ocjenjujući navode ustavne tužbe sa stajališta tog ustavnog prava, Ustavni sud ispituje eventualno postojanje povreda u postupcima pred sudovima i na temelju toga ocjenjuje je li postupak, razmatran kao jedinstvena cjelina, bio vođen na način koji je podnositelju osigurao pravično suđenje.

U odnosu na istaknute prigovore podnositelja u vezi s povredom prava na pravično suđenje, Ustavni sud ističe da zahtjevi načela pravičnog postupka uključuju način na koji se dokazi izvode i predlažu, te ocjene je li postupak u svojoj cjelini, uključujući i način na koji su dokazi predloženi i izvedeni, pravičan, u smislu članka 29. stavka 1. Ustava. 4.2. U vezi s prigovorima činjenične naravi, Ustavni sud ističe da je njegova ustavna obveza zaštita ustavnih prava podnositelja ustavnih tužbi u slučajevima kad su ta prava povrijeđena presudom suda ili drugim pojedinačnim aktom nadležnog tijela državne ili javne vlasti. Ustaljeno je stajalište

Ustavnog suda da je zadaća, u prvom redu nadležnih tijela državne i javne vlasti, da tumače i primjenjuju pravo, a uloga Ustavnog suda ograničena je na ispitivanje jesu li učinci takvog tumačenja, odnosno primjene prava suglasni s Ustavom i jesu li u konkretnom slučaju doveli do povrede ustavnih prava podnositelja ustavne tužbe. U postupcima pokrenutim ustavnom tužbom Ustavni sud se ne upušta u ispitivanje činjenica jer njegova zadaća nije bavljenje pogreškama o činjenicama ili o pravu, osim ako i u mjeri u kojoj te pogreške mogu povrijediti ljudska prava i temeljene slobode zajamčene Ustavom. U tom smislu Ustavni sud svoje odluke zasniva na činjenicama utvrđenim u sudskom postupku osim ako podnositelj ustavne tužbe ne iznese relevantne i dostatne razloge 6 zbog kojih je od tog pravila potrebno odstupiti, što u konkretnom slučaju nije učinjeno.

5. U konkretnom slučaju, krivnja podnositelja utvrđena je u kaznenom postupku nakon provedenog dokaznog postupka pred nadležnim prvostupanjskim sudom. Podnositelju je bilo omogućeno pratiti tijek postupka, sudjelovati uz branitelja, izjašnjavati se i predlagati dokaze u odnosu na odlučne činjenice te poduzimati sve zakonom dopuštene procesne radnje. Iz presude prvostupanjskog suda razvidno je koje dokaze je taj sud proveo i na kojim dokazima temelji svoje utvrđenje da je podnositelj počinio kaznena djela koja su mu stavljena na teret. Analizirajući sve provedene dokaze te činjenice o kojima ovisi opstojnost kaznenih djela koja su podnositelju stavljena na teret, prvostupanjski sud je za svoja utvrđenja i stajališta dao dostatne i relevantne razloge.

5.1. Iz navoda ustavne tužbe proizlazi da se osporavajući razlozi istaknuti u ustavnoj tužbi iscrpljuju u ponavljanju razloga o kojima je valjano raspravljeno pred drugostupanjskim sudom. Drugostupanjski sud obrazložio je razloge zbog kojih je ocijenio pravilnim i na zakonu utemeljenim utvrđenja prvostupanjskog suda. Drugostupanjski sud prihvatio je žalbu podnositelja i djelomično preinačio prvostupanjsku presudu samo u odluci o kazni na način da je prihvatio kao utvrđene kazne za pojedina kaznena djela, te je na temelju članka 51. stavaka 1. i 2. KZ-a/11 osudio podnositelja na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine i 6 (šest) mjeseci.

Ustavni sud ocjenjuje da je drugostupanjski sud dao dostatne i relevantne razloge za ocjenu podnositeljevih žalbenih navoda te ocijenio pravilnim i na zakonu utemeljenim utvrđenja prvostupanjskog suda, pritom jasno obrazloživši svoje razloge. 6. Stoga Ustavni sud ocjenjuje da podnositelju nije povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava. 7. Slijedom navedenog, na temelju članaka 73. i 75. Ustavnog zakona odlučeno je kao u izreci' - piše u odluci Ustavnog suda kojom je odbijena Novakova žalba a koju je potpisala Ingrid Antičević Marinović, kao predsjedncia sudskog vijeća.

Zanimljivo je kako se Tibor Novak na svom Linkedin profilu predstavlja kao čelnik O.R.K.A. informakulture. Tamo na engleskom navodi: 'Profesionalno iskustvo u industriji razonode i putovanja kao voditelj proizvoda i operacija, radeći s klijentima koji dolaze u Europu iz Japana, Hong Konga, Indije, Kine, SAD-a, Kanade, Južne Amerike i Afrike. Sa sjedištem u Londonu. Nastavio sam karijeru u hotelskom menadžmentu, od pripreme studije izvedivosti, analize konkurencije, veze s lokalnom upravom i zapošljavanja, od arhitekata i građevinskih izvođača, nabave hotelske opreme do zapošljavanja osoblja, brendiranja i upravljanja nekretninama. Danas, kao generalni direktor, moram nadgledati, upravljati i razvijati nove vodeće proizvode, od postavljanja logistike u Hrvatskoj (uključuje sve zdravstvene i medicinske ustanove te privatne kirurške i rehabilitacijske centre), prijevoza (zračni, automobilski, željeznički i pomorski prijevoz), smještaja (hoteli i privatni apartmani) te razvijati i upravljati međunarodnim prodajnim kanalima.'.

Vrijedi istaći kako je orka zapravo najveći među dupinima i znan kao kit ubojica. Zanimljivo bi bilo saznati zašto su on i Mesićev zet Renato Obranović bili direktori u tvrtci Care Croatia te čime se ta tvrtka zapravo bavila. Bilo bi interesantno saznati i kako su njih dvojica postali ortaci, odnosno kako je Obranović postao direktor u toj tvrtci te je li ta okolnost utjecala na to da Tibor Novak vrlo brzo izađe iz zatvora, odnosno odsluži kaznu za četverogodišnje držanje majčinog leša u stanu. Zanimljivo je kako je Novak u stanu u kojem je držao majčin leš registrirao i entitet O.R.K.A. informakultura. Inače, susjedi su svojedobno novinarima Jutarnjeg rekli kako nitko u zgradi u Brozovoj 34 nisu znali čime se on zapravo bavi. 'Njegova majka je čak jednom rekla da on radi za neku informatičku tvrtku u Velikoj Gorici - rekli su susjedi Jutarnjem. Tibor Novak inače je na adresi Brozova 34, odnosno u stanu u kojem je držao mrtvu majku, 9. ožujka 2015. registrirao udrugu Informakultura.

Uz njega je osoba za kontakt bila i Zoran Bručić. Dotični je znan kao pisac, skladatelj i likovni promotr te kao autor knjige 'DIPLOMA ZA SMRT'. Ta udruga koju je Novak predstavljao kao O.R.K.A. informakultura prestala je djelovati 14. rujna 2017. g., dakle kad je on završio u zatvoru. Zanimljvo je kako na Rocketreach Tibor Novak navodi kako je stariji potpredsjednik O.R.K.A. - informakultura, da je povezan s tvrtkama Care Croatia Ltd. te s Eco - Petrud. Tamo je naveo kako je diplomirao i magistrirao povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu, te da je na Open Cambridge studirao 2 godine marketing. No, pravi je misterij kako su se u biznisu spojili Novak i zet bivšeg hrvatskog predsjednika Mesića, odnosno muž njegove kćeri Saše i otac njegova unuka Tome Mesića Obranovića? Inače, Novak i Obranović su skoro pa vršnjaci, Novak je kao što smo napisali rođen u prosinvcu 1957. a Obranović u svibnju 1958., to smo pronašli u britanskom registru uz podatke o tvrtci Care Croatia.