Željeznički sustav je u posljednjih nekoliko godina stavljen u fokus ulaganja u prometnom sektoru. To se posebno očituje kroz donošenje Pisma sektorske politike koje je Vlada donijela početkom srpnja ove godine. Glavne odrednice ovog pisma se odnose na povećanje konkurentnosti i učinkovitosti željezničkog sektora radi pružanja boljih usluga korisnicima u putničkom i teretnom prometu a time i podizanja gospodarske konkurentnosti Hrvatske. To podrazumijeva iznimna ulaganja u željezničku infrastrukturu koja su danas premašila iznos od 11 milijardi kuna. Trenutačno je u različitim fazama čak 19 velikih projekata koji se sufinanciraju EU sredstvima a koji će omogućiti atraktivnu, brzu, sigurnu, ekonomski održivu i konkurentnu prometnu uslugu. Osim ulaganja u infrastrukturu, ulaže se i u unaprjeđenje kvalitete usluge prijevoza putnika. Do kraja 2023. će se nabaviti 33 nova vlaka, od kojih se 21 vlak sufinancira iz Kohezijskog fonda a kroz Nacionalni program za oporavak i otpornost su kandidirani željeznički projekti vrijedni više od 670 milijuna kuna.

Lajkajte našu facebook stranicu

facebook.com/imperijal.net

Trenutno stanje željezničke infrastrukture u Hrvatskoj kao i prometovanje na njoj nije na zadovoljavajućoj razini. Kako bi željeznicu učinili privlačnijim prijevoznim sredstvom, kako za putnike tako i za robu, pokrenut je veliki investicijski ciklus koji će u sljedećih deset godina željeznicu pogurati sa zadnjeg među prve odabire u kontekstu prometa u Hrvatskoj. Riječ je o ciljanim ulaganjima koja će željeznicu u Hrvatskoj dovesti na europsku razinu. Značaj ovih ulaganja prepoznala je i Europska unije koja stavlja veliki naglasak na korištenje željezničkog prijevoza koji je, uz brojne pozitivne ekonomske i ekološke aspekte, jedan od najsigurnijih načina prijevoza i jamac neprekidnog lanca opskrbe robama. Danas govorimo o ukupno 25 milijardi kuna ulaganja u sektor prometa od čega se najveći dio ulaže upravo u željeznice. To znači da se danas u modernizaciju željeznica ulaže više nego tijekom proteklih pola stoljeća. Pri tome se najveći dio navedenih ulaganja financira EU sredstvima.

Osim gradnje i obnove same infrastrukture, pokrenut je i projekt modernizacije voznog parka, a sve kako bi u sljedećih nekoliko godina Hrvatska dobila modernu i suvremenu željeznicu, kakvu i zaslužuje. Međutim tako opsežni projekti zahtijevaju i određeno vrijeme, odnosno godine. Radi se o zahtjevnim i dugotrajnim projektima koji se ne realiziraju preko noći. To najbolje znaju u HŽ Infrastrukturi koja je trenutno najveći korisnik EU sredstava u Hrvatskoj. Danas HŽ Infrastruktura u pripremi i realizaciji, uz ostale investicije, trenutačno ima čak 19 velikih projekata koji će promijeniti način željezničkog prijevoza od čega je 10 projekata u fazi radova, 3 u fazi javne nabave i 6 u fazi studijske i projektne dokumentacije. Najznačajniji, i po obuhvatu i financijski, su projekti koji se većim dijelom sufinanciraju iz europskih fondova, a nalaze se na RH1 koridoru od državne granice sa Slovenijom do državne granice sa Srbijom i na RH2 koridoru od Rijeke do državne granice s Mađarskom.

Osim toga kontinuirano se provode i projekti obnove i modernizacije pruga za regionalni i lokalni promet. Projekti na RH2 koridoru U tijeku su radovi na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici od Križevaca do granice s Mađarskom (ugovorena vrijednost projekta iznosi 350 milijuna eura), te na dionici od Križevaca do Dugog Sela (ugovorena vrijednost radova iznosi 196,9 milijuna eura). Od Zagreba prema Rijeci, nastavlja se s projektom rekonstrukcije i izgradnje željezničke infrastrukture na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac (vrijednost projekta za izvođenje radova iz Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava iznosi 366 milijuna eura) za što je u tijeku javni natječaj za izvođenje radova i nadzora nad radovima.

Osigurana su sredstva i za izradu studijske i projektne dokumentacije na dionici od Karlovca do Oštarija (vrijednost izrade studijske i projektne dokumentacije iz Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava iznosi 9,4 milijuna eura) te je u tijeku izrada studijske dokumentacije. U tijeku je i izrada studijske dokumentacije za dionicu od Oštarija do Škrljeva (vrijednost izrade dokumentacije iz Sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava iznosi 1,97 milijuna eura), a projektira se i nastavak pruge od Škrljeva prema Rijeci do Jurdana (ugovorena vrijednost izrade dokumentacije iznosi 5,4 milijuna eura). Tu je i završeni projekt Rijeka – Brajdica (ugovorena vrijednost projekta iznosi 33,6 milijuna eura) na kojem su krajem 2020. godine radovi završeni te je ishođena uporabna dozvola pa je Rijeka kao najvažnija hrvatska luka dobila modernizirani teretni kolodvor s povećanim ukrcajnim i iskrcajnim kapacitetom.

Preostaje spomenuti i radove na rekonstrukciji željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnji intermodalnog kolodvora na kontejnerskom terminalu Zagrebačko pristanište (ugovorena vrijednost projekta iznosi 25,2 milijuna eura). U tijeku je priprema za interni tehnički pregled. Projekti na RH1 koridoru U tijeku su radovi na obnovi dionice od Zagreb Zapadnog kolodvora do Savskog Marofa (ugovorena vrijednost radova iznosi 49,5 milijuna eura), a u završnoj je fazi izrada projektne dokumentacije potrebne za unapređenje, obnovu i izgradnju nove dvokolosiječne pruge na dionici Dugo Selo – Novska (Faza 1: Ukupna vrijednost izrade projektne dokumentacije iznosila je 5,4 milijuna eura te je projektiranje završeno i ishođene su građevinske dozvole; FAZA 2 i 3: Ukupna vrijednost izrade projektne dokumentacije iznosi 11,4 milijuna eura).

U tijeku je postupak javne nabave za odabir izrađivača projektne dokumentacije za rekonstrukciju željezničke pruge na dionici Okučani – Vinkovci (ukupna vrijednost projekta iz Sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava iznosi 11,2 milijuna eura), Po završetku radova na projektu Dugo Selo – Novska cijeli koridor od državne granice sa Slovenijom do državne granice sa Srbijom će biti dvokolosiječan. Ostale pruge Na prugama za regionalni i lokalni promet važno je spomenuti projekt povezivanja željeznicom unutar funkcionalne regije Središnja Hrvatska - Lepoglavska spojnica (u tijeku je izrada studijske dokumentacije, vrijednost studijske dokumentacije iz Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava iznosi 1,5 milijuna eura) i projekt modernizacije i elektrifikacije željezničke pruge Zaprešić – Zabok (ugovorena vrijednost projekta iznosi 81,1 milijun eura) gdje su radovi pri samome kraju, a završetak projekta očekuje se do kraja godine.

U tijeku su i radovi na projektu nadogradnje i elektrifikacije željezničke pruge Vinkovci – Vukovar (ugovorena vrijednost projekta iznosi 57,5 milijuna eura). Projekt obnove dionice Ogulin – Moravice: radovi u tijeku, vrijednost projekta 44 milijuna eura, predviđena je obnova 29,4 km pruge. Uz ulaganja u željezničku infrastrukturu, treba spomenuti i ulaganja u nabavku novih vlakova. Riječ je o projektu vrijednom više od milijardu kuna kojim je pokrenuta nabava 21 novog vlaka za HŽ Putnički prijevoz. Osim ova nova 21 vlaka iz EU fondova, HŽ Putnički prijevoz je kroz zajmove osigurao nabavu dodatnih 12 vlakova. Važno je naglasiti kako sve vlakove proizvodi domaći proizvođač, Končar - Električna vozila što je izuzetno važno za razvoj gospodarstva. Tako smo je nedavno u Rijeci predstavljen jedan takav novi vlak koji postiže brzinu od 160 km/h te ima kapacitet od 133 sjedeća i 372 stajaćih mjesta.

Realizacijom ovih nabava, HŽ Putnički prijevoz će kroz sljedeće dvije do tri godine imati ukupno 33 nova vlaka za gradsko-prigradski i regionalni promet što će, uz 28 novih vlakova koji su sada u prometu, značajno utjecati na poboljšanje kvalitete prijevozne usluge, pouzdanosti i raspoloživosti vozila. To je ujedno i jedan od glavnih ciljeva budući da je cilj ovih investicija podizanje svijesti o značaju željezničkog prometa a time i njegov razvoj u Hrvatskoj. U prilog tome govori i pilot projekt vezan za besplatni javni željeznički prijevoz za oko 780.000 djece i učenika osnovnih i srednjih škola na području cijele Republike Hrvatske.

O značaju željezničkog prometa za Europsku uniju govori i činjenica kako je Europska unija ovu godinu proglasila godinom željeznice a u čast tome je i organiziran poseban vlak kojim se obilježava Europska godina željeznice 2021. Priliku ugostiti ovaj vlak je imao i Zagreb sredinom rujna a na svoj put Europom krenuo je s lisabonskog kolodvora 2. rujna. Na petotjednom putu do Pariza, kamo će stići 7. listopada, zaustavit će se u više od 100 gradova i u 36 dana povezati 26 zemalja. Uz organizaciju ovoga vlaka, Europska komisija u 2021. pokrenula je niz aktivnosti kako bi se građane i gospodarstvenike potaknulo na korištenje željezničkog prijevoza te time pridonijela cilju Europskog zelenog plana prema kojemu bi Europska unija do 2050. trebala postati klimatski neutralna.

Reci što misliš!