U kolovozu 2022. godine objavili smo članak pod naslovom: 'BISERI IZ HRVATSKIH SUDNICA Ustavni sudac Andrej Abramović oslobođen optužbe za napad šlaufom na susjede, presuda dokazuje  kako možete bez posljedica zalijevati susjede koje ne volite'. U podnaslovu je navedeno: 'Zagrebački sudac koji je dospio u medije prije godinu dana jer su ga susjedi optužili da ih zaliva šmrkovima branio se 'da su napadnuti manifestirali volju za sukobom pa se ne mogu pozivati na nužnu obranu'. Iz presude sutkinje Općinskog prekršajnog suda u zagrebu Suzane Sovilj citirali smo i sljedeće: 'Na temelju  ovako provedenog postupka cijeneći  obranu I.-okrivljenika, II.-okrivljenice i III.- okrivljenika, te iskaze saslušanih svjedoka, sudac  nije našao dokazanim da bi okrivljenici  počinili prekršaj iz čl.13.st.1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira  koji im  se stavlja na teret.  

Dvorište  na kojem bi okrivljenici počinili navedeni prekršaj  spada u tzv. fiktivno javno mjesto tj. ono javno mjesto koje po svojoj namjeni nije javno mjesto, ali pod određenim uvjetima može biti, tj. u ovom  slučaju trebalo je utvrditi da li se radnja prekršaja zaista reflektirala na javnom mjestu  i to na ulici ili sličnom javnom mjestu ili je njihovo   ponašanje bilo izloženo pogledu javnosti. Ponajprije se naglašava kako I.-okrivljenik ostaje kod navoda iz podneska od 11. listopada 2021. godine  da dvorište na kojem se odvio inkriminirani događaj ne predstavlja javno mjesto, nego se radi o privatnom mjestu (dvorištu) koje je u suvlasništvu I. okrivljenika, a u koje se ne može pristupiti niti s jedne strane, osim ako se ne posjeduje ključ od ulaznih vrata s ulice. Pozivanje II.-okrivljenice i III.-okrivljenika na postupanje u nužnoj obrani je potpuno neosnovano.

Ovo iz razloga što je za postupanje u nužnoj obrani nužno da postoji istovremeni ili izravno predstojeći protupravni napad te prijeka potreba da se taj napad odbije, pri čemu se pod protupravnim napadom podrazumijeva isključivo napad na tjelesni integritet osobe. U konkretnom slučaju I.-okrivljenik nije nikoga verbalno ni fizički napadao, već je zalijevao zelenilo u svome vrtu, odnosno poduzimao je zakonitu radnju na svom privatnom suvlasništvu i suposjedu te se navedena radnja ni po kojoj osnovi ne može smatrati protupravnim napadom koji bi davao pravo na nužnu obranu. Tim više što je prije poduzimanja navedene radnje I. okrivljenik pravovremeno upozorio osobe prisutne u susjednom dvorištu da će zalijevati biljke u svom malom dvorištu' - dio je oslobađajuće presude koja je donesena na Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu.

U tom procesu I okrivljeni je bio Andrej Abramović, jedan od troje ustavnih sudaca, koji su danas  glasovali protiv novog upozorenja Ustavnog suda u kojem se navodi kako Zoran Milanović neće smijeti biti mandatar za sastavljanje vlade niti predsjednik iste, II okrivljena Tamare Šebetovsky a III okrivljeni Damir Mužina. Sudilo im se 'zbog prekršaja iz čl.13. st. 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira a povodom optužnog prijedloga PU zagrebačke, I. Policijske postaje Zagreb od 5. srpnja 2021. godine'. Sutkinja je 25. svibnja 2022. godine u prisutnosti 'za I.okrivljenika odvjetnika Milorada Čađenovića, II. okrivljenice i III. okrivljenika uz odvjetnika Vedrana Musića, a u odsutnosti tužitelja, 1. lipnja 2022. godine oslobodila prvookrivljenika optužbe da bi: 'dana 30.lipnja 2021. godine, u Zagrebu, Boškovićeva broj 2 narušavao javni red i mir na dvorištu, koje se jednim dijelom nalazi na adresi u Zagrebu, Boškovićeva br. 2 (dvorište poslovne zgrade) i drugim dijelom na adresi u Zagrebu, Strossmayerov trg ...

(dvorište stambene zgrade), a podijeljeno je na dva dijela na način da je postavljena kovana ograda visine oko 1,5 m, koja na svojim vrhovima ima „šiljke & quot; karakteristične za kovane ograde, na način da je izašao na dio dvorišta koji pripada njegovoj adresi stanovanja, stambenoj zgradi na S.... trgu ..., držeći u rukama crijevo (šmrk) za vodu iz kojeg je curila voda kojim je preko navedene kovane ograde namjerno prskao po okrivljenima Tamari Šebetovsky i Damiru Mužina. kao i po svjedocima Ani Raguž i državljaninu Meksika Heriberto Sierra Gomez Pedroso, koji su se nalazili u drugom dijelu dvorišta, koje pripada poslovnoj zgradi (Palači Weiss) na adresi Boškovićeva br. 2 te ostalim prisutnim osobama, na što je do kovane ograde došla drugookrivljena Tamara Šebetovsky i rukama uhvatila navedeno crijevo u namjeri da spriječi

daljnje špricanje po prisutnim osobama i da crijevo odmakne od prvookrivljenog Andreja Abramović, u čemu nije uspjela budući je prvookrivljeni Andrej Abramović držao crijevo i povlačio ga prema sebi, a potom je preko kovane ograde i njezinih „šiljaka & quot; desnom rukom uhvatio drugookrivljenu Tamaru Šebetovski za glavu, u predjelu potiljka i istu povlačio prema sebi i prema kovanoj ogradi potiskujući joj glavu i gornji dio tijela prema dolje držeći je stisnutu uz kovanu ogradu, zbog čega su do istih došli trećeokrivljeni Damir Mužina i druge osobe iz dvorišta, koji su prigovorili prvookrivljenom Andreju Abramović na njegovo ponašanje, nakon čega je isti pustio drugookrivljenu Tamaru Šebetovsky čime bi počinio prekršaj iz čl. 13. st.1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kažnjiv po istom članku istog Zakona...' - piše u toj presudi. Ostatak presude kao i obrazloženje oslobađajuće presude možete vidjeti u prethodnom članku.

U Hrvatskoj je strašno da se na sudu mnoge osobe mogu osloboditi kada počine neki prekršaj ili teže od toga ako to policija kvalificira kao kršenje javnog reda i mira. Tako se dogodilo da na jugu oslobode susjeda koji je nasrnuo na drugog sjekirom. O tome svjedoči naš članak: 'ŠOKANTNA PRESUDA Splitski sud legalizirao napad sjekirom na susjeda, oslobođen jer je nasrnuo u dvorištu a ne na ulici'. U podnaslovi smo naveli: 'Sutkinja Ingrid Buzdovačić Fiorentini oslobodila je Ivu Marasovića koji je zbog grunta napao Dominika Njirića zato što se čin nije dogodio na javnoj površini već u privatnom ograđenom prostoru'. Nadalje smo napisali: 'Hrvatska bi uskoro mogla postati svjetski hit za sve koji požele sjekirom rješavati svoje imovinske sporove a pritom ostati nekažnjeni. U pravilu građani u uređenim državama ne uzimaju pravdu u svoje ruke a imovinske i druge sporove ne rješavaju hladnim ili vatrenim oružjem.

No, neke sudske presude mogle bi nekog latentnog nasilnika potaknuti da uzme sjekiru ili neko drugo oruđe u svoje ruke i krene rješavati svoje sporove. Naime, sve do presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu imali smo razloga vjerovati kako nitko tko na drugoga krene sjekirom neće proći nekažnjeno. No, nakon što je oslobođen vremešni stanovnik Harambašićeve ulice u centru grada pod Marjanom postavlja se pitanje hoće li se i odvjetnici diljem zemlje u obrani svojih klijenata pozivati na ovu oslobađajuću presudu. Je li se dogodio presedan u sudskoj praksi i je li Hrvatska, kao zemlja članica Europske unije nakon lex Perkovića uvela i lex sjekira....' S obzirom da je Zoran Milanović kao predsjednik RH napadao Ustavni sud i prozivao kriterije po kojima su izabrani suci tog suda, pritom misleći naravno samo na one koje su došli u kvoti HDZ-a bio bi red da pokaže principijelnost.

Također, i samoproglašene 'Rijeke pravde' ali i, primjerice, Dalija Orešković koja voli šicati teške riječi, mogli bi nešto poduzeti da se ljudi mogu osjećati sigurno u ovoj zemlji, trebali bi oni prozivati i sve one koji se ogriješe o zakone a mogli bi progovoriti i koju o tome kako se u ovoj zemlji mogu dogoditi takve oslobađajuće presude  samo zbog loših kvalifikacija djela. Radi vlastite kredibilnosti trebali bi prozivati sve takve, neovisno o tome kojoj stranci pripadaju ili kome li su se omilili, u postupanjima poput ovog današnjeg a koje nosi formu 'izdvojenog mišljenja'. Jer u nekoj drugoj zemlji zacijelo neki Ustavni sudac ili sutkinja ne bi sebi ni dopustili da dođu na optuženičku klupu temeljem policijske prijave i nedoličnog ponašanja.