Na portalu Imperijal već smo pisali o slučaju prekršajno kažnjavane Vesne Škare Ožbolt koja je odnijela sudsku pobjedu na Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu. Uspjela je najprije na sudu dokazati kako nije odgovorna jer je počinila jer je u doba počinjenja šrekršaja luksuzni terenac glasio na njenog supruga o čemu smo pisali. Potom smo pisali kako je pronašla rupu u zakonu pa ishodila oslobađajuću. Naime, dokazala je kako njezin odvjetnički ured nije pravna osoba pa je tako oslobođena odgovornosti za prekršaj koji je počinjen skupim automobilom koji je registrirala na svoj odvjetnički entitet. Tada bi nam se u praksi lako mogao dogoditi lex Škare Ožbolt pa bi svi odvjetnici koji ne registriraju svoju djelatnost kao trgovačko društvo već istu obavljaju kao odvjetnički ured mogli počiniti nebrojeno puno prekršaja i na sudu tražiti oslobađajuću temeljem sudske presude kojom je oslobođena Škare - Ožbolt.

Također, pisali smo o brojnim kontroverznim oslobađajućim presudama koje su donesene na Općinskom prekršajnom sudu a u kojima je u pravilu tužitelj bila nadležna policijska uprava. Na sudskoj oglasnoj ploči netom je objavljena još jedna oslobađajuća presuda koja dokazuje kako na tom sudu policijske prijave lako mogu završiti u košu za smeće. Radi se o presudi sutkinje Mirjane Luketić protiv okrivljenog Zagrepčanina Marija Živkovića. Njemu se sudilo zbog počinjenja prekršaja iz čl. 53.st. 1. i st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Sutkinja je odlučivala o njegovoj žalbi na obavezni prekršajni nalog MUP-a, odnosno Druge policijske postahe PU Zagrebačke od 19. veljače ove godine. Oslobađajuća presuda donesena je 2. srpnja ali je objavljena tek 1. prosinca ove godine.

Živković je oslobođen optužbe 'da je 7. prosinca 2020. godine u 04,59 sati, kao vozač upravljao osobnim automobilom marke Mazda ... u Zagrebu, Ilicom, kod broja 438, kroz naseljeno mjesto, brzinom od 97 km/h, koja da umanjena za 10 km/h sigurnosne razlike iznosi 87 km/h, odnosno da bi se kretao brzinom koja je za 37 km/h veća od dopuštene, pa da bi time počinio prekršaj iz čl. 53. st.1., kažnjiv po st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama'. Budući da je taj poznati zagrebački poduzetnik oslobođen optužbe troškovi postupka pali su na teret proračunskih sredstava. Iz obrazloženja je vidljivo kako je okrivljenik poricao počinjenje prekršaja. Policija je na zahtjev suda 'dostavila fotografiju vezanu za brzinu kretanja vozila kritične zgode'. Iz sudskog dokumenta proizlazi sljedeće:

'Okrivljeni je pristupio Sudu i iznio obranu u kojoj je porekao počinjenje prekršaja, naveo da se ne smatra krivim, te: "Nisu točni navodi optužnog prijedloga. Dana 7. prosinca 2020. godine u 04,59 sati nisam upravljao vozilom Mazda ZG 6171-GU, u Zagrebu, u Ilici, kod broja 438, pa time nisam ni počinio prekršaj prekoračenja brzine. Ja radim u pravnoj osobi B4B d.o.o., i imam to vozilo na korištenje, i njime se osim mene koristi i četvero moje punoljetne djece, kao još tri osobe koje su moji suradnici, i ne znam tko je od njih vozio. Vidio sam sliku koja je snimljena kamerom, i iz nje se ne vidi tko je upravljao vozilom." Tijekom postupka provedeni su dostupni dokazi, i pročitani su podaci o vozaču koji su dostavljeni tužitelju, a dostavila ih je odgovorna osoba iz pravne osobe B4B d.o.o., i obavijest o počinjenom prekršaju od 16. prosinca 2020., koja je bila upućena toj pravnoj osobi kao vlasniku vozila' - piše u sudskom dokumentu.

Tijekom suđenja pregledana je fotografija vozila koju je policija dostavila sudu. Iz snimke je bila vidljiva registarska oznaka vozila, podaci o mjestu snimanja, brzini i drugom, ali se nije vidjelo 'tko je vozilom upravljao, jer je sve ostalo mrkli mrak'. Ilustrativne su daljnje rečenice iz sudskog dokumenta 'Postavlja se pitanje svrsishodnosti ovakvih kamera, ako se ništa iz fotografija koje su tako snimljene ne može vidjeti. Drugih dokaza nema. U postupku ni na koji način nije dokazano da bi okrivljeni počinio prekršaj koji mu je stavljen na teret. On je djelo poricao, navodeći da nije upravljao vozilom, iako je njemu na raspolaganju, da se njime koriste i druge osobe, a iz fotografije koju je tužitelj dostavio nije vidljivo tko je prekršaj počinio' - piše u sudskoj presudi. Presuda je upućena okrivljeniku ali i tužitelju, odnosno nadležnoj policijskoj postaji. Za okrivljenog Živkovića ohrabrujuće zvuči i zadnja rečenica - odnosno da je presuda pravomoćna. Tako da se na nju policija ne može ni žaliti.

Mario Živković na LinkedInu navodi kako je šef B4B d.o.o. Prema podacima iz Sudskog registra Živković je direktor te tvrtke za sustave, aplikacije i programe zajedno sa Zagrepčanima Marinom Goretom i Sanjinom Katinićem. No, Živković ima impresivni broj direktorskih funkcija. Tako je direktor osječke tvrtke Topolje gdje je suvlasnik s Ulrike Zimmerl i Johannom Pfeilom iz Beča; suvlasnik je Berny-commercea, tvrtke pokojnog Bernarda Ćatića zajedno s Dorianom Ćatićem koji živi u obiteljskoj vili uz more u Medveji te Željkom Lukačem; suvlasnik je i direktor tvrtke Gea-com sa sjedištem u Krnjaku a s Tomislavom Tvrdeićem suvlasnik je zagrebačke tvrtke Kapetan Nemo. Neke Živkovićeve tvrtke imaju kreativna imena pa se tako poslovni subjekt gdje je suvlasnik s Goranom Sutonom iz Bijele Gorice zove Magla projekt. S Ljubljančaninom Mihom Lenasijem Živković je suvlasnik tvrtke Active Cruises koja se, kao što samo ime kaže, bavi nautičkim turizmom ali i cateringom.

Živković je uspješan i na drugim poljima. Naime, direktor je i obiteljske tvrtke Ecomed. K tomu direktor je i Poljoprivredne zadruge Čepin čiji su vlasnici spomenuti Bečani, Ulrike Zimmerl i Johann Pfeil te direktor tvrtke Paralela nova u kojima je suvlasnik sa spomenutim partnerima. Vlasnik je i direktor tvrtke Vila Štikovica koja u svom nazivu sadrži naziv mondenog ljetovališta kraj dubrovačkog Zatona. Oslobođeni Mario Živković suvlasnik je i direktor i jedne iznimno zanimljive tvrtke čija egzistencija bi mogla posebno obradovati Mirelu Holly, posrnulu političarku i zelenu aktivisticu koja se zauzima za legalizaciju kanabisa. Naime, Živković je suvlasnik i direktor tvrtke zvučnog imena koja posluje u zagrebačkoj Ulici grada Vukovara na broju 271. Radi se o tvrtci Exterra Pharma nad kojom vlasništvo dijele Živkovićev Ecomed, on osobno te kanadska World Farms Corp. Direktor u toj tvrtci osim Živkovića je Arthur Robert Griffiths iz Vancouvera.

Prosurfali smo internetom i lako doznali kako je navedeni poznati kanadski poslovni čovjek, osnivač kompanije Arthur Griffiths and Associates, koji je početkom 2019. prihvatio funkciju izvršnog direktora tvrtke World Farms Corp. Ta tvrtka bavi se uzgojem kanabisa i konoplje a farme i franšize posjeduje u nizu zemalja. Na Sudregu je upisano kako će se zagrebačka tvrtka baviti proizvodnjom industrijske konoplje. Zanimljivo je kako nigdje nije upisan kanabis u opisu poslova kojima se bavi za tvrtka što je u suprotnosti s podacima koje se navode u službenim objavama kanadskog partnera zagrebačke Exterra Pharme. Naime, na webu smo pronašli kako kanadska holdinška tvrtka CORP koja stoji iza World Farmsa navodi kako se bavi uzgojem kanabisa u nizu zemalja pa tako navode: Južnoafričku Republiku, Italiju, Jamajku, Hrvatsku i Urugvaj. Inače, u člancima se koristi termin cannabis što je naziv za indisjku konoplju od koje se dobiva marihuana.

Naime, svi domaći proizvođači industrijske konoplje kada promoviraju svoje proizvode na engleskom koriste termin Hemp što je engleski naziv za tu biljku koja je kod nas legalizirana. Inače, zagrebačka Exterra Pharma oglašava se kao tvrtka za uzgoj bilja za uporabu u farmaciji, aromatskog, začinskog i ljekovitog bilja. Tvrtka ima i web stranicu na kojoj piše 'Exterra pharma obiteljska je tvrtka osnovana 2019. godine. Ideja o potpuno prirodnom ulju koje može zamijeniti veliki broj sintetskih lijekova i pritom ne liječi samo simptome nego blagotvorno djeluje na cjelokupni tjelesni balans, odnosno na homeostazu tijela, pobudila je zanimanje za CBD-om kod dvoje studenata medicine iz ove obitelji sa dugogodišnjom tradicijom medicinarstva. Dodatno istraživanje i otkrivanje golemog potencijala CBD-a za zdravlje te izmjena zakona iz 2019. godine kojom je uzgoj Industrijske konoplje u Republici Hrvatskoj olakšan i pojednostavljen bili su dovoljna motivacija za početak naše priče. Logo Exterra pharme dosljedno oslikava našu misao vodilju, a to je stvaranje jasne slike o Industrijskoj konoplji i CBD-u kao budućnosti medicine i terapeutike te razbijanje potencijalnih predrasuda o toj biljci.

Osnovna politika Exterra pharme je da što manje posla "outsourceamo", odnosno što je više moguće radimo sami ( sadnja, uzgoj, ekstrakcija, pakiranje, web dizajn, marketing itd. ) kako bi mogli garantirati predanost u radu i visoku kvalitetu svakog segmenta proizvodnje od sadnje pa do pakiranja proizvoda. Preko 120 hektara uzgojenih, velika koncentracija znanja i stručne spreme te najnovija tehnologija i informacije koje posjedujemo omogućuju nam proizvodnju vrhunskih domaćih CBD proizvoda. Cilj našeg poduzeća nije ekonomija obujma nego visoka kvaliteta proizvoda i stvaranje bliskog odnosa te koristi za naše kupce'. Najskuplji proizvod tvrtke inače košta 599,99 kn. Radi se o proizvodu 'Ecofutura CBD ulje dobiveno je iz ekstrakta industrijske konoplje ekološki uzgojene u Hrvatskoj i organskog hladno prešanog konopljinog ulja'. Inače, na brojnim uglednim ili službenim portalima kanadska tvrtka - Živkovićev partner naziva se liderom u proizvodnji kanabisa. Čak su i objavili kako u Hrvatskoj imaju urod sa 100.000 stabljika a da će sukoro imati sjetvu nad dodatnih pola milijuna sadnica kanabisa. Dakle, ukupno 600.000 rodnih biljaka čije sjeme dostiže nevjerojatno visoke iznose na tržištu a što je vidljivo na linku.

Također, tvrtka i na svom službeno LinkedIn profilu navodi da se bavi kanabisom i konopljom. Tako je tvrtka deklarirana i na uglednom Bloombergu a tako je predstavljena i potencijalnim ulagačima. Sudski registar nam otkriva kako je Mario Živković direktor i u tvrtci The Hempire Trade čiji je vlasnik, ujedno i direktor David Baker iz Moses Lake u američkoj saveznoj državi Washington. Baker je tamošnji veteran proizvodnje konoplje što je vidljivo iz sudskih registara. Sa Željkom Lukačem Živković je i suvlasnik zagrebačke B4B Esop - tvrtke s kapitalom od 10 kuna. Iza Živkovića su i neke neuspješne ili tvrtke u stečaju. Tako je dubrovačka Luxuria koju je osnovao zajedno s Kristinom Ćosić iz Čibače završila ovo ljeto u stečaju koji vodi Milan Bariša Obradović. Živković je bio i direktor u zagrebačkoj tvrtci Stada, u brisanoj tvrtci Šampiko koja se bavila uzgojem gljiva, bio je suvlasnik ugašene tvrtke Košarica te likvidator tvrtke Stada Hemofarm.

No, u svakom slulaju impozantni popis poslovnih aktivnosti nedvojbeno upućuje kako je Mario Živković poslovno preangažirana osoba pa bi doistaa od njega bilo teško očekivati da ima uvid tko je od, kako je naveo njegovo četvero punoljetne djece te troje suradnika, upravljao Mazdom prošlogodišnjeg prosinca u ranim jutarnjim satima. Kad je k tomu bio i mrkli mrak te se počinitelja prekršaja, odnosno prebrze vožnje u Ilici nikada neće niti dientificirati. Zato građanima preostaje jedino da budu na oprezu ako prelaze neku cestu u središtu Zagreba u ranim jutarnjim satima jer može se dogoditi i nesreća pa ako se netko pouzda u kamere da zna, kako će policija počinitelja teško identificirati ukoliko je vozilo registrirano na tvrtku a k tomu je raspoloživo i članovima uže obitelji direktora neke moćne tvrtke. Naime, B4B Sustavi su upravo takva tvrtka, reklamiraju se kao regionalni lider u SAP tehonologijama a njihovi su klijenti, sudeći po web stranici osim moćnih tvrtki i Financijska agencija ali i državna agencija HAMAG BICRO, Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH, Brodarski institut Hrvatska ali i strateški važno Ministarstvo financija RH.